CRNOGORSKA PREZIMENA...P,R,S.

P
________________________________________


Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana
Pavićevići, bratstvo u Dolu
Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima
Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu
Pavle Buronjić, predak Dragomiljana
Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava
Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima
Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića
Pavlićevići u Podgorici
Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini
Pavlovići, u Gluhom Dolu
Pavlovići, rod u Lastvi
Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima
Pajovići, bratstvo u Njegušima
Pajovići, rod u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima
Pajovići - Očinići na Vranjini
Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima
Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima
Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju
Pantovići na Pobrđu
Paovići, bratstvo u Očinićima
Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka.
Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Parežana, bratstvo u Hercegovini
Paštrovići, pleme u Boki
Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju
Pejanovići, bratstvo u Dupilu
Pejanovići, bratstvo u Limljanima
Pejanovići, bratstvo u Njegušima
Pejanovići, bratstvo u Dobroti
Pejovići
Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima
Pejovići, bratstvo u Predišu
Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama
Pejovići, bratstvo u Orasima
Pejovići, bratstvo u Glavatima
Pejovići u Kavaču
Pejovići u Crvenoj Stijeni
Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica
Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske
Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović
Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima
Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu
Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima
Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima
Perazići u Reževićima, Paštrovići
Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima
Peraševići u Kladovu u Srbiji
Peraši, bratstvo u selu Mircu
Perinovići u Dobroti
Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu
Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi
Perići u Sutvari u Boki
Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci
Perićevići, rod u Herakovićima
Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama
Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima
Perišići - Perići na Glasincu
Perišići u Sarajevu i u Baru
Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu
Perkočevici, muslimani u selu Braćenima
"Perović", bratstvo u Bjelošima
Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovih-rodonačelnika bratstava BRATONOŽIĆ (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: STANIŠIĆ, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje;  Stubica (Pješivci) ogranakStrikovića; Bogomilovići (Pješivci) ranije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku;  kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje). Od njih su u : Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom Prekovođu kao:Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao: PAVLOVIĆ, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: PEROVIĆ, KUJUNDŽIĆ i ĆERANIĆ, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su ŠABOVIĆ u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, VESELIĆ u Prijepolju i PERUNIČIĆ u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije TUNGUZ; Lopare (Fundina), Kuči, ranije KEKIĆ; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Vir Pazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: PEROVIĆ, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci ; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju BANOV i BAJKOVIĆ, od kojih su na Kosovu ; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: PERAŠ (PEROVIĆ) iĆURPEROVIĆ u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj).
Perovići (Ozrinići) u Bajicama
Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama
Perovići, rod u Pješivćima
Perovići, rod u Pjesivcima
Perovići, rod u Krusama
Perovići, bratstvo u Trnovu
Perovići u Hercegovini
Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
Perovići, bratstvo u Mircu
Perovići u Boki
Perovići iz sela Bare, Manastir Morača
Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama
Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi
Perućice iz Kuča…od Rašovića
Perunovići, bratstvo u Drenovštici
Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija
Pestuši, bratstvo u Njegušima
"Petanović", koji se pribratio Vukanovićima
Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima
Petar Šćepanov, potomak Herakov
Petar Šćepčev, brat vladike Danila
Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
"Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Petranovići, bratstvo u Boljevićima
Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja
Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice
Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima
Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane Herakovića
Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima
Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Petrovići, bratstvo u Dupilu
Petrovići, bratstvo u Bandićima
Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
Petrovići u Budvi
Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Petrovići, staro bratstvo u Tospudama
Pecurice, bratstvo u Trnovu
Pesikani, bratstvo u Cucama
Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima
Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji
Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom
Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju
Pešteri, bratstvo na Pobrđu
Piva, pleme u istočnoj Hercegovini
Pižići, staro bratstvo u Vukodolu
Piletić, bratstvo u Boljevićima
Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje - Rastovac kod Nikšića
Pima kotorski vlasteoski rod u 14. Vijeku
Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama
Pime, staro bratstvo u Njegušima
Pimići (Pime), staro bratstvo u Bajicama
Pinjići, staro bratstvo u Tospudama
Piperi, pleme
Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati
Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac)
Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji
Plamenci, bratstvo u Boljevićima
Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu
Pobor, bratstvo u Dupilu
Pobori, pleme u Boki
Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima
Podubličani, grana bratstva Rajićevića
Podubličani (Markovići) u Luštici
Podubličani (Ševaljevići) u Novom
"Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima
Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima
Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom
Pop Janko, predak Popovića-Lipljana
Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima
Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu
Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti
Popovići, bratstvo u Stanisaljićima
Popovići, rod u Dubu
Popovići, rod u Ćeklićima
Popovići, bratstvo u Kčevu
Popovići, bratstvo u Brčelima
Popovići, rod u Sotonićima
Popovići, bratstvo u Limljanima
Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju
Popovići iz Meduna, Kuči; potomci M.Miljanova
Popovići, bratstvo u Očinićima
Popovići, rod u Gruži
Popovići u Bogdašićima
Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama
Popovići, bratstvo u Nerinu
Popovići (Dželetovici), bratstvo u Rajićevićima
Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima
Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića
Popovići - Kašćelani u Njegušima
Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki
Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan)
Potkućnice u Herakovićima
Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Pravilovići, bratstvo u Bjelicama
Predišani, bratstvo u Bjelicama
Premovići, bratstvo u Cerovu
Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama
Prlje, bratstvo u Ljubotinju
Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima
Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu
Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića
Punoševići, bratstvo u Njegušima
Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići
Purlije, bratstvo u Dupilu
Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču


R
________________________________________


Rabas, vidi: Rabasović
Rabasović (Rabas), iz Kuča iseljeni u Salapuru (Srbija)
Rabljen, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića sa više grana
Rabović, Herceg-Novi, po nahočetu
Rabota, u Podgorici
Rabošta, Ulcinj
Rabren, u Mojdežu (Boka Kotorska), kasnije i kao: Miloradović (Kotlaš) doseljenici iz Popova (Hercegovina); u Bistrici (Mojkovac) i kao: Rabrenović iz Mekića Kule (Mojkovačkog Stolca), od njih su kod Bijelog Polja; u Goranskom (Piva) od Pljevalja; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje ogranak Radmilja iz Stoca
Rabrenović, Stevanovac (Polja) pa u Mekića Kulu (Mojkovac) jesu ogranak Radmilja iz Stolca, vidi: Rabren; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje
Rabuz, Nikšić
Ravić, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica iselili se kod Novog Pazara; Lopari i Koće, Kuči
Ravnolažanin, Piperi kasnije kao: Vukotić, Bolević, Milutinović i Asanović
Ravnjak, u Podgorici
Ragus, Herceg-Novi
Radaj, Podgorica
Radagl, Budva 1550. god.
Radak, Podgorica
Radakov, u Antibariju (Bar) 1444. god. i Prevlaci (Boka Kotorska) 1742. god.
Radaković, Ćurioc i Laće (Bjelopavlići) iz grupe Malonšića; Perast (Boka Kotorska)
Radaljević, Krasovica i Laće (Bjelopavlići); Cetinje
Radaljevići, stari rod u Cetinjskom Plemenu
Radan, Nikšić doseljenici iz Ravnih Kotara; Nevesinje, Crkvice (Piva) ranije Jušičanin i kasnije Baturan paRadan; u Maloj Crnoj Gori (Piva) ranije Baturan iz sela Bacula (Crkvice), Piva; Mišići (Sutomore), Bar, ogranak Popovića porijeklom iz Zete
Radanić, vidi: Radanović
Radanović, Njeguši (Cetinje) ogranak Popovića-Herakovića; Ćeklići (Cetinje) 16. v. i Radanić; od njih u Ceklinu, Karuče i Limljanima (Rijeka Crnojevića); Vranjina (Rijeka Crnojevića) ogranak Kričija iz Gađi (Građana), Crmnica, porijeklom iz Komana (Podgorica); Tušina (Žabljak) iz Orašja (14. v.); Malta (Sutorina), Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Pelinovo (Grbalj) pa u područno Višnjevo, porijeklom iz Hercegovine; Morinj (Risan) iz Hercegovine; Jošanica i Savina (Risan) 16. v.; iz Zubaca (Trebinje) 1694. god. a jedni 1694. god. iz Popova (Trebinje); Grbalj iz Stare Crne Gore; Kostanjica (Boka Kotorska) 1698. god. iz Popova (Trebinje); peraška naselja (Boka) iz Hercegovine; Paštrovići (Budva) starosjedioci; Brvenica (Pljevlja); Resnik (Bijelo Polje) oz Nikšićkih Rudina; u Šašvari (Mađarska) iz Grblja (Boka Kotorska)
Radanovići, staro brastvo u selu Karuču
Radanovići, uze brastvo Popovića-Herakovića u Njegušima
Radača, u Podgorici
Radašin, Sasovići (Boka Kotorska), izumrli
Radašinović, Petrovac na Moru
Rade, knez, predak bratstva Radnića
Rade, sin Rajiča, pretka Rajićevića u Njegušima
Radević, Vasojevići iz grupe Novakovića najbliži Ćekićima od njih u Žarima i Podbišću (Mojkovac); od njih suBjelojević u Kolašinu; Velika (Plav); Bašče (Rožaje) iz Morače (Kolašin) kao: Radević - Kuruc; Berane; Šekulari (Berane) iz Lijeve Rijeke, Podgorica rod sa Ljubićima-Davidovićima i njihovim srodnicima; Velika (Plav) ogranak Adrovića; Piperi ogranak Radetića (Petrovića) doseljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića; Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Pavićevića) - Drekalovića; Ravča Polje (Bijelo Polje)
Radelić, Budva 1650. god.; Bjelopavlići 16. v.
Radeljić, Martinići (Bjelopavlići) 16. v.
Radeljac, Martinići (Bjelopavlići)
Radetinac, Radetina (Rožaje) iselili kod Novog Pazara, porijeklom su iz Kuča
Radenković, Kuči ogranak Vuksanovića iselili u Vagare, na Rogozni; iz Kolašina odselili u Sabantu (Lepenica), Srbija
Radenović, Paštrovići, starosjedioci; Njeguši (Cetinje) 14. v.; Vojno Selo (Plav); Podbišće (Mojkovac) iz Meteha (Plav); Lekovine (Pavino Polje), Bijelo Polje; Plav 1330. god.; Nikšić; Šusteri (Rožaj), od Plava rod Alkeksićima u Kočarišu (Štavica), Rožaj; Murino i Moštanica (Plav) starosjedioci
Radetina, Mojan (Kuči) iselili u Klimente (Albanija)
Radetić, Radetina (Kuči) iselili u Plav; Podgorica, u Piperima ogranak Petrovića (Lutovaca) od njih su u Rijeci Crnojevića; Momišićima, Mahala i Lakovićima (Zeta) iz Pipera
Radecki, Herceg-Novi
Radeč, Milati i Novo Selo (Komani), Podgorica i jedni kao: Perović; Spuž (Bjelopavlići)
Radi, u Podgorici
Radibratović, Mokrine i Podi, Herceg-Novi
Radivković, u Podgorici i Cetinju i kao: Radifković
Radivović, Ustinja (Kotor) iz Humca (Njeguši), Cetinje srodni su im Baše i Đuraševići u Đuraševićima (Grbalj); Kotor
Radivović, rod u Kotoru
Radivojević, ogranak Žižića u Drobnjacima; Gračanica (Plav) ogranak Raketića, jedni iselili u Donje Dragačevo kao: Andrić, porijeklom iz Huma Hotskog područje Tuzi; ogranak Babovića-Novakovića u Vasojevićima; iz Pješivaca iselili u Dračiće (Kolubara), Šumadija; iz Kuča odselili u Resnik (Beograd); u Rovcima (Podgorica) doselili između Neretve i Cetine kao: Jurijević i Vlatković i oni su od bratstva Nikšić; iz Humca (Njeguši), Cetinje odselili u Kotor; Strojtenica, Rasova i Femića Krš (Bijelo Polje); Brazilovice (Lajkovac) iz Kozera (Ljig) kao: Kojić-Miljanić
Radivojević u Kotoru
Radijević, Kosijeri (Cetinje) starosjedioci
Radilović, Cuce 16. v.
