KOVACEVIC ANTIKVITETI I RODOSLOVI: CRNOGORSKA PREZIMENA...Č,Ć,D.

________________________________________

Čabalj, kod Mojkovca

Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić

Čabarkapić, vidi: Čabarkapa

Čabelić, Podgorica

Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić

Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina

Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić

Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)

Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca

Čavilo, Morinj (Risan)

Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)

Čavići porijeklom iz Pive

Čavlija, Herceg-Novi

Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara

Čavori, bratstvo u Njegušima

Čavori na Prčanju

Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)

Čavrak, Nikšić

Čavranović, Njeguši (Cetinje)

Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)

Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)

Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima

Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina

Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)

Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)

Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)

Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica)

Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.

Čajović, u Podgori pljevaljskoj

Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović

Čakalović, vidi: Čakal

Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)

Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi

Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje

Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)

Čakići u Podgorici

Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)

Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)

Čalak, Budva

Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara

Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)

Čalac, Ćeklići (Cetinje)

Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu

Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor

Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu

Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)

Čalije, staro bratstvo u Bajicama

Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni

Čalić, Dragovoljići (Nikšić)

Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju

Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)

Čalovići, bratstvo u Podgori

Čamado, Paštrovići

Čamas, u Ulcinju 1416. god.

Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi

Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo

Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima

Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini

Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje

Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)

Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)

Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)

Čanac, Podgorica

Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić

Čanta, Velje Selo (Bar)

Čandara ili Čondara, Nikšić

Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)

Čanjak, Nikšić

Čapić, Nikšić

Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)

Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)

Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima

Čapunja, Ulcinj

Čapunić, Ulcinj

Čapunović, Bar

Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića

Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad)

Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu

Čarbot, Budva

Čardak, Boljanići (Pljevlja)

Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)

Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara

Čarlević, Budva, po majci

Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju

Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima

Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj

Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević

Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići

Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura

Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević

Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj

Čauš, Herceg-Novi; Podgorica

Čaušaj, Braša (Ulcinj)

Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)

Čačak, u Podgorici

Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)

Čvoro, u Podgorici

Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju

Čvrljak, Maoče (Pljevlja)

Čebić, Topla, Herceg-Novi

Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru

Čević, Nikšić

Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)

Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva

Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića

Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj

Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)

Čedin, 1700. god. u Budvi

Čejkovski, Herceg-Novi

Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku

Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje)

Čejovići iz Kuča

Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina

Čekaj, vidi: Čekić

Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)

Čekin, Kolomza (Ulcinj)

Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje

Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.

Čeklić, Igalo, Herceg-Novi

Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi

Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi:Hot i Lucđonović

Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)

Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore

Čela, Bar

Čelanović, u Kotoru

Čelanovići u Kavaču

Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru

Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju

Čelebići, bratstvo u Štitarima

Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.

Čelenović, Kotor

Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.

Čelik, Boljanići (Pljevlja)

Čelina, Meterizi (Podgorica)

Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)

Čelingiri, Bar

Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika

Čelović, Kuči odselili se u Burčane

Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić

Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)

Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi

Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske

Čeobić, Crnogorsko Primorje

Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare

Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine

Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)

Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore

Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.

Čerečina, u Podgorici

Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)

Čerkozović, Bar

Černeli (Črnelović), u Kotoru

Černeči, ranije Černešić, u Kotoru

Černešić, vidi: Černeči

Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)

Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore

Čerović, vidi: Čero

Čerohi, Herceg-Novi

Čerta, Herceg-Novi

Četković, Nikšić

Četnik, Kotor

Četović, Topla, Herceg-Novi

Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi

Čefut, i, u Podgorici

Čeh, u Podgorici

Čečević, Njeguši (Cetinje)

Čečevići, staro bratstvo u Vrbi

Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo)

Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.

Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)

Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića

Češljari, bratstvo u Limljanima

Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje

Čivtin, Pljevlja

Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće

Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)

Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima

Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore

Čigurašev, vidi: Čiguraš

Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka)

Čižović, Nikšić

Čizmo, Boljanići (Pljevlja)

Čizmović, Ozrinići (Nikšić)

Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru

Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)

Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)

Čikonja, u Kotoru 1498. god.

Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.

Čilesa, vidi: Čičela

Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika

Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje

Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo

Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus

Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije

Čingrović, Pljevlja 1894. god.

Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)

Čines, u Bar

Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine

Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)

Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu

Čira, Mojdež, Herceg-Novi

Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima

Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke

Čitaković, vidi: Mušić

Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)

Čitun, u Antibaru (Bar)

Čihorić, vidi: Drugović

Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima

Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima

Čičarević, u Cetinju

Čičero, u Kotoru

Čičin, Kotor

Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)

Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa

Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića

Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje

Čmanjak, Nikšić

Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)

Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)

Čobanđer, Ulcinj

Čobanov, Bar

Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor

Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)

Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)

Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)

Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)

Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)

Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar

Čobrenović, Bar, starosjedioci

Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao:Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)

Čogelja, u Podgorici

Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)

Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov

Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)

Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica

Čokorile, rod u Hercegovini

Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta

Čolak, Kotor

Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča

Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)

Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica

Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god

Čoldara, vidi: Čandara

Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)

Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)

Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)

Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića

Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine

Čolpa, Pljevlja

Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)

Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)

Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika

Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog

Čopa, Nikšić

Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)

Čopica (Čopić) vidi: Čopić

Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.

Čorba, u Podgorici

Čorbožović, Bar

Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja

Čorko, Perast iz Stare Crne Gore

Čosović, Boljanići (Pljevlja)

Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj

Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)

Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)

Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)

Čočo, vidi: Šljuko

Čraguj, u Kotoru

Čramol, li, u Kotoru 1330. god.

Črasta, u Kotoru 1330. god.

Črnelović, vidi: Černeli

Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima

Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače

Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca

Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)

Čuda, Budva

Čudina, Kotor i dotična Dobrota

Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda

Čuić, Nikšić

Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića

Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero

Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića

Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.

Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.

Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka

Čuk (Čuku), Ulcinj

Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)

Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti

Čukljen, Grevo (Pljevlja)

Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)

Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)

Čukurović, u Grblju

Čulik, Meljine, Herceg-Novi

Čulijević, Topla, Herceg-Novi

Čulić, u Kotoru

Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića

Čuljić, Tuzi

Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)

Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)

Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)

Čunmuljaj, Tuzi

Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči

Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik)

Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića

Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)

Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)

Čurkonja, Ulcinj

Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar

Čurčija, Bar

Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić

Čutura, Pljevlja i područni Boljanići

Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine

Čuturica, Nikšić

Čustović, Boljanići (Pljevlja)

Čućić, u Nikšiću

Čučak, Risan i Kotor

Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)

Čučić, Kotor

Čučkov, vidi: Čučković

Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)

Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.

Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)

Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju

Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama

________________________________________

Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz Stare Crne Gore

Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz Sarajeva, matica Lužatina

Ćalin, Podgorica

Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča

Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić

Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija)

Ćepek, Kotor

Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)

Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine

Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima

Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.) doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj

Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići)

Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima

Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero

Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja

Ćebović, Vladimir (Ulcinj)

Ćekić, Cetinje

Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru

Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Prijeradi (Tivat)

Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji

Ćeklići, staro bratstvo u Grblju

Ćeklići u selu Slivlju

Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću"

Ćeklići u Igalu

Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović (Pljevlja)

Ćelka, Cetinje

Ćelov, Crnogorsko primorje

Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli od Trebinja (Hercegovina); Nikšić

Ćeloš, Kravaki (Ulcinj)

Ćeman, Vrbica (Kuči)

Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci

Ćenarić, Kotor

Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero

Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero

Ćenić, Kotor, nahoče

Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje)

Ćepković, Cetinje

Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarađe (Golija), Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe Rabljena - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje

Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju

Ćeradž, Vasojevići

Ćeremov, Nikšić

Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu

Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar

Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana Maleševaca

Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića doselili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima

Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čarađa (Gacko), od onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjelice (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije Krusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje) nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petranović; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Podgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak); Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane; Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni

Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama

Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama

Ćetkovići, bratstvo u Brčelima

Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu

Ćetkovići u Orahovcu

Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića

Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero

Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin

Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja

Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice

Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u Kotoru, porijeklom iz Češke

Ćizel, u Kotoru 1598. god.

Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god.

Ćinara, Pljevlja 1824. god.

Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje

Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu

Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke )

Ćiprović, Nikšić

Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su u Ozrinićima (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor

Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji

Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima

Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov

Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića

Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kostajnik (Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi

Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav) i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske; Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića, srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore

Ćirlija, Pljevlja 1864. god.

Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin

Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje

Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara

Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu

Ćopić, Bijelo Polje

Ćoplikov, Podgorica

Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije: Ćorović

Ćor, i, Ulcinj

Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni su iz grupe Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru

Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić u Rakljama

Ćorga, Bar

Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Kolašina

Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela), Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarićranije Kršikape iz Uskoka (Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama (Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš

Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu

Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu

Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine

Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgorica)

Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje)

Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje)

Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i Dragojevićima

Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović

Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bihora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevlja); ogranak Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac); ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i područna Rasova, vidi: Ćorović

Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama

Ćostković, Baošići (Boka Kotorska)

Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova (Hercegovina), srodni Milanovićima

Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija)

Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač)

Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćotović

Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja)

Ćubela, u Podgorici

Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja)

Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i Sutvare (Tivat)

Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (Pljevlja)

Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulovića

Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Krivošije

Ćuk = Popović, Nikšić

Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja)

Ćuklin i kao: Ćuklik = Imaković, Sutomore (Bar)

Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja)

Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pljevlja

Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića

Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići

Ćulahović, Pljevlja 1854. god.

Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju

Ćulibrk, u Podgorici

Ćulin, u Podgorici

Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva)

Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)

Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković

Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina

Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod Rijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva), porijeklom iz Crne Gore

Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i kao: Keprili

Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja)

Ćurdić, Kuči

Ćure (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo (Pljevlja)

Ćurilica, u Kotoru 1455. god.

Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat)

Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću

Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje)

Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči)

Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja

Ćurčija, Bar

Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić

Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna

Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje

Ćuso, u Podgorici

Ćutić, Nikšić

Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića)

Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja)

Ćućija, Nikšić

Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca

Ćućilo, Nikšić

Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje)

Ćućić, Nikšić

Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića

Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija)

Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković

________________________________________

Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar

Dabezić, Mrkojevići (Bar)

Dabeljić, Rijeka Crnojevića

Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god.

Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina)

Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj

Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god.

Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima (Cetinje)

Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v.

Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića

Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin)

Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići

Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar)

Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god.

Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi)

Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković

Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića

Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god.

Dabovići, bratstvo u Podgorici

Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god.

Dabonić, vidi: Dabo

Dabrača, Kotor 1124. god.

Dabraš, vidi: Dobroš

Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta

Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo

Dabro (Dabronis), slično: Dabretić

Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro

Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša

Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog

Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj)

Dabutović, Budva 1650. god.

Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v.

Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević

Davaco, Ulcinj

Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke

Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi:Markov iz Crne Gore

Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdje su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova - Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulićasa područnog Žabljaka; u Obiliću (Kosovo) došli iz Boke Kotorske

Davidovići,bratstvo u Stanisaljićima

Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare

Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci

Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva)

Dadić, Krašljevići (Pljevlja)

Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića

Daibaba, u Dajbabama (Zeta)

Daiković, u Hotima (Tuzi)

Daisić, Bar

Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića

Daja, Bar

Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju

Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta)

Dejeman, Herceg-Novi

Dajić, Herceg-Novi

Dajica, Petrovac na Moru

Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi

Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki

Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković

Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna Gora)