Radimir, Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine a jedni kod Kotora iz Budve
Radin, iz Vraćenovića (Nikšić) prešli u Meku Grudu (Bileća) i Šehovine (Hercegovina); u Srpsku Crnju (sjeverni Banat) i kao: Monoštorac, potomci Jova (pa Jovin, od Jova i Racka - Rackov i Rada - Radin) oni su porijeklom iz Crne Gore
Radina, u Podgorici
Radinović, Velika i Brzojevice (Plav) u 14. v.; Goričani (Bijelo Polje), Berislavcima, Bistrica, Kurilo, Golubovci (Zeta) i područnim Vukosavcima i Grbovcima, ogranak Abramovića iz Bjelice (Cetinje); Zaton (Bijelo Polje); Paštrovići; u Ulcinj (1910. god.) došli iz Vrake (Frake), Albanija, a tamo iz Radin Dola (Cetinje); Morinj (Risan); Kotor i susjedni Škaljari; Radovanovići i Krtole (Tivat), potomci su Dapca, doseljenika iz Albanije u 16. v.; Bijela, Herceg-Novi doseljenici iz Skadra (Albanija); Dobrota (Kotor); Kotor 1437. god.
Radisavljević, Sopoćane (Nova Varoš) kao: Ilić došli iz Korita (Bijelo Polje); Grahovo (Rožaje)
Radić, u Vasojevićima ogranak Neradovića (Raketića), grana Lopoćana, drugi kod Andrijevice i Berana su iz Kuča. Neki se, još 1485. god. pominju u Buče (Budima), Berane; Radlje (Sokolska nahija), Srbija iz Mratinja (Piva) porijeklom od Livna (Hercegovina); Brajkovac (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Rovaca (Podgorica) i kao: Avruz; Đuraševići (Tivat), vidi: Čarnojević; Bijela i Kotor (Boka Kotorska)
Radifković, vidi: Radivković, u Podgorici i Cetinju
Radica, Perast (Boka Kotorska)
Radičević, Njeguši (Cetinje) 1489. god.; Kčevo (Čevo); u Velestovu naseljima: Bajramovici i kod crkve Velestova kao: Radičević - Mrvaljević, u Makljenu kao: Radičević - Mićunović i u Stražnici kao: Radičević -Abramović; Budva u 15. v.; Orahovice (Kotor); u Berislavcima (Zeta) Radičev potomak u (14. v.) doselio iz Lješa (neko vrijeme u Draču) i Grudama (Tuzi). Od njih su u: Podgorici, Dalmaciji i Todor Aleksin ode u Slavonski Brod i sin Branko u Beč, posmrtni ostaci na Stražilovo (Sremski Karlovci); Bjelopoljska Bistrica 1470. god.; Goričani Zeta i Podgorica, sišli (1761. god.) i Cetinju iz Gruda (Tuzi). Od njihovih Fila (bratstva) Nešov je (1832. god.) prešao na Cetinje; Njeguši (Cetinje) 1452. god.; Berislavci (Zeta) ogranak Andrića (Lambuljića), od kojih je i pjesnik Branko. Od njih su u Podgorici, porijeklom sa Kosova; Gorica, Lužani, Mataguži i Golubovci (Zeta) potiču od Martinovića iz Bajica (Cetinje) i kasnije kao: Raičević. Od njih u Vraki (Skadar), vidi: Raičević u Zeti; Zaostro i Lužac (Berane) ogranak Đuraškovića (Đurđevac) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bijelo Polje i područna Bistrica; u Đuraševićima (Tivat) iz Stare Crne Gore
Radičevići - Abramovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mićunovići, bratstvo u Velestovu
Radičevići - Mrvaljevići, bratstvo u Velestovu
Radiči, Nikolj Pazar i Sipanja (Bijelo Polje)
Radičić, Berislavci (Zeta), ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, od njih u Podgorici
Radičković (Davidović), u Zeti i kao: Živković, od kojih su iz Vranja u Vraki (Skadar), Cetinju i Srbiji kao:Davidović
Radiš, Začir (Rijeka Crnojevića), došli su iz Šestana (Krajina)
Radišević, ogranak Đurovića u Pješivcima, od njih su u Podgorici
Radišić, Riđane (Nikšić) u 15. v., Podgorici, Gracu (Lješkopolje), Podgorica; Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) porijeklom iz Kavaje (Albanija) i kasnije kao: Kavaja, od njih su u Lastvi (Tivat), Anadoliji (Turska); Kotoru; Cuce (Cetinje)
Radišković,  Dragovići u Krajini, porijeklom su iz Čeva (Cetinje)
Radman, u Risnu, Mojdežu (Boka Kotorska); u Zagaraču (Danilovgrad), kasnije Radmanović, ranije Radmanoviz Kućišta (Pelev Brijeg), Bratonožići
Radman, predak bratstva Radmanovića u Zagaraču
Radmanov, vidi: Radman
Radmanović, vidi: Radman
Radmanovići , staro bratstvo u selu Mircu
Radmanovići , grupa bratstava u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Pesici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Vujovici, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Ičevići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Dubravljani - Nikolići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Velimirovići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Otaševići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Stamatovići ("Miloševici"), bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Ćupići, bratstvo u Zagaraču
Radmanovići - Đurići - Šćepanovići, bratstvo u Zagaraču
Radmilović, Oputne Rudine (Nikšić)
Radnići (Jovanovići), bratstvo na Njegušima
Radnići, grana bratstva Kaluđerovića u Ćeklićima
Radovanić (Đurašević), u Donjoj Ržanici, vidi: Đurašković
Radovanović, od Dučića u Kučima. Od njih u Piperima; Od Srezojevića iz Rovaca (ogranak Vlahovića) kao:Radovanović (Ilančić) u Gornjoj Jablanici (južna Srbija); od Radovana, Lješevog (sina Krstića Leskina), kasnije Tatar u Ceklinu
Radović, Završje, Vrba, Ostojići, Rasovača, Tupci, Žin, Krnjača, Zaostro, Meljak i Džurevo (Pljevlja); Bjelojevice i Lepenac (Mojkovac); Riđani (Nikšić); u Zupcima (Trebinje) i kao: Radović - Kisin iz Cuca (Cetinje); pa u Gornjim Tulima kao: Kisin (po Bogdanu Kisinom Radoviću), Otašević, a u Grabu (Zupci) kao: Kuraica i Šaraba; Nevesinje (Hercegovina), potomci Mrnjavčevića iz Riđana (Nikšić); Meljak (Šumadijska Kolubara) i kao:Mihailović iz Morače (Crna Gora); Kamenari i Savina, Herceg-Novi; Vir na ostrvu Pag, doselili se iz Dobrote, Herceg-Novi; Cetinje; Kosijeri i Đinovići (Cetinje), srodnici Rajkovića i Latkovića, porijeklom iz Pipera. Od njih su u Podgorici i Srbiji; Prijeradi (Grbalj) u 16. v. porijeklom su iz Cuca (Cetinje); u 16. Herceg-Novom iz Morače (Kolašin); Zaljutnica (Golija), Nikšić od Herceg-Novog; ogranak Reževića u Paštrovićima, sišli iz Stare Crne Gore, od njih su u Podgorici, Srbiji, Vir na ostrvu Pag; kod Nikšića; Orah, Prage, Šipačno, a u malom Brezoviku od 1878. god. iz Ćeklića (Cetinje); u Podgoricu iz Kokota (Lješkopolje), drugi iz Gračanice (Hercegovina) a treći iz Stare Srbije (Raška); Bar; Bijelo Polje; Pape i Vrneška Dolina (Bijelo Polje), starosjedioci; Kruševice, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Ratiševina, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina); Bare Radovića (Morača), Kolašin, potomci Bogićevi, ranije Rakočević, porijeklom sa Kosova, a tamo od Ohrida (Makedonija), od kojih su u: Crnom Vrhu (Berane), Tomaševu (Pavino Polje), Bijelo Polje, Tutiću (Leskovac); Gornji Sutivan (Tivat); u Kolašin došli iz Pljevalja i jedni pređu u Podgoricu; Ravna Rijeka i susjedna varoš Bijelo Polje, porijeklom iz Kuča, srodnici Vujačića; Momišići (Podgorica), porijeklom iz Gračanice (Gacko), srodnici tamošnjih Đurišića i Raičkovića; u Podgorici su od Adžiametovići, od kojih su u Donjem Ćurilu (Bjelopavlići); u Podgorici i Lješkopolju ogranak Tujkovića, porijeklom sa Kosova; Gornja Gorica (Zeta) grana Miranovića; Goričani i Mataguži (Zeta) grana Klikovaca, porijeklom Kuči; Radulići (Bihor), Bijelo Polje došli iz Morače (Kolašin); Zaljutnice (Golija), Nikšić, došli iz Kruševice (Hercegovina), potomci su Potolića iz Pješivaca. Od ovih iz Kruševice (kapetan Nikola) prešao je u Nikšić (naselje Mušovina) oko 1880. god.;Radovići (Tivat) došli iz Stare Crne Gore u 17. v.; Zabrđe, Klinci, Porto Rose, Prijeradi i Ljuštica (Grbalj); Kastel Lastva (Petrovac na Moru) i Medini (Budva) sišli iz centralne Crne Gore; Đuraševići (Tivat) u 15. v. sišli iz Stare Crne Gore kao: Rajičković; Savina i Kamenari, Herceg-Novi (1687. god.) došli iz Bjelopavlića; Kruševice i Ubli (Krivošije), Herceg-Novi; na desnoj obali rijeke Bijela (Polja i Malinska), Javorje, grana Miloševića u Drobnjacima, od njih su kod Bijelog Polja. Pripadaju prvim Novljanima(Miloševićima) koji su prešli iz Banjana u Drobnjake, Milinsko (prvi pomen 1685. god.), njihovih ima kod Mojkovca, i u drugim krajevima; Mahala (Zeta) porijeklom iz Orahova (Kuči); na području Pljevalja; iz Crljenice prešli u područna sela, Vrbu, Metaljku, Krnjaču, drugi su u: Žinu, Zaostrom, Krnjači i Curovu; Radulići i Jagorče (Bijelo Polje); Jasenica (Vrbica), Srbija, doseljenici iz Bijelo Polja (Polimlje); Zagonje, uz Skadarsko jezero (Krajina), sišli iz Selaca (Gornja Krajina), a tamo iz Klimenata (sjeverna Albanija); Krtole (Grbalj), ogranak Dapčevića, doseljenika (u 16. v.) iz Albanije; Bajkovići, Kamenice i Igalo, Herceg-Novi doseljenici iz Hercegovine; u Rijeku Riježevića (Paštrovići) u 13. v. došli iz Stare Crne Gore; Velje Selo (Bar) pa prešli u područno Ravno i Kunje (Ulcinj); Rovca, od kojih su u Rijeci Crojevića; u Pješivcima su ogranak Nikčevića; u Gornjoj Gorici (Podgorica) ogranak su Marinovića iz Zete; Ispod Pustog žala u Dobrom pijesku (Paštrovići), ranije kao: Drobnić; Tivat; u Radovićima (Zaton), Bijelo Polje, srodnici Lutovcima; u Paštrovićima, ogranak Naletića, kasnije jedni od njih kao: Nobil; u Željučku (Hercegovina), ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Morin (Morinj), Risan; Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, prešli u Hercegovinu; u Vlaškoj (Rumunija) potomci trećeg Rajičeva sina kao: Radović (Bošković), iz Kopita (Rajićevići), Cetinje, ogranak Penda-Rajićevića; Kavač (Kotor) i kao: Radonić, ogranak Radonjića sa Njeguša (Cetinje); Gradac (Lješnjani), Podgorica; ogranak Gvozdenovića u Gluhom Dolu, a u Sotonićima (Crmnica) kao: Radović "Kudin"; Limljani (Crmnica); Bajice (Dubovik), Cetinje, došli iz Donjeg Kraja (Cetinje) a tamo iz Carevskog Dola (Miške), Ozrinići (Kčevo), ogranak Radulovića, doseljenika iz Čarađa (Golija), starinom sa Kosova; u Nikšiću, ranijeProročin (Proročica) iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje; u Nevesinju (Hercegovina) u Gornjim Breznama (Piva), starinom iz Kuča; 1) Donja Brezna, Jerenjići i Mratinje (Piva), 2) Vrijeg (Piva) došli iz Velinića (Prekotarje) od ovih su Čavić u Šarićima (Mratinje), Piva, 3) Borkovići (Piva) ogranak su Čavića, 4) u Mratinju i Crkvičkom Polju od Lalovića iz grupe Branilovića, 5) u Sojicama (Glasinac) iz Pive; Miljanići i Muževice (Banjani), Nikšić i Mojkovac ogranak Miljanića iz Miljanića (Banjani); iz Veljeg Dubokog (Rovca) otišli u Srbiju; Crni Vrh (Berane), doseljenici iz Morače (Kolašin); Kotor; u Drobnjacima, ranije Krsmanović; Rijeka Crnojevića i kao: Rovčanin, porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Bar; Bijelo Polje i područna Bistrica; kod Nevesinja (Hercegovina), srodnici Vujačića u Grahovu (Nikšić), porijeklom iz Kuča; Kruševice, Herceg-Novi; u Bjelopavlićima: ogranak Raspopovića (Popovića), potomak Šarca (Šarenaca), Vlastelinovića iz Plane (Bileća); u Ćuriocu, starinci navodno iz Lješkopolja, Martinića Gostilje, Ostroški krš, Srednja Glavica, Prentina Glavica, i na Bijelom Brijegu, od njih su u Kamenarima i Savini, Herceg-Novi, Gradac (Valjevo), Barajevo (Šumadija), Kovačevac (Mladenovac), Goričanima i Lajkovićima (Zeta), Samokovu (Rusija); Šavnik (Polje Radovića) i Bijela; ostrvo Vir (Zadar) došli iz Dobrote (Kotor); iz Martinića (Bjelopavlići) iseljeni u Gornju Tušinju (Bare Sirovačke), Šavnik, kasnije Krsmanović; Pavino Polje (Bijelo Polje) i kao: Radović Ćinpur
Radovići, bratstvo u Gracu
Radovići, grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Radovići, bratstvo u Kosijerima
Radovići, grana bratstva Ozrinića u Bajicama
Radovići, grana bratstva Radonjića u Njegušima
Radovići, u Nikšiću
Radovići, bratstvo u Stubici
Radovići ("Kudini"), bratstvo u Sotonićima
Radovići (Basovici), grana bratstva Penda u selu Kopitu
Radovići, staro bratstvo u Donjem Kraju u Limljanima
Radovići u Hercegovini
Radovići iz Pive (Borkovići, Babići), starosjedioci - rod s Delićima
Radovići iz Pive (Mratinje, D.Crkvice, Miloševići), rod s Čavićima s Pišča
Radovići (Bašovići) u Vlaškoj
Radovičić, Sasovići, Herceg-Novi
Radovčić, Kameno, Herceg-Novi; Ulcinj 1887. god.
Radogostov, Kotor
Radogostić, Kotor
Radoević, Kosanice (Pljevlja)
Radoičić, u Nikšiću i kao: Radojičić, došli iz Hercegovine; u Podgoricu iz Morače
Radoje, Mijanov sin, predak bratstva Kosanovića i Otaševića
Radoje Gojkov, predak bratstva Radojevića
Radojević, Timar (Žabljak), Drobnjaci, ogranak Bulatovića iz Rovaca, grana Nikšića; Mokro (Šavnik), Drobnjaci potomci Radoje Babića - Toljića, od Nikšića, starina doseljenika u Gornje Polje, Šipačno i Župa (Nikšić), potomci Tolja, doseljenika iz Kčeva (Čeva - Ozrinići), Cetinje, od njih su u Mokrome (Šavnik), Drencu (Gajtan), južna Srbija oko 1879. god.; Bare (Žabljak), Drobnjak, doselili iz Jasenova Polja (Morača), a tamo iz Popova (Hercegovina), od njih su kod Mojkovca; Brezna (Piva) srodnici Durutovića i Todorovića doselili iz Kčeva (Čeva), Cetinje, jedni siđu u Šipačno a jedni iz Brezana presele se (1809. god.) u Nedžariće (Sarajevo), Barovima (Morači), Bistrici, Bjelojevićima i Lepencu (Potarje), Pljevlja; Kotor oko 1335. god.; Cetinje 1489. god. i 1889. god.; Miljanići, Dubočke i Radojevići (Banjani), Nikšić, vidi: Kosanović, njihovi srodnici su u Kamenom, Herceg-Novi oko 1692. god.; Nikšićko Prekovođe; Veliki Šenj, Beleševac i R.S., Dobrača u Lepenici (Šumadija) došli iz Morače (Crna Gora); Ćelije (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Vasojevića; Jelovik (Jesenice), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Čukarevac (Gruža), Kragujevac i kao: Koturović iz Bihora (Bijelo Polje); Javor, pa Senj i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom iz Vasojevića; Begaljice (Beograd) 1878. god. doselili iz Bjelopavlića; Podrinje (Mačva), porijeklom iz Pive; Podi, Herceg-Novi oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje); u Lutovu (Kolašin); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića (od Radoja Gojakova), njihovi ogranci su: Mitrović, zatim Jovetić ("Baile"), Vuksanović, Mijušković, te Stojanović kojih ima u: Crmnici, Gornjem Polju (Nikšić), Podrinju (Mačva), u Mostaru, Kruševicama, Herceg-Novi i Brajićima (Budva) od 16. v.; Markovine (Cetinje); u Piperima, porijeklom iz Lutova (Bratonožići); iz Vraneša (Bijelo Polje), odseljeni u Metohiju; Gradina (Šaranci), Drobnjak, iz Čeva (Cetinje) u Lješkopolje, pa u Liješnje (Rovca), te jedni prežu u Čavanj (Zatarje)
Radojevići, rod koji se pominje u poveljama Ivana Crnojevića
Radojevići, grana bratstva Marojevića u Ćeklićima
Radojevići iz Pive (G.Brezna), s Čeva iz Crne Gore
Radojičić, u Nikšiću i kao: Radoičić; Petrušinovići (Bjelopavlići), Vitasojevići i Selima (Pješivci), od njih su u: Orjoj Luci (Danilovgrad), Peći (Metohija), Prištini (Kosovo) i Crvenki (Bačka); Stabna i Kovači (Piva) ogranak Branilovića, od njih kod Nevesinja (Hercegovina), na Glasincu (Romanija) i u Srbiji; Nikšićka Trepča i Nikšić iz Krivošića a ondje 1692. god. iz Nevesinja, jedni su iz Krivošija odselili u Mačaj (Čako), Argentina; Ulcinj (1895. god.) iz Hercegovine; Mala Crna Gora (ušće Sušice u Taru), ogranak Sandića (Dakića); Straševina i Gornje Polje (Nikšić)
Radojičići, bratstvo u Vitasovicima
Radojičići, bratstvo u Selistima pjesivackim
Radojičići iz Pive (Stabna, Kovaci -zaseok Stabna), starosjedioci
Radojčić, Sasovići, Boka Kotorska (1692. god.) iz Nevesinja
Radojković, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 15. v.
Radoman, Bironjske Rupe (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića pa područni Mužovići i Braćene (Crmnica) doseljenici od Banjske (Kosovo), porijeklom iz Makedonije (Ovče Polje), razgranati; Žabljak na Skadarskom jezeru; Njeguši (Cetinje)
Radomani, bratstvo u Ljubotinju
Radomani, bratstvo u Podgoru
Radomanović, Njeguši 15. v.
Radomir, u Građanima i Radomiru - Vojvodić i Dobrota (Boka Kotorska)
Radomiri, bratstvo u Dobroti
Radomirović (Milić), Tozi i Zaljut (Pljevlja) iz Vinicke (Berane); Kovači (Boka Kotorska) iz Hercegovine
Radonić (Lavčić - Lapčić), ranije: Borilović, u Bajicama (Cetinje) od njih: Kotor, Škaljari, Kuči, od njih u Zabrđe (Sutomore), Bar i kao: Radonjić; Njeguši (Cetinje) ranije Guvernadurović, od njih su u: Rosići (Tivat), Kavoč i Prijeradi (Grbalj), Ubli, Herceg-Novi, Bosna, Mol (Bačka); Krtolska naseljabalj; Peraška naselja iz Stare Crne Gore; i kao: Guvernadurović (Radonić) iz Njeguša; Podi, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina); Đenovići i Kuti, Herceg-Novi 1687. god. iz Gornje Morače; Prijeradi (Grbalj) 9. v.; Morinj (Risan) iz Crne Gore
Radonići, bratstvo u Srednjim Mainama
Radonići u Kavaču
Radonić - Governadurović u Prijeradima
Radoničić, Ubli, Herceg-Novi 1692. god. iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine; Prčanj (Boka Kotorska)
Radončić, Gusinje, ogranak Adžijatovića; Podgorica; Nikšić; Bijelo Polje i područni Resnik; ogranak Baskića u Đuraševićima (Grbalj); Herceg-Novi
Radončići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Orahova, predak Radonja je primio islam i njegovi potomci se nazvaše Radončićima, koji su muslimani u Gusinju. Od Radončića su ogranci Rašići, Malagići, Zukovići iAvdići.