Dajkovići, bratstvo u Dupilu

Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić

Daka, Nikšić

Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)

Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (Banjani). Vidi:Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković

Dakići iz Pive (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna

Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu

Dalma, Kotor

Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići)

Dalmatić, Kotor

Dalmasius, vidi: Dermas

Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet

Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao:Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović

Damiakušić, Kotor

Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići

Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima>

Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović - Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Risan, Kotor, Bar

Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića

Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima

Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu

Damjanovići, bratstvo na Prčanju

Damjanciu Tarajinom Dolu

Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote Vukašinovića

Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima

Damljanovići iz Pive (D.Rudnice), starosjedioci

Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko)

Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu

Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići)

Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska)

Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore

Damoj, e, Ulcinj

Dandić, Nikšić

Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća)

Danević, Nikšićki dizdari 1775. god.

Danie, Kotor u 14. v.

Daniel, Budva

Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god.

Danijelović, Budva

Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja; u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 1882. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik)

Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska)

Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić

Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović

Daničić, Paštrovići

Danković, Paštrovići

Danović, Nikšić

Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje)

Dančul, vidi Dančulović

Dančula, vidi: Dunčulov

Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović

Dančulov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju (Boka Kotorska) i kao: Dančula

Dančulovina, Krtole (Grbalj)

Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića

Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu

Dancman, Herceg-Novi

Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)

Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru

Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković

Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi:Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god.

Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović

Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidiDabković

Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki

Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju

Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi

Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena

Dapčevići, bratstvo na Vranjini

Dapčevići, bratstvo u Limljanima

Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković

Darer, Herceg-Novi

Dares, Herceg-Novi

Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta (Zagarač); u Piperima

Darlić, Herceg-Novi

Darman, Lješnica (Bijelo Polje)

Darmasić, vidi: Dermas

Darmasije, vidi: Dermas

Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae

Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god.

Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar

Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v.

Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan

Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića

Daustrija, Herceg-Novi

Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića

Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća

Daci, Bar

Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić

Dacić, Rovca, grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija)

Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline

Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija

Dačić, Šumadijska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorske

Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u Ulcinju

Dašković, Zeta, ranije: Bulatović

Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske

Dvornikov, Danilovgrad

Deac, vidi: Deljanin

Debani, Potpeće (Piperi)

Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići)

Debelja, Bar

Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja)

Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj)

Deberti, Kotor

Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor

Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja)

Debedžić, Ljutić (Pljevlja)

Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području

Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica)

Debra, Štodra uz Bojanu

Debreti, Kotor

Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina

Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija)

Devadžić, Mataruge (Pljevlja)

Devedžić, Ljutići (Pljevlja)

Dević, Rovca u Šekularima

Devišević, Ulcinj 1872. god

Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja

Devčić, Herceg-Novi

Degan, Bijela, Herceg-Novi

Ded, vidi: Deda

Dedaj, iz Bara, molio bih vas da u ovaj rodoslov stavite i moje prezime je sam ja pravi Crnogorac kojeme korijeni vuku iz grada sa juga Albanije Lijez ili Ljes, a Baru zivimo vise od 80 godina.

Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima, od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac)

Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi)

Dedvuković, u Hotima (Tuzi)

Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak)

Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini porijeklom su sa Meduna (Kuči)

Dedivanaj, vidi: Dedivanović

Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči

Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca

Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora

Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje

Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići

Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina

Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području

Dedušević, Gusinje

Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule

Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić)

Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi

Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić)

Dekano, Lepetane (Boka Kotorska)

Dekatarini, u Kotoru 1282. god.

Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu

Dekolea, Kotor

Dela, Budva

Delai, vidi: Deljanin

Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj

Delalić, Podgorica iz Slatine

Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zeta)

Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića

Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić)

Delibašići, rod u Hercegovini

Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić

Delijević, vidi: Delija

Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović)

Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore

Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)

Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine

Deloik, i kao: Delaik, Budva

Delonjin, vidi: Nenadov

Delso, Kotor

Delluka, Bar

Deltić, Cetinje

Deluti, Dobrota (Kotor)

Delja Stevan, predak bratstva Delja

Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin

Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i kao:Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf =Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča

Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju

Deljković, Boljanići (Pljevlja)

Deljoić, ič, Kotor

Dema, Ulcinj; Kotor

Demalić, Podgorica

Demari, Herceg-Novi i Bar

Demartini, Kotor

Dematei, Herceg-Novi

Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj

Demeter, i, vidi: Demet

Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar

Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta)

Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god.

Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar

Demons, Kotor

Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž)

Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije

Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine

Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor

Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva

Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića

Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj)

Dengilot, Bar

Dengimit, Bar

Dengičit, Bar

Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska)

Dentić, Donja Lastva (Tivat)

Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj)

Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija)

Depandoilis, Herceg-Novi

Depafilis, Herceg-Novi

Depaskvale, Kotor

Depić, Krute (Ulcinj)

Deplisić, Podgorica

Depolo, Dobrota (Kotor)

Depc, vidi: Denci

Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje)

Dervanera, Herceg-Novi

Dervić, Pljevlja

Dervićkadić, Pljevlja

Derviš, Ulcinj 1872. god.

Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete

Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav)

Derviščaušević, Pljevlja 1859. god.

Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje)

Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić)

Deriglav, Ljubotinj 1692. god.

Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja)

Derikonjić, Podgorica

Derin, Topola, Herceg-Novi

Deritan, i, Bar

Derikonjić, Podgorica

Derin, Topola, Herceg-Novi

Deritan, i, Bar

Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor

Derviš, i, Nikšić

Derković, Gornja Zeta

Dermaj, Ulcinj

Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god.

Dermovet, Ulcinj 1872. god.

Derović, vidi: Dervović

Derosi, Kotor

Dersa, vidi: Derca

Derfled, Kotor 1890. god.

Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god.

Desanović, Bistrica (Bijelo Polje)

Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije

Des, i, Ulcinj u 13. v.

Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god.

Desiderić, Kotor, po nahočetu

Desimirović, u Drobnjacima

Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović

Desislavin, vidi: Desislavić

Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god.

Desić, Vukovci (Zeta)

Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine

Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina

Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak

Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje i kao:Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića

Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića

Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje)

Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbija)

Destoma, Kotor

Defornera, Herceg-Novi

Deca, Tuzi

Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči)

Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar

Dečić, Bar

Dešaram, Ulcinj 1889. god.

Dešić, Plavsko-gusinjesko područje

Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj)

Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji

Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi

Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar

Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom izDebra (Dibra), Makedonija

Dibranić, Podgorica

Divaković, Pržno (Budva)

Divanić, Bar

Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj

Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja)

Divašić, nikšićko područje

Divljak, kod Risna i Herceg-Novog

Divljan, Bukovice (Pljevlja)

Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive

Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina)

Divova, Mratinje (Piva)

Divošić, kod Kolašina

Digdo, u Kotoru 1523. god.

Diglisić, Tuzi i Podgorica

Didalić, i kao: Didealić, Kotor

Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje)

Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar

Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje (Albanija)

Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci

Dijamant, Podgorica

Diklić, vidi: Kočetan

Dileno, Bar

Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore

Dilciginum, u Ulcinju 1410. god.

Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba

Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima

Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje

Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača, porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera

Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin

Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje

Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović

Dinić, Nikšić

Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj)

Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina)

Diribeger, Srbina, Herceg-Novi

Ditmera, Herceg-Novi

Dičelja, Herceg-Novi

Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi

Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica

Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima

Dmitric, Paštrovići

Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice

Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović

Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska)

Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica

Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi

Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići

Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska)

Dobog, Herceg-Novi

Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje)

Dobranić, Kotor

Dobranović, u Drobnjaku 1467. god.

Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi (Srbija)

Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje)

Dobrašić, Paštrovići

Dobrgević, RisanDobreljević, Piva

Dobrenko, Lastva (Tivat)

Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj

Dobretković, Lastva (Tivat)

Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija)

Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina)

Dobrečić, Bar

Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića

Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi)

Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao:Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska)

Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu

Dobrilovići, bratstvo u Dobroti

Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima

Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu

Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima

Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - matica Plužine

Dobrilovići porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom

Dobrilovići iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka.

Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Dobrićević

Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin

Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićević,Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 1470. god.; Perast i Kotor

Dobricin, Kotor oko 1400. god.

Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji

Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj)

Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje)

Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v.

Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva

Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca

Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji

Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi)

Dobrovodica, Krivošije

Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića

Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v.

Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode

Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska)

Dobroljanin, vidi: Dobrljanin

Dobronić, Kotor, oko 1440. god.

Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god.

Dobrosić, Paštrovići

Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići

Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj

Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru

Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović

Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji

Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik)

Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak)

Dobud, Kotor

Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević

Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj)

Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić

Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina)

Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina)

Dodeškin, Bar

Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac)

Dodmasi, Kotor

Dodović, Šas (Ulcinj)

Dodrnja, Donja Ržanica (Berane)

Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju

Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić

Doičević, Nikšić

Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića

Dojkić, Nikšić

Dojmije, Kotor (1844. god.)

Dojmc, Budva

Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin

Dojčinović, Kotor; Podgorica

Dodaj, Škala (Tuzi)

Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića

Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi

Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni

Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom

Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić

Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje)

Dokonda, Herceg-Novi

Dokšević, vidi: Šumar

Dolanica, Herceg-Novi

Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje)

Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god.

Dolči, Cetinje 1805. god.

Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi

Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor

Doma, u Baru 1372. god.

Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor)

Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu

Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: Radnić, zatim kao:Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović; Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao:Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić

Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada

Domazijan, Bar, polovinom 15. v.

Domanović, Kuljače (Budva)

Domančić, Kotor

Domes, Herceg-Novi

Domianović, Lepetane (Boka Kotorska)

Dominković, Herceg-Novi

Domić, Kotor

Domja, Kušići (Kotor)

Domoljubić, Tivat, nahoče

Dona 1774. god.; Paštrovići

Donado, Kotor 1647. god.

Donatević, vidi: Donato

Donatini, Herceg-Novi

Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević

Donda, Risan i Cetinje

Dondalo, Kotor

Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju

Dondići iz Pive (Vojinovići), potiču iz Popova matica Plužine

Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v.

Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor

Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi:Mašanović

Donjaci, bratstvo u Ceklinu

Dopčinkov, Krtole (Grbalj)

Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić

Dorić, Nikšić

Dorosalvić, Petrovac na Moru

Dorotić, vidi: Doretić

Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića)

Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive

Doslorević, Ulcinj 1879. god.

Dostan, Budva

Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje)

Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje

Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb

Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi

Dockol, Herceg-Novi

Doč(i), Rastiš (Donja Krajina)

Dočić, Budva, po majci

Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica

Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju

Dragalinović, Grbalj 1443. god.

Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića

Dragaljević, Piperi

Dragamanović, Topla, Herceg-Novi

Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima

Draganići,staro bratstvo na Izvorima

Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica

Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić

Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija)

Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu

Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton (

Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad

Dragićevići, bratstvo u Cerovu

Dragićevići, bratstvo u Limljanima

Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor); Budva; Jadar (Srbija) iz Pive

Dragišin, Nikšić

Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija)

Dragišići, bratstvo u Crmnici

Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama

Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić

Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao:Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke

Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama

Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje

Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića

Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića

Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima)

Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija

Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje); Nikšić

Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god.

Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god.

Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima

Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima

Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima

Dragone, vidi: Drago

Dragonibus, vidi: Drago

Dragonis, vidi: Drago

Dragonus, vidi: Drago

Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje)

Dragosavljević, vidi: Šaban

Dragoslavići iz Ljubotinja

Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković),Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta

Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god.

Dragoševići, bratstvo u Riđanima

Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat)

Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive

Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj

Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu

Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god.

Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje)

Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji

Draživojević, vidi: Sanković

Dražinović, Kotor

Dražić, Herceg-Novi

Dražojević, Herceg-Novi

Drainović, u Komanima 1492. god.

Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije Hercegovine

Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica)

Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje

Draktić, Vrba (Njeguši); Bar

Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi

Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići (Grbalj)

Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani.

Drakulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju

Draljević, u Lješkopinu (Podgorica)

Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka

Drapić, područje Nikšića

Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva

Draslavljević, vidi: Šaban

Dratnić, Budva

Drahler, Herceg-Novi

Drača, Podgorica, vidi: Dračis

Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v.

Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god.

Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru

Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije

Drašković, Bjelice (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić)

Draškovići, bratstvo u Didama

Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725)

Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića

Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija

Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić)

Drežančić, Herceg-Novi

Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav)

Drejić, vidi: Dreić

Drekaj, Škala (Tuzi)

Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i stim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković

Drekalovići(Ljakovići), bratstvo u Kučima

Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović

Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina

Drekčević, Vinići (Bjelopavlići)

Drempetić, Podgorica

Dresler, Herceg-Novi

Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča

Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska)

Drecuni, bratstvo u Ljubotinju

Dreč, Cetinje

Dremaj, ević, Tuzi

Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija

Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god.

Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi)

Drešović, Tuzi

Držav, Kotor u 13. v.

Drižakov, Herceg-Novi

Drija, Bar

Drijenjak, Zalug (Pljevlja)

Drimović, Budva 1650. god.

Drina, Podgorica

Drini, Podgorica

Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić

Drinjajić, Piva; Drobnjak

Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić

Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini

Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča

Dripanović, Bar

Dritan, i, Bar

Dritanović, Bar

Dricković, Podgorica, iz Kuča

Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija)

Drk, Podgorica

Drljan, Bar

Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine

Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić)

Drključ, Pljevlja 1849. god.

Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice

Drmanović, Bar

Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima

Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića

Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor

Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin,Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god.

Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici

Drobna, u Budvi

Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić).Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđrvdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka

Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana

Drogolović, Herceg-Novi

Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda

Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište

Dromljac, vidi: Dromnjac

Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja

Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac

Dronjić, Podgorica

Dropo, Nikšić

Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović

Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica)

Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja i Pljevaljskom području

Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje

Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu

Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović

Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković; Lastva (Tivat)

Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu

Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god.

Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god.

Družević, Medići (Kotor)

Drumas, Bar

Drcete(Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu

Drcete(Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru

Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v.

Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko

Drušković, Nikšić

Drhilupis, Kotor

Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić

Dubak, Berane i Božići (Andrijevica)

Dubanek, Donja Lastva (Tivat)

Dubarija, Nikšić

Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija

Dubinici, bratstvo u Podnopolju

Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu

Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama

Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje)

Dubljevići iz Pive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice

Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca

Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dubrovnik

Dubovica, Bar

Dubovičanin, Cetinje

Dubojević, vidi: Miljanić

Duboković, Očinići (Cetinje)

Dubonja, Goleši (Pljevlja)

Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču

Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču

Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču

Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču

Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića

Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo)

Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević

Dubretć, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta

Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača), Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje)

Duvela, Pljevlja

Dubnjević, u Mirušama (Nikšić)

Dubrovljanin, Rovca (Podgorica)

Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god.