Radonja, predak bratstva Bandića u Komanima
Radonja Rajičev ("serdar Radonja"), predak Radonjića - Rajićevića u Njegušima
Radonjić, Nikšić; u Piperima ranije Komnenović; od 1857. god. potomci Radonje iz Kuča; Njeguši (Cetinje), potomci Raičevi jedni kasnije Raićević doseljenici iz Gacka jedni i kao: Rajić, a drugi i kao: Radonjić - Stanišić i drugi, kao ogranci Rajićevića (Rajića); u Komanima su grana Bezdanovića - Radulovića od njih u Smriječu (Piva); Proganovići (Podgorica); Crmnica 16. v.; Nikšićka Župa i kao: Babić - Toljić iselili se oko 1855. god. u Mokro (Šavnik) vidi: Radonić, i kao: Radojević; Mokro (Šavnik) ogranak Kalabića; Bijela (Šavnik) ogranak Vulovića; Riđane (Nikšić) 15. v.; Pali (Bijelo Polje); Vasojevići ogranak Šoškića; Berane; Kuči iz grupe Drekalovića nastanjeni u Balabane i Golubovcima i Mahali (Zeta); Sutomoru (Bar); Podgorica; Bar; Bjelopavlići grana Petruševića grupa Mitrovića a drugi iz Bjelopavlića kao: Mrđen iselili se u Zetu; Mahala (Donja Zeta); iz Njeguša doselili u Perast 1438. god.; Ugnji (Cetinje) 1601. god.; pa Gošić (Boka Kotorska) i Mol (Bačka); drugi u Odesi (Ukrajina), Bosnu i Dalmaciju; Maine (Budva) od Borilovića iz Bajica (Cetinje)
Radonjići, bratstvo u Boki
Radonjići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radonjići, rod bratstva "Bandića" u Komanima
Radonjići u Molu u Bačkoj
Radonjići, grana bratstva Rajičevića u Njegušima
Radonjići - selo Jasenova, Donja Morača (doselili iz Popova Polja, Hercegovina). Danas ih ima u Podgorici, Beogradu, Novom Sadu, i jedan mali broj koji je ostao da živi u Jasenovi
Radonjičić, ogranak Oraovaca - Nenada iz Kuča odselili u Gusinje
Radonjčić (Radonjica), ogranak Vujoševića iz grupe Đurđevića - Mrnjavčevića odselili kod Gusinja a kao:Đurđević iselili u 16. v. u Banjane (Nikšić), kod Kosovske Mitrovice; Gusinje
Radosavljević, Vasojevići grana Novakovića iz Pješivaca iselili se u Srbiju; grana Trebješana, kod Nikšića
Radosavović, Bezjova i Kržanja (Kuči); Vasojevići ogranak Miloševića - Lopoćana
Radosalić, Riđane (Nikšić) 15. v.; Banjani (Nikšić) 15. v.; Njeguši (Cetinje) 15. v. i područno Dobro Selo
Radohnić, 1589. god. u Brajićima (Budva)
Radoč, Nikšić
Radoš, Piperi; Začir, Rijeka Crnojevića
Radošević, Riđani i Gornje Polje (Nikšić) 15. v. i kao: Brđanin - Raičević; iz Pive u drugoj polovini 18. v. odselili se u Gružu (Kragujevac); Seoštica (Bratonožići); Požari (Bjelopavlići) potomci Bijelog Pavla, od njih su kod Rijeke Crnojevića; Rovca porijeklom iz Drobnjaka odselili se u Šekulare (Berane), ranije Ćetković potomci Ćetka Cerovića iz Tušine (Žabljak); Prijevor (Tivat) iz Stare Crne Gore; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje ogranak Vukajlovića
Radtović, Kotor
Radula, Bar
Radulović, u selima Komana (Podgorica) i jedni u Podgorici; u Banovom kopitu, Gostilju i Lužnici (Bjelopavlići) po zetskom knezu Radulu i kao: Hirsović; na Slatini Simonović (po Simeonu Mirotočivom) razgranati kao:Radulović i u: Kosovu Lugu i Grliću (Bjelopavlići); Parage (Nikšić); Markovići (Budva); Ponari, Goričani, Mahala i Mataguži (Zeta); u Bjelopavlićima jedni grana Matijaševića a drugi u Slatini i Višu ranije kao: Kusalović; a u područnim Pažićima od Pejovića ranije Simonović, drugi Radulovići su grana Kaluđerovića;ogranak Kaluđerovića iselili sa Glavice u Bjelopavlićima u Ćekliće i Miške (Čevo), Cetinje odselili se u Bajice kao: Radović i Perović; Bašino Selo (Čevo), Cetinje iselili u Milojeviće, Drnovštici i Veliki Orani Do (Pješivci) i kao: Radulović - Gavrilović "Spica"; Rubeža (Nikšić) grana Trebješana iselili se u Tepca (Žabljak); u Šavniku ogranak Abazovića; u Rovcima (Podgorica) ogranak Vlahovića; Zavrh (Nikšić) i Nikšićko Polje iz Čeva; Žiljevo, Šurić i Šumići (Nevesinje), Hercegovina i kao: Drljan, došli iz Krivošija (Boka Kotorska) a tamo iz Trešnjevice (između Danilovgrada i Grahova) ima ih i dalje u Krivošijama; Goslić (Golija), Nikšić iz Nikšićkih Trepača; Stijena Piperska, starosjedioci; Bušnje, Gotovuša, Crljenica a u Židovićima i Brvenici (Pljevlja) istorodni; Podbišće (Mojkovac); Tepca i Uskoci (Žabljak), od njih su: Džabasan, Badnjar, Jolović, Poturak i Paređina, i kod Mojkovca potomci Radula Trepčanina; vidi: Trepčanin; Budimlja (Berane); grana Laketića - Lopoćana u Vasojevićima; Velika i Plav iz Šaljana (Šalje), Albanija; u Zeti (Ponari i Mahala) iz Komana; Šćepovića kuće, Zabjelo, Momišići i Grabovci (Zeta) iz Lješanskog područja;Pošćenje i Virak (Žabljak) ogranak Vojinovića, grana Abazovića; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje ogranak Vickovića (opšte Vučedoljana) doseljenih ispod Orline (Gacko) "pod Ikoviće i Krajnjem Dolu" pa u Vuči Do; Bašina Selo Cuce (Čevo sada), Cetinje iselili u Krivošije Jezera (Ćeklići), Cetinje ogranak Jovanovića iz grupe Petrovića, potomci Petra doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: Gornje Polje (Nikšić) kao: Puranovići u Nikšićkom Polju; kod Nikšića; Vir, Rastovac i Šipačno iz Ćeklića (Cetinje) a u Šume došli iz Cuca (Cetinje); Nikšićka Župa pa u Staru Varoš (Loznica); Stoliv (Kotor) kao: Bošković, Perast, Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Podgorica; Bar; Borete (Budva) i Muo (Kotor); Mojdež i Tvrdoš (Boka Kotorska) iz Popova (Hercegovina); Peraška naselja (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore; Podi, Herceg-Novi; Mul (Tivat) iz Hercegovine; Stoliv (Boka Kotorska) iz Spile (Trebinje); Savina i Meljine, Herceg-Novi; Morinj (Risan)
Radulovići, staro prezime Perovića i Radovića u Bajicama
Radulovići, bratstvo u Komanima
Radulovići, grana bratstva Vickovica u Ćeklićima
Radulovići, bratstvo u Pješivcima
" Radulovići " - Gavrilovići, bratstvo u Pješivcima
Radulovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Radulovići, bratstvo u Krivošijama
Radulovići (sa Bojanićima), staro bratstvo u Bašinu Selu
Radulovići (Petrovići), bratstvo u Ćeklićima
Raduljević, Njeguši (Cetinje)
Radunović, Progonovići i Farmaci (Varmaci - Lješnjani), Podgorica i u toj varoši, od njih su u Kosijerima kod Rijeke Crnojevića, doseljeni od Lješa (Albanija); Lutovo (Bratonožići) iselili u Pipere; iz Kuča iselili u Bar i kao:Tomašević u Vasojevićima: Slatina i Peovac (Andrijevica); Beranima 1890. god.; ogranak Labovića iz grane Novakovića, zvani Drndar; grana Raketića - Lopoćana; grana Novakovića kasnije Limljanci i Radonjić; Nikšić; vidi: Laković (Radunović) u Požaru; Podgorica; iz Biševa (Bijelo Polje) odselili i u Takovo (Aranđelovac)
Radunovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radunčić, Herceg-Novi i područni Mojdež
Radusin, a, Buronje (Podgorica) iselili u Dušiće (Rijeka Crnojevića) a u Šilovićima izumrli; Krtole (Grbalj)
Radusini, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Radusinović, Granice (Nikšić); Podgorica; Lješnjani iselili u Drušiše (Rijeka Crnojevića) i Grbavci (Zeta)
Ragam, i, Donji Oblik (Ulcinj) doselili iz Ragama sa lijeve obale Bojane
Rađenković, Paštrovići, starosjedioci
Rađenović, Vranjina (Rijeka Crnojevića) iz Bukovika (Crmnica), od njih su u Grblju; Paštrovići; Budva; Bar; Kotor; Kosovska Mitrovica (u 8. v.) od njih su u Prijevor (Grbalj) a dalje u Škaljare (Kotor)
Raević od Rao (Rajo), najstariji sin Vasa rodonačelnika Vasojevića, vidi: Rajević
Raž, Bar
Ražač, Škaljari (Kotor)
Ražnatović (i kao: Vuličević u 17. v.), Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak, porijeklom ispod Klimova - Klimenti (Klimendi), Albanija, od njih su u Podgorici, Ulcinju, Zeti i kao: Ražnjatović
Ražnatovići iz Ceklinske nahije (sela: Rijeka Crnojevića, Dujeva, Šin đon, Prevlaka, Drušići, Dodoši...)
Razdrokić, Nikšić
Razić, ogranak Radonjića u Vučice (Bjelopavlići)
Razići, porijeklo od Raze Kalimanovog, koji je u svoje vrijeme posjedovao čitav predio današnjeg Danilovgradai veliki dio bjelopavlićke ravnice. Bratstvo se nalazi u selu Vučica, pored Danilovgrada, Bjelopavlići
Railić, Ostrog i Rožac (Bjelopavlići) iz Dabojevića; Meštrevac (Pljevlja)
Raivan, Kotor
Raičević, ogranak Spaića (Spahić) ranije Đuričić u Cucama (Cetinje), odselili u Police (Trebinje); Rošca (Bjelopavlići), starinci od njih su kod Berana i u Vražegrmcima označeni i kao: Vražegrmac i Lučić ogranak Stanišića iz Bjelopavlića odselili se kod Prokuplja (Srbija); grana Raketića - Lopoćana; Selišta (Pješivci); Vir (Nikšić) i kao: Brđanin, vidi: Radošević; Nikšić i susjedni Ozrinić, jedni (Radojevi sinovi) u Aljasku, Čikago i Rusiju; Lepetane (Boka Kotorska); Vasojevići ogranak Katanića iz grupe Kovačevića; i Bajice (Raičeva dola), Cetinje ranije Martinović, u Zeti potomci Raiča Jova Martinova iselili u Bandiće (Komani) pop Ivan pa sin Raič Ivanov. Njegovi potomci i u Zetu kao: Čigalj; u Trnovu (podnožje Jahorine), Spuž, Lješkopolje, Gornju Goricu, Lužane, Berislavce, Golubovce i Mataguže (Zeta) i u Podgorici i Zatrijebaču, Doljani, od njih oko 1750. god. u Vraku (Stari Borič - Vezirov Borič - Vezirov Carski Has), Skadar i kao: Raičević, Martinović - Petrović (potomci Batrića Martinova) njihovi ogranci: Maslarica (Maslovarica), od njih u: Srbiju a Ratković, Andrović, Bošković,Stojović, Maslovarić (Maslarica) i Todorović u Zeti; srodnici Piraljića i Piranića; Raičević Golubovci i Berislavcima (Zeta), od njih su u Katalipe (Argentina), Slavonskom Brodu; Trnovu (Sarajevo), Kruševac (Srbija) pa u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Bihoru (Bijelo Polje) od Gusinja (Gornje Polimlje); ogranak Prebiračevića iz Pećarske (Bijelo Polje) odselili u Jasenicu, Jezero i Trešnjevcu (Sjenica); Orahovac (Bijelo Polje) doselili iz Sretine (Prošćenje), Mojkovac; Bajkovina (Mojkovac) ogranak Miloševića najsrodniji Zunkovićima; Ozrinići (Nikšić) iselili u Pivu oko 1900. god.; Zagarač (Danilovgrad); Bar; Deljani (Gusinje) iz Zatrijebača (Kuči), tu iz Lješkopolja kao: Deljanin (ogranci: Perkovića, Ljuljaševića i Mujovića); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1582. god. pripadaju Raičevićima (Martinovićima) iz Bajica (Cetinje), vidi: Martinović u Komanima
Raičevići, rod u Policama kod Trebinja
Raičevići, rod u Lješkopolju (Donja i Gornja Gorica, Tološi, Vranjići i Podgorica i u Zeti
Raičić, u Rošcima i Ostrogu (Bjelopavlići)
Raičković, Lužani (Lješkopolje) od njih u Podgorici i Botun (Zeta), iz Graca (Lješkopolje), od njih su u Sekulićima (Bjelopavlići); u Podgorici sa Zlatice (Kuči)
Raičkovići iz Lješanske nahije (sela Gradac i Parci )
Rajavan, Kotor
Rajević, Topla i Lučići (Lušci), Herceg-Novi; Nikšić i područni Ozrinići; Gornji Bihor (Bijelo Polje); Vasojevići, potomci Vasova sina Raja, razgranati na 44 prezimena
Rajić, iz Pipera odselili se u Srbiju, preci Tanaska Rajića; Morača 1648. god.; Rajićević - Njeguš u Njegušima (Cetinje), doseljenici iz Banjana (Nikšić) kasnije i kao: Rajićević, srodni Herakovićima, od njih su u: Cetinje i Nikšić i kao: Žutković (Rajićević); Drmljani (Grbalj) i kao: Stanišić (Rajićević) a jedni kasnije kao: Stanišić -Radonjić i kao: Guvernadurović; i kao: Radonjić - Gornadurović (Guvernardurović) u Dalmaciji, Bosni i Odesi (Ukrajina); Mol (Bačka) kao: Radonjić - Mali; u Prčanju (Boka Kotorska) kao: Čavor (Rajićević); u Rumuniji (Vlaška) kao: Radović - Bašović jesu od Penda (Rajićevića)
Rajićević, Njeguši (Rajićevići - Boževica), Cetinje, došli iz Muževica, pod Zlatnom stranom (podnožje planine Njegoš), gdje je rodonačelnik Rajić (Raič) došao (oko  1466. god.) sa područja Gacka (Hercegovina), zajedno sa bratom Herakom. U Njegušima i dalje su od Rajićevića: Radonjić, od kojih su Žitković, Stanišić jedan njihov ogranak Guvernadurović, Podubličanin od kojih su Đurović - Bećir (Bećirović), Radović (Radović - Radonjić) iRadović - Bašović, Maraš (Maraš - Radonjić), Radović (Penada), Čavor, Palamida.  Od Podubličana su:Ševaljević, Marković, Maštrap i Ćutka. Od Rajićevića su i Milaš - Rajićević. Od svih ogranaka Rajićevića ima ih u raznim krajevima, što je navedeno uz njihovo prezime.
Rajićevići, bratstvo u Krusama
Rajićevići, grupa bratstava u Njegušima
Rajićevići (Čavori) na Prčanju
Rajićević - Radonjić u Gošiću
Rajič, predak bratstva Rajičevića u Njegušima
Rajič Radulović, pop, koji se iz cuckog Donjeg Kraja preselio u Pješivce
Rajičević (Raičević), Tepca i okolina Drobnjaka i ako "Trepčanin" iz Nikšićkih Trepača; Šaranci, Žabljak, ranijeŠaranac Rajićević (Vlastelinović) porijeklom iz Plane (Bileća) kao: Vlastelinović - Milošević najbliži su im Zukovići u područnoj Aluzi; Njeguši (Cetinje) i kao: Rajićević; u Miogoštanima (Zagarač), Danilovgrad; ogranak Vuletića u Gluhom Dolu (Crmnica); Morača 1655. god.
Rajičević, grana brastva Vuletića u Gluhom Dolu
Rajičevići, rjedji naziv za selo i bratstvo Rajičeviće
Rajičevići ("Mijogoštani"), bratstvo u Zagaraču
Rajičkovići, grana bratstva Gvozdenovića u Ćeklićima
Rajičkovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
"Rajković", bratstvo u Gluhom Dolu
Rajković, Bukovik (Crmnica); Njeguši (Cetinje) 15. v.; Kotor iz Debra (Makedonija); u Sokuljama (Šumadijska Kolubara) ogranak Stanojevića (Milića) porijeklom od Nikšića; Ćeklići (15. v.) od njih su u Donjoj Bijeloj (Šavnik); Štedim i Grahovo, Nikšić, Plav oko 1870. god. i područno Vojno Selo iz Bjelopavlića i kao: Vražegrmac; Herceg-Novi po majci; Zabrđe (Luštica), Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) iz Pješivaca; Podgorica; Bar; Konjuhe (Andrijevica); Brezojevice (Plav); u Plavu; Rogami (Piperi) starosjedioci; u Piperima od kojih iseljeni u Orašje pa u Kosijere (Cetinje), jedni odatle: Ulcinj 1894. god.; Škare, Otočac i dalje po Lici: Zrinj, Srpsko i Gospić; u Srbiju: Jasenice u Šumadiji kao: Ilić, a u Belosavcima kao: Ivanović, Lavčić kod Čačka
Rajkovići, bratstvo u Kosijerima
Rajkovići,  bratstvo čiji su istinski rodonačelnici iz Kosijera (Riječka nahija), gdje je bratstvo, kako i sam autor navodi u rubrici „Plemena u CG“ bilo prilično stiješnjeno i okruženo drugim plemenima, bez mogućnosti da se širi i ishranjuje, te tim prinuđeno da se iseljava u druge djelove današnje Crne Gore. Osim ovog, čest razlog je bila i krvna osveta, kao u slučaju tri bratstvenika (s porodicama?) koji su napuštili Kosijere negdje u drugoj polovini XVIII vijeka, a od kojih se jedan, kako priča kazuje, nastanio u Piperima (Rogami i Smokovac - danas brojno bratstvo), drugi otišao u Kuče (smjestio se u Ublima kučkim i poljima oko Ubal - danas brojno bratstvo), a treći otišao još dalje i smjestio u tadašnjem turskom Hasu (ili Asu) što je zapravo naziv za plavsko-gusinjsku kotlinu, na način što je posjeo sa svojih čak 9 sinova, veliku površinu na uglavnom istočnoj strani planine Visitor (koja gleda na varoš Plav), i tu zasnovao i danas veliko bratstvo Rajkovića. Vremenom je ipak dobar dio posjeda na Visitoru, kupovinom ili pod pritiskom  drugih bratstava koja su imala potrebu da se šire, ustupljen ili prepušten, čime su Rajkovići potisnuti na prostor velikog sela Brezojevice i prostor koji gravitira selu. U svim knjigama koje obrađuju Vasojeviće kao pleme, a zaista ih ima dosta, među kojima i one od Jovana Cvijića i Marka Cemovića, svuda je ili naglašeno da su Rajkovići došljaci, ili nijesu uopšte spomenuti u starosjedilačka bratstva plemena Vasojevića. Što se tiče podatka da je Rajkovića bilo u Bjelopavlićima, meni je nepoznato, ali ostavljam mogućnost da je neki od bratstvenika na putu iz Kosijera odlučio da se tu privremeno nastani, ili trajno, ali se taj dom ugasio, tek u Bjelopavlićima nema Rajkovića s korijenom dužim od par decenija, ako i takvih ima. Radi kompletiranja slike o Rajkovićima, valja i dodati da i veliki broj bratstvenika Rajkovića koji je polovinom XIX vijeka pošao u Šumadiju i osnovao s drugim crnogorskim bratstvima Kosjerić (po Kosijerima) čini danas ugledno bratstvo u istom mjestu i šire, a od istih Rajkovića iz Kosjerića danas je (2005. godina) i gradonačelnik Kragujevca.
Rajkovići su porijeklom iz plemena Bjelopavlići, naselili su Plav i Gusinje, ima ih pravoslavne vjere a ima ih i islamske vjere.
Rajne, u Baru
Rajović, Papratni Do (Pješivci) od njih u Danilovgradu i Spužu; ogranak Erakovića iz Banjana iselili u Beograd; Nikšić; Herceg-Novi i područna Bijela; potomci Dobrilovića u Dobrskom Selu (Cetinje) od njih su u Podgorici i Donjoj Zeti; Goričani (Zeta) kasnije Ljujković u Vranju i Rajević (Lampirović) u Skadru. Od Rajovića u Lopatama (Podgorica) i Srbiji; ogranak Dragiševića u Piperima; Bašča (Rožaj) kao: Rajović - Pejčinović doselili iz Goražda (Berane); Vasojevići, jedni ogranak Ivanovića - Sjenonežana iz grupe Dabetića, a drugi ogranak Novakovića; Veliđa (Berane)
Rajovići, bratstvo u Dolu
Rajh, Podgorica
Rajčević, Cetinjsko područje 1516. god.; Tivat; Kuti, Herceg-Novi iz Čeva (Cetinje); Škaljari (Kotor); Cuce (Cetinje), od njih u naselja kod Perasta
Rajčevići u Perastu
Rajčetić, Donja Kržanja (Kuči) ogranak Lalevića iz grupe Krivodoljana - Milića; Perast (Boka Kotorska)
Rajčković (Radović), Đuraševići (Tivat) iz Stare Crne Gore doselili u 15. v.
Rak, Bar
Rakel, Perast (Boka Kotorska)
Raketić, Brskut (Kuči) i u Bratonožićima; Nikšić; iz grupe Lopoćana u Vasojevićima iselili u Štitarice (Mojkovac); ogranak Vladojevića iz Banjana (Nikšić) iselili u Dobra Sela (Drobnjak), ranije Vladojević od kojih su i u Nikšiću
Rakić, ogranak Lutovaca iz Rovaca odselili u okolinu Berana; ogranak Đurišića u Vasojevićima; Rakića Kuće (Zeta), od njih su u Podgorici; Tuzi; Bratonožići, od njih su u Podgorici
Raklin, Kaluđerac (Paštrovići)
Rakljović, Plav
Raknić, Brčeli (Crmnica)
Raknići, bratstvo u Brčelima
Raković, u Kučima ranije Dučić, od njih su u Lubnici, Lužnice i Kurikuće (Berane); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Nikšić; Ulcinj (1890. god.) doselili iz Zete; u Gošićima (Zeta) ogranak Kaluđerovića; Bistrica (Mojkovac) ranijeBošković doseljenici iz Grblja, od njih su u Rudinice (Piva) kao: Nedić; Počivala (Miruše), Nikšić; Boljanine, Rasova i Resnik (Bijelo Polje) iz Vasojevića; Golubovci (Zeta) iz Klimenata (Albanija); Prijeradi (Grbalj) su iz Stare Crne Gore; u Kolašinskoj bistrici ogranak Kurepa
Rakovići iz okoline Berana. Naseljeni u selima Buče, Lužac, Lubnice, Kurikuće i Desin Do...Bijelo Polje i Podgorica
Rakojević, Lukovo (Nikšić)
Rakonja, ec, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) i područni Rakonja; od njih su u Stup (Sjenica) 1645. god.; Nikšić
Rakonjac, Sipanja (Gornji Bihor), Ravna Rijeka i Nedokusi; u Podgorici; vidi: Rakonja
Rakocija, Nikšić
Rakočević, Moračani potomci Bogićevi doselili ispod Huma Hotskog, od njih su kod Mojkovca; Zaton, Bojište i Sapljača (Bijelo Polje); Golubovci i Vranje (Zeta); u Progoreoce (Šumadijska Kolubara) kasnije Jovanović iz Morače (Kolašin)
Rakuljica, Nikšić
Rakuš, Plav i područno Vojno Selo
Rakušić, iz Herceg-Novog iselili u Liku
Rakčević, Zlatica (Kuči) starosjedioci; Lajsovići i Kurilo (Zeta) iz Pipera i u područnim Goričanima i Berislavcima iz Bajica (Cetinje); Smokovica (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića od njih u Vranju i Gorici (Zeta)
Ralević, Vasojevići ogranak Đuraškovića (od Rijeke Crnojevića) označeni i kao: Alimpijević u Dapsiću, Kaludri i Ržanici (Berane)
Ralevići iz Kaludre i Luge kod Berana
Raliko, Kotor
Ralislova, Kotor 15. v.
Ralović, Nedokusi (Bijelo Polje)
Rama, u Podgorici
Ramadanović, ogranak Marojevića u Ćeklićima (Cetinje) od njih su u: Kotor i područni Muo, Mulo (Tivat); u Skadar (Albanija) 1905. god. došli iz Crne Gore; Bjelopavlići od njih su u Nikšić; Bar
Ramadanovići, staro muslimansko bratstvo u Čeklićima
Ramadanovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Ramadini, Kotor
Ramaj, Zuos (Ulcinj)
Ramdedović, Lagatori (Bijelo Polje) doselili iz Brskuta (Bratonožići), pa jedni odselili u Novi Pazar, Smirnu i Carigrad (Turska)
Ramdedovići iz Lagatora kod Berana
Ramđović, Brčve (Bijelo Polje)
Ramević, Kaludra (Berane) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Ramenkovići, bratstvo u Dupilu
Ramilj, ić, Tuđemile (Bar)
Ramić, kod Plava 1860. god.