Dubčić, Herceg-Novi

Duga, Zalaz (Kotor)

Dugić, Kotor, po nahočetu

Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća)

Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije

Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica

Dudina, Drenovštica (Pješivci)

Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan)

Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu

Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan")

Dudo, Nikšić

Dudović, Kotor

Duduk, Topla, Herceg-Novi

Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi)

Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića

Duičević, Brhula, Herceg-Novi

Dujević, Piperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljevlja) kao:Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović

Dujmić, Kotor

Dujmo, Kotor u 15. v.Dujmov, Budva

Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika

Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v.

Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, drugi u Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, ogranak Novakovića od Dujovića jesu: Šolević

Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić

Duk, grana Bonkeća u Zatrijebaču (Kuči)

Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski kraj (Srbija), porijeklom iz Pive

Dukađin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra

Dukađinac, iseljenici iz Dukađina (između Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u Bjelopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, vidi: Bubić

Dukianović, vidi: Dukljan

Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak), od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku (Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vidi: Bonkeć (Okeć)

Dukinić, Herceg-Novi, po majci

Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Budva i kao: Dukvanović 1436. god.

Dukljanin, Bar 12 - 13. v.

Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici

Duključ, Pljevlja 1849. god.

Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor, porijeklom iz Rusije

Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gori, uz Taru

Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Brajići i Pobori (Budva); Od njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz Pješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka Crnojevića)

Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj

Dulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god.

Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Donjoj Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjaci, ogranak Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). Od njih su kod Nikšića, Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljenika iz Hercegovine)

Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići)

Dulfin, Paštrovići

Duljević, Nikšić

Duljić, Kotor

Dumeljić, ogranak Pejovića u Komanima (Podgorica)

Dumezić, Bar i područni Zupci

Dumanović, Cetinje

Dumić, Nikšić, ogranak Damnjanovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina

Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić) i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi

Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgorica); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićke

Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi

Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja)

Dunarović, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja)

Dunđer, Podgorica

Dunđerski, krajem 17. v. iz Višnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin, Kamendin i Novi Sad (Bačka)

Dunter, Kotor

Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom

Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje)

Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare

Dupilo, Paštrovići

Dupić, Cetinje

Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje)

Dupončević, ranije: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god.

Dupčević, Brguče, Herceg-Novi

Dur, Prčanj (Kotor)

Dura, Lisna uz Bojanu

Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj)

Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi (Bijelo Polje); Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i Tuđemili; Ulcinj i okolina

Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu

Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i kao:Dunarović u Nikšiću i područnom Busku

Durgut, Bukovica (Pljevlja)

Dur, e, Lisna (Bar)

Duričić, Mala Gorana (Ulcinj)

Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči), ogranak Nikezića iz područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Nikšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine

Durman, Podgorica

Durmišević, Pljevlja 1864. god.

Durmišović, Bar

Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića, od njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž (Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića; u Vasojevićima, pgranak Babovića iz grupe Novakovića; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje); Nikšić; Pljevlja i kao:Kontarčić; Gostilje i Dajbabe

Durumbašić, Pljevlja 1849. god.

Durutović, Šipačno (Nikšić), došli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva), početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje)

Durutovići iz Pive (D.Brezna), doseljeni iz Šipacna, starinom sa Čeva

Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore

Dursun, vidi: Dursum

Dutin, Bar

Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice

Dutine, bratstvo u Hercegovini

Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje; Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje (Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.; Ledenice (Risan), ogranak Subotića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina)

Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera, odakle je predak Lazar Keća došao, tamo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević

Dušajić, vidi: Dušaj

Dušev, Tuzi i Podgorica

Dušević, Trobojin (Tuzi), Hoti, pa u Podgoricu, vidi: Dušaj

Dušek, Podgorica

Dušić, Stubal (Bijelo Polje)

Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura

Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero

Dušmanija, Krajna uz Skadarsko jezero

Dušović, Trobojina (Tuzi)

KOVACEVIC ANTIKVITETI I RODOSLOVI

понедељак, 14. мај 2012.

CRNOGORSKA PREZIMENA...Č,Ć,D.

Нема коментара:

Постави коментар