Ramović, Lučice (Rožaj) iz Kuča; Honcići i Donja Lovnica (Rožaje) srodnici Đejnelagića; ogranak Pešića iz Zagarača (Danilovgrad); u Podgorici i Zeti iz Kuča, od njih su u Bihoru (Bijelo Polje), ranije Bihorac; Klezna Krute, Mide i Bratica (Ulcinj) iz Mrkojevića (Bar); Bijelo Polje; Tuzi; Nikšić; u Zetu iz Meduna (Kuči)
Ramos, Tivat
Ramujkić, Tuzi
Ramusović, Donja Ržanica (Berane) iz Grude (Tuzi); Herceg-Novi (1889. god.) iz Ivatreje
Ramušević, Ramuši i Donji Murići (Primorska krajina), od njih u Zuosu kraj Bojane
Ramušić, Ramuši i Zuos (Donja Krajina)
Ramčilović, Savin Bor i Lagatori (Bijelo Polje) iz Plava, porijeklom iz Kuča
Ramčić, Sipanje (Bijelo Polje)
Rana, Bar
Ranetović, Podgorica
Ranžulo, Donja Lastva (Tivat)
Ranitović, Boljanići (Pljevlja) od njih su u područnoj Gotovuši, Brvenici i Bušnji
Ranić, srodnici Blagojevića u Pivi iselili se u Godeču (Užička Crna Gora)
Rankov, ranije: Savin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore; vidi: Markov
Ranković, Bezuja i Ubli (Kuči), ranije Dabić; Pješivci iselili u Nikšić i Srbiju; Sakulja Kolubar od Milića skraj Nikšića; Kumbor (Boka Kotorska)
Rančevići iz Pive (D.Crkvice - Babici), iz Ozrinića - župa Nikšićka
Rančevoć, Spič (Sutomore), Bar
Ranjevac, Sustjepan (Boka Kotorska)
Ranjković, Ubli (Kuči) ranije Dabić
Raović, Potkrajci (Bijelo Polje) doselili se iz Kičeva - doline (Ljuboviđe), porijeklom Kuči; iz Bistrice (Bijelo Polje) odselili u Vrela i Dučaloviće (Donje Dragačevo), Srbija; Sakulja (Šumadijska Kolubara) ogranak Milića porijeklom od Nikšića
Raonić, ogranak Vukadinovića - Srbljanovića od Novljana iz Slatine (Drobnjak) iselili u Srbiju; jedni od Dedejića iz Drobnjaka (Šaranaca) naselili se u Dobrilovinu (Mojkovac) porijeklom iz Čeva (Cetinje); Jabučno (Bijelo Polje); Tara (Pljevlja) iz područnih Ljuća; Morača 1655. god.; Nikšić; Raonića Luka uz Taru; Prenčane (Maoče), Pljevlja
Raonići, selo Vrela kod Zabljaka, pleme Šaranci (doseljeni iz Stare Crne Gore)
Raosavljević, Njeguši; Crmnica; Ćeklići; Lipovo (Kolašin); Raosavljević Glavica (Spuž) srodni Vukovićima iz Čeva (Cetinje) (rodonačelnici su stričevići), od njih su u Dobrilovini (Mojkovac)
Rapovac, Herceg-Novi i područna Bijela, Savina, Meljine, Kuti i Sasovići iz Dalmacije
Rapović, Hrapović (Mican), Kričak i Maoče (Pljevlja) iz Kuča, od njih su u Polimlju
Rapčić, Pečurice (Ulcinj)
Rargora, Bar
Ras, Strojtenica (Bijelo Polje)
Rasalići, bratstvo u Sotonićima
Rasalović, Lješnjani ogranak Vukčevića ranije Raslavović grana Đuričkovića iz Zagarača, Danilovgrad
Rasaovići, bratstvo u Zagaraču
Rasilović, Piperi
Rasko, predak Vučinića i Vukanovića u Piperima
Raslav "Krivokapa", predak brastva Krivokapića u Cucama
Raslavčević (Raslapčević), Njeguši (Cetinje) 16. v.; Laće (Bjelopavlići); Nikšić
Raslapčević, Cuce (Cetinje) pa jedni u Skadar (Albanija); ogranak Sjekloća (Dobrska Župa), Cetinje. Vidi:Raslavčević
Raslapčevići, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Raslačević, Laće (Bjelopavlići); Konjsko (Šavnik) pa u Rapše, Zasad, Pridvorice i Prekornica (Cetinje) iz Paštrovića; Njeguši i Ćeklići 16. v.; Drobnjak 15. v.; Zeta; iz Kuča iselili kao: Nestor u Kuline, Kučane, Mažiće i Stojiloviće (Pljevlja), jedno vrijeme su živjeli u Vranešu (Bijelo Polje)
Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići)
Rasovac, Rasova (Bijelo Polje) ranije Begović odselili u Savi Mak
Rasović, Kotor, po nahočetu
Rasojević, Nikšić; Stabna (Piva) ranije Adžić u područnom Tupuzu
Raspop, Trebjesa (Nikšić) grana Trebješana
Raspopović (od Popović), matično Podglavica (Martinići), Bjelopavlići, ogranak Miloševića - Vlastelinovića, ranije Šaranac (Šarenac) u Planoj (Bileća) prelazni put je bio u Banjanima, pod Njegošem njihovi srodnici su odselili u Planu (Kolašin), pa u Šarance uz Taru; jedan njihov ogranak su Radović u Martinićima; Bar; u Kotoru iz Stare Crne Gore; u Zeti iz Kuča; u Podgorici 1900. god.
Rasomi, Dobrska Župa (Cetinje)
Rasti, vidi: Rastić
Rastić = Rasti, u Ulcinju 1253 - 1324. god.
Rastović, Igalo, Herceg-Novi su od Nevesinja
Rastegić, vidi: Stegić
Rastovina, Pljevlja
Rasulbegović, jedni kao: Rasulović, grana Crnojevića iz Crne Gore u Trebinju i Počitelj (Hercegovina)
Rastoder, Radmanci i Mrdari (Bijelo Polje) iz Kuča; u Nikšiću, srodni Nurkovićima u Seoštici i Krišiji (Plav) i Ferovićima u Plavu
Rastor, Tivat
Rastočanin, vidi: Rćanin
Rat (Ratćanin), predio Tovića (Nikšić) u srednjem vijeku
Ratakoć, starosjedioci u Rastovcu (Nikšić)
Ratel, Grahovo (Nikšić), 1695. god.
Ratianji, Dolina (Ulcinj) 1326. god.
Ratislave, u Kotoru
Ratić, Ledenice (Risan)
Ratko, predak bratstva Sjekloća
Ratko Gorevuk, najstariji predak bratstva Gornjevuka
Ratković, vlastelin Brajić Ratko 1489. god. područje Brajića (Budva); Njeguši i Zeta 1496. god.; uži ogranak Raičevića (Martinovića); Brezojevice u Matagužima (Zeta); Bukovica i Bašča (Rožaj) i Vojno Selo (Plav); Drenov Do (Prčanj); u Bratonožićima Ratkova pećina; Trnjine (Cuce), Cetinje, od njih su u: Gacku i Brataču (Hercegovina); Zupci, pa Konjsko (Hercegovina) i odatle u Rapte, Zasad, Pridvoce, Ljubomir, Arslanagića Most, Nevesinje, Loznica (Mačva), Bosnu i drugim mjestima srodni su Milojevićima u Prkosima i Zupcima (Trebinje); Orahovica (Risan) iz Lom Palanke (Makedonija); Herceg-Novi i područno Kamenovo iz Zubaca (Trebinje); Perast (Boka Kotorska)
Ratkovići, staro bratstvo u Trnjinama
Ratćanin, vidi: Rat
Raćeh, Kuči
Raul, Kotor
Raunig, Dobrota (Kotor)
Raut, vidi: Rautović i Rauta
Rauta (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) ogranak Rajićevića
Rauti, bratstvo u Njegušima
Rautović, i kao: Raut, u Krtolskim naseljima, Grbalj su iz grupe Dapča (Dapca) doseljenika (u 16. v.) iz Albanije, srodni područnim: Radovićima, Milovićima i Nikovićima
Rafaeli, Prčanj (Boka Kotorska)
Rafailović (Benedeti), Rafailovići (Budva)
Rafailović, Rafailovići (Budva) oko 1560. god. doselili iz Grčke, pa u Lušticu (Grbalj) 18. v. potomci Lica Rafailo čiji su srodnici pošli u Srbiju i Rusiju; Risan
Rafajlović, Donja Orahovica (Kotor)
Rahović, ranije: Orahović, iz Orahova (Kuči), nastanjeni: Bijelo Polje i područna naselja, Potkrajci, Sutivan i Nezakusi
Racanović, Podostrog (Budva) iz Stare Crne Gore
Racij, Kotor 1660. god.
Racković, Krunje (Lješnjani), Podgorica od njih su u Mojanovićima (Zeta) i Dobroj Vodi (Bar); u Vraki (Skadar) iz Lješkopolja, živjeli i u Zeti
Rackovići, bratstvo u Krusama
Račanić, Mokrine, Herceg-Novi iz Mokrina (Hercegovina) 1692. god.
Račević, vidi: Rakčević, Zlatica (Kuči), od njih su u Momišićima i Krusama, Lješkopolje i Kurilu, Grbavcima i Berislavcima (Zeta); Donje Vode (Ulcinj); Ljubotinj (Cetinje)
Račevići, bratstvo u Ljubotinju
Račeta (Mijanović), jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama
Račeta, predak i rodonačelnik Mijanovića (Mijanov brat Račeta) u Cucama (Cetinje) pa i kao prezime odselio se u Kavač (za brdom Trojicom), Tivat, od njih su u Mainama i dotičnoj Budvi, a od ovih u Kotor i područnu Dobrotu
Račete, bratstvo u Boki
Račić, ogranak Novakovića-Vasojevića, od Lijeve Rijeke odselili u Gornje Polimlje, najbliži Dujovićima; ogranak Špadijera u Njegušima (Cetinje) od njih su u Gostilju (Bjelopavlići); u Podgorici 1912. god.; Mokrine, Herceg-Novi i kao: Fačić; Igalo, Herceg-Novi
Račići u Bjelopavlicima
Račković (Rečković), Zlatica (Kuči), od njih su u Mahali i Vranj (Zeta)
Račuš, Kumbor, Herceg-Novi
Radžepović, Bihor (Bijelo Polje)
Radžić, u Plavu oko 1865. god.
Rašaj, Zagonje (Donja Krajina), Ulcinj
Rašajac, Pljevlja iz susjednog Razvana
Rašeta, u Budvi
Rašin, Herceg-Novi
Rašić, Martinići (Bjelopavlići) iselili u Ulcinj i Bar; Podgorica; Ljuštice i Babunice (Tivat) starosjedioci, od njih su u Kotoru
Rašica, Đenič (Sutorina), Herceg-Novi
Rašketa, Anamali, Dobre Vode i Gornji Oblik (Ulcinj), od njih su u Ulcinju i Baru; Babunica, Herceg-Novi
Raško, Mrkovi i Luštice (Tivat); Mardare, Herceg-Novi
Rašo, Živinice, Herceg-Novi
Rašković, Tunkovići (Grbalj) 1614. god.; Babunica, Tivat iz Hercegovine; u Skadar (Albanija) 1851. god. iz Crne Gore; Ceklin (Cetinje) vlastela 16. v.; Komani i Spuž; Kotor iz Paštrovića 1425. god.; Luštica i Baošići (Boka Kotorska); Podgorica; Kuti (Župa Nikšićka); Grac i Raškovića lijeska (Gornja Bijela), Šavnik; iseljeni iz Kolašina u Donjoj Sabanti (Lepenica)
Rašović, Raste (Fundina), Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u: Dvorovima Rakića i Goričanima (Zeta), Podgorici, Ulcinju i područnoj Darzi; Sasovići i Kumbor (Boka Kotorska); Risan; Nedokusi (Bijelo Polje); kod Gacka vidi: Slijepčević, od njih u Argirokastro (Albanija); jedni u Južnoj i Sjevernoj Americi; Tuzi; Lajkovići, Zeta iz Pipera
Raščanin, Lipovo (Kolašin) pa u Poljima (Mojkovac) i Vraneškoj Dolini ()Bijelo Polje, srodni susjednim Kljajićima i Simovićima
Raščić, Bukovica (Pljevlja)
Rvalac, Donji Kraj i Ugnje (Cetinje)
Rvalci, seoce ili bratstvo u Cetinjskom Polju
Rvalci, staro bratstvo u Cetinjskom Polju
Rvat, Rvađevo, Rubeža i Zaselak (Nikšić)
Rvaćanin, kao: Rćanin
Rvović, Mataruge (Pljevlja) i Kruševo (Bijelo Polje); u Koritnici i Kozici (Pljevlja) kao: Puzović
Reavac, u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka
Rebić, Miloševići i Krivodol (Piva) iz Jasenika (Gacko) oko 1840. god.; u Drobnjacima ispod Kratnice; Bijelo Polje; Gotuša i Sipanje (Bijelo Polje), srodnici Babčića u područnim Tucanjima (Bihor) i kao: Rebronja
Rebronja, Nikšić, vidi: Rebić u Bihoru
Regent, Kotor
Regec, Kotor
Redić, Kotor
Ređina, Kotor
Režević, Paštrovići doseljeni iz Stare Crne Gore, porijeklom iz Banjske (Kosovo), razgranati i dosta ih je iseljenih
Režina, Nikšić
Režić, Mojdež i Zelenika, Herceg-Novi iz Banjana (Nikšić)
Rezabegović, Prenćani (Žabljak)
Rezulić, Herceg-Novi, po nahočetu
Rezučić, Herceg-Novi
Reinvar, Herceg-Novi
Rekać, Poljica (Bjelopavlići) ogranak Đurovića-Grupkovića
Reko, u Podgorici
Reković i kao: Peruničić, u Džurovićima (Pljevlja) iz Rečkovog Brda (Kolašin), a u Bogaićima (Plav) doseljenici (oko 1858. god.) iz Klimenata (Albanija) 1875. god.
Relić, Relići (Crmnica) i kao: Reljić; u Budvi i Nikšiću od Knina (Dalmacija); Herceg-Novi, po nahočetu; Rilšić (Kotor), po nahočetu
Relja, ranije: Krilatica (od njih su Popadić), Babine, Zvjezd, Juričević, Potkovač i Boljanići (Pljevlja)
Reljan, Kotor
Reljić, i kao: Relić, vidi: Relić
Remeković, Dupilo (Crmnica); Tološi (Podgorica)
Remenković, Dupilo (Crmnica)
Remetić, Kameno (1692. god.), Dobrota i Mokrinje (Boka Kotorska) iz Hercegovine
Remiković, Grah (Velestovo), Cetinje; Podgorica pa u Orah, Tološi i Kurilo (Zeta)
Rendulić, Bijelo Polje odselili kod Sjenice pa u Ulučane (Donje Dragačevo)
Rener, Herceg-Novi
Renković, porijeklom od Skadra, doselili u Cernicu (Gacko) pa u Zabrđe (Piva), a odatle jedni u Dubrovsko (Drobnjak), i kao: Piđurić, srodnici Pandžićima
Renovica, ogranak Delića iz Pive iselili u Smrtiće (Glasinac) na Romaniji
Reoc, iz Nikšića odselili u Topolu (Šumadija)
Repanić, Herceg-Novi
Repanović, u Podgorici
Repeša, u Podgorici
Repović, u Pješivcima pa Repoljina (Banjani), Nikšić, kasnije Mirković i Pejović
Resulaja, Donji Oblik uz Bojanu
Resulbegović, Ulcinj iz Hercegovine; Herceg-Novi po majci, a drugi su od nahočeta
Resojević, Rejovići (Pješivci)
Resutar, Kotor
Rehovac, Kumbor, Herceg-Novi
Recić, Plav
Reč, Štoj (Ulcinj)
Rečević, Žiljak (Bijelo Polje) iz Dujaka sa Peštera
Rečković, Bezjova i Zlatica (Kuči) starosjedioci; Tuzi; Vranj (Zeta); Plav
Redžematović, Koće (Kuči), od njih su u Prnjavoru (Plav) 1860. god.
Redžepagić, iz Koća (Kuči) prešli kod Gusinja, pa se jedni prozovu Šabanagić, a kod Plava kao: Redžepagić - Gredić a drugi kao Dizdarević i kasnije preseljeni kod Rožaja kao: Redžepagić. Od jednih u Plavu i kao:Građanin. Ima ih u području Bistrice (Bijelo Polje), kao: Redžepagić; u Viševo i Prnjavoru (Plav)
Redžepović, kod Rožaja, doselili iz Klimenti (sjeverna Albanija), porijeklom iz Pipera (Podgorica); Berane
Redžić, u Plavu ogranak Sujkovića i Rudom Polju (Plav) i Brezojevici (Gusinje); kod Rožaja ogranak Nikča; u Kolašinu, Podgorici i Nikšiću iz Kuča; Cetinje; iseljeni iz Rovaca (Podgorica); Štrpci (Siriniška župa), Kosovo, ranije u Vrbašnici i Pologu (Tetovo), i kao: Stokić, porijeklom iz Bjelopavlića; u Kučima od Sujkovića - Nuculovića
Redžov (Mican), Kričak (Pljevlja)
Redžović (Mican), Mataruge, Prenčane (Maoče) i Podborova (Pljevlja); Nikšić; Bijelo Polje; Bjelopavlići, od kojih su u Podgorici; u Berane iz Podgorice; Bar; u Arbaneš i Mali Ostros (Primorska krajina) došli iz Malesije (sjeverna Albanija); Mide, Kalimani, Pelinkovići, Donja i Gornja Klezna (Ulcinj); Bresnica (Čačak) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje), pa jedni i kao: Redžović - Milosavljević
Reš, Podgorica
Rešadagić, Ulcinj
Rešak, Donja Lastva (Tivat)
Rešetar, Herceg-Novi; u Podgorici; ogranak Bracanovića iz okoline Cetinja prešli u Bjelopavliće i odande jedni u Vraku (Skadar)
Rešetarović, Nikšić
Reškov, Kotor i susjedna Dobrota
Rešović, Gusinje i Nadumce (Novi Pazar) ogranak Radoničića iz Kuča
Rešpar, Kotor
Riavić, Herceg-Novi
Ribarić, vidi: Gušojević
Ribarović, Nikšić
Ribić, Podgorica
Ribica, Podgorica; Kotor iz Prčanja a tamo iz Donje Lastve, Gornja Lastva (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; u Baru i kao: Ribičić 1437. god.
Rivt, Bar
Rigi, Kotor
Rigibit, vidi: Ričibat
Riglin, Muo (Kotor)
Riđani, staro pleme u Hercegovini
Riđanin, potomci Riđana kod Nikšića i Herceg-Novog
Riđanović, Muo (Kotor) i Risan
Riđer, Nikšić
Riđešić, Nikšić
Riđešić, Tuli (Trebinje) doseljenici iz Riđana (Nikšić)
Riza, Cetinje
Rizamulić, Pljevlja
Rizvabegović, Banjani (Nikšić), vlastela
Rizvanagić, Risan 1654. god.
Rizvanović, Kričak (Pljevlja) iz Rovaca (Podgorica); Bukovica (Kovačevići) i Crljenica (Pljevlja) u područnim Otalovićima su posebni; Pljevlja 1897. god.; u Lučicama kod Rožaja iz Kuča; Vlah i Lozna (Bijelo Polje) potiču od Kolašina; Berane
Rizi, Perast (Boka Kotorska)
Riznić, u Kumbor, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) oko 1692. god.; Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor; Gledići (Gruža), Kragujevac, doselili od Kolašina
Ril, Kotor 1332. god.
Rilović, Kotor
Riljin, Muo (Kotor)
Rimić, Kotor po nahočetu
Rimanić, Martinićko polje (Bjelopavlići)
Rino, Bar
Riosa, u Budvu doselili iz Paštrovića 1650. god.
Rip, Kolašin
Risavić, Budva 1424. god.
Risimović (Vasilić), u Bijelo Polje (Polimlje) doselili iz Kravarice (Dragačevo), Srbija
Rismančić, Mojdež i Ratičevina, Herceg-Novi
Risnić, Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor
Riso, u Podgorici
Risović, Paštrovići
Ristanović, u Bukovici i Golešu (Pljevlja) ogranak Stevanovića; kod Užica porijeklom iz Drobnjaka
Ristar, Budva
Ristelić, Bojkove Kamenice, Bijela, Krivošijama i Baošići (Boka Kotorska)
Ristić, u Miljkovcu (Piva) ogranak Batkovića od Nikšića; Novi Pazar ogranak Kneževića doseljenih iz Plava 1875. god.; Sirovac (Drobnjak) došli iz Kuča; Manastir Dovoli (Pljevlja); Kolašin i Polja (Mojkovac); u Klanice (Valjevska Kamenica) u 18. v. doselili iz Pive; u Vasojeviće doselili iz Prizrena (Metohija); Bajkove Kamenice i Baošići, Herceg-Novi; Cetinje
Ristići iz Pive (Miljkovac), iz župe Nikšićke
Ristović, u Bjelopavlićima ogranak Šaranovića (Petrušinovića), a u Kučima ranije Nilović odseljeni u Podgoricu; Cetinje; Bekovo (Novi Pazar) ogranak Komatina iz Vasojevića; Jelići (Tutin) ogranak Đekića iz Drobnjaka; kod Ivanjice (Šumadija), doseljenici od Pljevalja
Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), jedan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva Plačkovića (ostali suJovovići, Savovići i Novakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera, računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i dalje neistrazena) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja naseljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunioBoris Ristović, Zabjelo)
Ristoder, Nikšić
Ritanić, Pljevlja, iz područne Krnjače
Riuš, Šekulari (Berane)
Riđešić, Mratinje (Piva)
Rići, Kotor
Ričebit, vidi: Ričibat
Ričibat = Rigibat = Ričebit, u Baru 1360 - 1420. god.
Ričinić, u Kotoru oko 1400. god.
Rkač, vidi: Koprivice u Mekoj Grudi (Bileća)
Rkešić, Mratinje (Piva)
Rkočević, u Golubovcima kao: Stanović, pa u Vranju i Kurilu (Zeta) jedni kao: Macanović, porijeklom iz Kuča; Vraka (Skadar) ogranak Senića, srodni Alivodićima, vidi: Senić; u Podgorici iz Kuča
Rmandić, Polja (Mojkovac), porijeklom od Šavnika (Drobnjak); Ravča Polje (Bijelo Polje)
Rmljenac, vidi: Rmenko
Rmenko, ranije Armenko, ogranak Hremenko = Ermenac i Armenović = Armenjac (Armenac), potomci Tomića u Paštrovićima, osnivača plemena, od njih su i Žitnica i Rmljenac (Armenac), porijeklom iz Rasa (7. v.), ima ih u više krajeva
Rmljenac, u Buljatici i kao: Armenac, vidi: Rmenko
Rmuš, u Šekularima od Rmuš - Ruša, brata Daše Šekulara, najbliži Dašićima i Bulićima, pa u Beranama i kao:Rmušević; Plav; u Podgorici
Rnković, u Gornjoj Morači (Kolašin), potomci su Banovića iz Banjana (Nikšić); u Podgorici
Rno, u Podgorici
Rnjez (Hadžić), Nikšić
Roba (Robae), Draginje (Ulcinj)
Robak, u Podgorici
Robeli (Ivačković), Kunje (Ulcinj), porijeklom su iz Rumunije
Robić, Grevo i Rabitelji (Pljevlja) su iz Pišča (Piva)
Robović, Robitlje i Grevo (Pljevlja), od kojih su u Selini (u Šarancima), Žabljak, oko 1861. god.
Rovinski, vidi: Apolonović
Rović, Crkvičko Polje (Piva), ogranak Kneževića
Rovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), od Kneževica iz G.Crkvica
Rovčanin, Rovca u Šekularima (Vasojevići), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); i kao: Zekić i Parandil (Verus) iRovčanin u Crljenici, Otilovićima, Rovcima, Zavinograđu, Kruševu, Rudnice (Pljevlja) i Ivanje (Bihor), Bijelo Polje, doseljenici iz Rovaca, porijeklom iz Drobnjaka; ogranak Petrušića (Bulatovića) iz Rovaca prešao Miloš (oko 1850. god.) u Sirovac (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje); Grab (Bijelo Polje); Bjeloševine (Belovine) u Dobrilovini (Mojkovac), 15. v.; kod Mojkovca ogranak Tomanovića, doselili iz Banjana (Nikšić), porijeklom iz Cuca; Mioče (Bijelo Polje); Mojstice (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Zavinograđe i Kruševo (Pljevlja) došli iz Prekotarja; Rijeka Crnojevića, vidi: Radović (Rovčanin)
Rogavčević (Mihailović), Mijokusovići (Bjelopavlići). Od njih su kod Novog Pazara
Rogamić, u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči)
Rogan (Rogama), u području Vrake (Skadar), Albanija, prešli u Pipere selo Rogame (ispod brda Vežešnika, prema Morači); Trebinje, došli sa Tupana (Banjani), pa u Podgoru kao: Bojović, a u Planu (Bileća) kao:Tešanović
Rogan (Staniša), knez malocucki, predak bratstva Roganovića u Cucama
Roganović, sa Meduna (Kuči) jedan Ljaković (Drekalović), Meduljanin ode u Riđane (Nikšić). Odatle u Cuce (Cetinje) kod Ražanog Dola te jedni kasnije u Prokov Do na Trnjinama, Prentin Do, zatim u Rovine (kasnijeTomanović), od njih su u: Bresticama, Trepčima, Bubrešku (Štedim), Nikšić, Dabru (Hercegovina), Krivošijama i Orahovici (Boka Kotorska), Dvrsnici (Dvrsno), Trebinje, Berilje (Prokuplje), Lješnjanima (Progonovićima), Podgorica. Odavde jedni u Vraku (Skadar). Označavani su i kao: Roganović = Laković ili Laković = Roganović. Njihovih iseljenika ima u Grand Mako (Mačagaj), Argentina, sa prezimenom Crnogorac u Duliće (Gacko) jedni početkom 20. v. a drugi 1840. god., pa Spasoje Mijajlov pređe u Bajov kamen (Golija), Nikšić. Od tih Roganovića (Crnogoraca) u Goliji su i Vidaković koji su odselili u Daniće (Gacko) i odatle sin Vidakov kod Sarajeva; Perast (Boka Kotorska); Cerovo (Pješivci), njihov Radovan odseli u Bjeloševinu (Župa Nikšićka); Cetinje; Od onih iz Cuca u: Podgorici, Balabanima, Mahali (Zeta), Vraki Elbasanu (Albanija)
Roganovići, rod bratstva Lakovića u Trnjinama
Roganovići, bratstvo u Pješivcima
Roganovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Roganovići u Nikšiću, u "Štedinu", u Rudinama, Hercegovini, Boki, u Dvrsnu i u Srbiji Ž
Rogač, Crkvine (Oputne Rudine), Nikšić; u Podgorici
Rogačević, Mijokusovići (Bjelopavlići) i u Nikšiću
Rogić, Kumbor, Herceg-Novi
Rogja, Gornja Lastva (Tivat)
Roglić (Kolašinac), Stradovo (Novi Pazar), porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Rogo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Rogović, Nikšić
Rogoznica, Kotor
Rogostov, Budva, oko 1450. god.
Rogoš, Đinovići i Orašje (Kosijeri), Cetinje, ogranak Tomića iz Bjelica (Cetinje)
Rogošić, srodnici Đukanovića, Rogoša i Radusinovića, koji su sa Čeva (Cetinje) prešli u Ceklin (Rijeka Crnojevića), u Dajbabama i Buronjama (Podgorica) te su od njih Radusinović, Koloroge i Kojičić, preseljeni u Golubovce (Zeta) i Podgoricu
Rogulić, Kotor
Rogulja, u Podgorici
Rodgostić, Paštrovići
Rodić, Bistrica (Mojkovac)
Rodusinović, Buronje (Podgorica) i Radusinović
Rođen, Rasova (Žabljak), od njih su u Aluzi (Šaranci), Drobnjak
Rođenović, od Sarajeva na Vranjinu (Skadarsko jezero), pa u Vraku (Skadar)
Rožajac, u Podgorici iz Rožaja
Rožić, Gornji Zagrad (Berane) 1485. god.
Roza, peraška naselja
Rozbovski (Rosbovski), Budva
Rozgar, u Branovićima (Grbalj)
Rojević, Ozrinići (Nikšić)
Rojedinac, Kotor 15. v.
Rok = Roki = Rokit, Klezna i Sveti Đorđe (Ulcinj)
Rokić, u Kotor prešli iz Perasta
Rokoandić, Nikšić
Rokos, Kotor
Rokoč, Rokoče (Cuce), Cetinje
Roksandić, u Pješivcima, po Rosni kćerki Vuka bana Rćanina-Rastočanina
Rolovići, bratstvo u Brčelima
Rolović (i kao: Lorović), sa Dedinja (Beograd) doselili u Brčele (Crmnica); Cetinje
Romaj, Zuos uz Bojanu, sišli iz Gornje Krajine
Romano, Bar u 13. v.
Romac, Sutomore (Bar) 1898. god.
Romičić, Orah (Nikšić)
Ron, Budva
Rondović, Jablan Bara (Žabljak), potomci Radiča Miloševića, doseljenika iz Plane (Kolašin), porijeklom iz Plane (Bileća) gran. Vlastelinovića, najbliži Vukovićima. Njihovi su srodnici u Prenćanima (Pljevlja); Ljubična (Prekotarje), porijeklom iz Banjana (Nikšić); Nikšić; Zaton, Kičevo i Vraneška dolina (Bijelo Polje)
Ronkolin, Kotor
Ronović, Herceg-Novi
Roncino, i kao: Rončino, u Boki Kotorskoj i Ulcinju, vidi: Rončino
Rončević, u Nikšićkom Prekovođu spominju ih u srednjem vijeku; Jugovići (Župa Nikšićka) došli iz Nikšićkog polja, stariji stanovnici, od njih su u Mačagaj (Argentina), Glibavac i Studenca (Nikšić) došli od Gacka, a tamo iz Dabra (Hercegovina); Nomgame, Kalušići i Ograđenice (Pljevlja) slave Nikoljdan, porijeklom iz Banjana (Nikšić); Gusinje 1911. god.
Rončino, u Ulcinju 14. v.; vidi: Roncino u Dolčinu (Ulcinj)
Ropotin, Kruščica (Donji Banat), ranije kao: Šinžar (Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore
Ros, Kotor 1397. god.; Škaljari (Kotor) i Tivat (Grbalj)
Ros (Roza), Ulcinj u 13. v.; Kotor i Perast
Rosa, u Dulčino (Ulcinj) 1389. god.; Kotor; Budva
Rosandić, Milojevići (Pješivci), došli iz Milata (Komani), Podgorica, od njih su u Reskoceru (Kragujevac) i kod Valjeva; Nikšić; Kotor. Doselili iz Čeva (Cetinje), starina Rovca
Rosandići, bratstvo u selu Milojevićima
Rosi, Kotor i susjedni Škaljari
Rosini, Podgorica 1505. god. iz provincije Dikolo (sjeverna Španija)
Rosić, Raška i područno Vračevo, Crljenice (Pljevlja) i Kuti, Herceg-Novi grana Đukića iz Lijeve Rijeke (Vasojevići); Herceg-Novi, po nahočetu; Žari (Mojkovac), ogranak Dulovića iz Morače (Kolašin), porijeklom iz Trnovice (Mostar); Budva; Nikšić; Tivat; Novi Adžbogovac (Lepenica) iz Crne Gore; u Risnu (Boka Kotorska)
Rosbovski, vidi: Rozbovski
Rosler, Budva
Rosmani, Kotor
Roso, u Podgorici
Rosović, Orahovice (Kotor)
Rojević i kao: Rsojević, Rsojevići (Bjelopavlići) i kao: Rsoja u Brijestovima
Rosnić, grana Dabetića u Vasojevićima; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina)
Rostović, Herceg-Novi
Rostošil, Zelenika, Herceg-Novi
Rotković, Podgorica; Mojdež, Herceg-Novi
Roć, Sutomore (Bar) 1854. god.
Roćen (Roćeni), Rasova uz Taru, pa u Bršno (Nikšić) i odatle u Bijelu, Orašcu i Rasova (Drobnjak), porijeklom su sa Čeva (Cetinje). Od njih su i u Glibaćima (Pljevlja)
Roćenović, u Bršnu (Župa Nikšićka) ogranak Roćena, porijeklo sa Čeva (Cetinje), vidi: Roćen
Rohović, Rasova (Bijelo Polje)
Rocić (Rocović), Bobovište uz Skadarsko jezero, došli iz Kuča
Rocović, Bobovište uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Kuča, vidi: Rocić, odselili u Skadar (Albanija)
Ročelt (Rošelt), Herceg-Novi
Ročhberger, Herceg-Novi
Roši, Kotor
Rpčić, Pelinkovići (Bar)
Rs (Hrs), predak Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu
Rsoja, vidi: Rsojević
Rsojević, kao: Rsoja, u Rsojevićima (Bjelopavlići) 1484. god.
Rćanin (Rastočanin), potomci Vuka Lužanina u Pješivcima i kao: Ranc; vidi: Rvaćanin
Rubignol, Budva
Rubežanin, Bae, Sirovac i Boan (Žabljak) iz Rubeža (Nikšić), ranije: Jakičić, pod Trebjesom je njihova crkva Svetog Petra i Pavla, najstarija u tom kraju. Porijeklom iz Kuča. Jedni njihovi su živjeli pod Zlatnom stranom (Muževice) pod Njegoš planinom, prešli u Čevo, pa u Brda (Bjelopavlići), pa u Vidriće (Sokolac) na Romaniji, i odatle jedni u Trešnjicu (Užice), od njih su Ćalić u Dragovoljićima i Odović u Zagrad (Župa Nikšićka) i kao:Rubežić kod Mojkovca
Rubežić, kod Mojkovca i Planoj (Kolašin), ogranak Jakića iz Rubeža (Nikšić)
Ruberev, Ratac (Bar)
Ruvak, Kotor
Ruvin, Budva
Rug (Rugi), Bar u 13. v. i Ulcinju, vidi: Ruči i Ruce
Rugios, Bar
Ruglinović, Prčanj (Kotor)
Rugovac, grana Klimenata u Rugovu (Peć) od kojih su u Akanji i Viševu (Gusinje) i kao: Suknović u Beranama; Vojno Selo (Plav) i Babino Polje (Plav) 1880. god.
Rugovšek, Perast (Boka Kotorska)
Rudaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom su iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Rudanović, Berane
Rudašević, u Piperima ogranak Ljumovića
Rudelj, Igalo, Herceg-Novi
Rudić, Ravna Rijeka, Rakonja i Pripčići (Bijelo Polje), od njih su u Mojkovcu, Nikšiću i Bijelom Polju
Rudnjak, Budva
Rudov, Očinići (Cetinje)
Rudovi, manje bratstvo Borišića u Očinićima
Rudović, Rječ (Ulcinj) i kao: Paraturk; Sustjel (Bar)
Rudoj, Štoj (Ulcinj), potiču iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija
Ruđan (Bošković), Paštrovići
Ruđieri, Kotor
Ruđić, Orah, Jabuke i Rudinice (Piva) i kao: Rudić, vidi: Gagović i Branilović i u Drobnjacima došli iz Banjana
Ruža, u Podgorici
Ružić, Previš (Drobnjak), ogranak Kujundžića (Lazarevića), od njih Steva Andrin u Užice (Srbija) i kao:Crnogorac, porijeklom iz Jasenika (Gacko); Bečići (Budva); ogranak Đurića, grana Kovačevića u Vasojevićima; Džurevo (Pljevlja) i kao: Jaragmizović; Bijelo Polje i područni Obrov; u Lozicama (Bijelo Polje) došli iz Pipera; Bjelopavlići 1444.g.; Pješivci, ogranak Britvića, pa jedni pređu u Previš (Žabljak); Ninkovići (Žabljak), došli iz Njeguša (Cetinje), porijeklom iz Mele Banjske (Kosovo), od njih su kod Mojkovca; Kotor; Miloševići (Piva) iz Jasenika (Gacko)
Ružići iz Pive (Miloševići), doselili iz Gacka oko 1800.
Ružičić (Mican), Kričak (Pljevlja), porijeklom iz Kuča, od njih su u Nikšiću; Kuti, Herceg-Novi, po nahočetu
Rujević, Pripčići (Bijelo Polje), vidi: Rujović
Rujović, Lagatori (Gornji Bihor), Bijelo Polje, a u područnim Radmanovićima i kao: Ličanin; Dubočica (Sjenica) i Novi Pazar, doseljenici od Kolašina
Rukavina, Podgorica
Ruljić, Lukovo i Praga (Nikšić), porijeklom sa Čeva
Rumenjić, Podgorica
Rumpes, u Baru
Rundo, Herceg-Novi
Rundović, Cetinje
Runković, Kotor oko 1335. god.
Runo, Topla, Herceg-Novi sišli iz Hercegovine
Runjević, Bare (Nikšićko Prekovođe)
Runjić, Runje (Gornja Krajina)
Rupavac, Sušćepan, Herceg-Novi
Rupalo, Donji Stoliv (Kotor)
Rupar, u Pivi ogranak Đalasan, od njih su u Bosni
Rupčić, peraška naselja, porijeklom iz Hercegovine
Rusanić, Paštrovići, pa u Boku Kotorsku oko 1423. god.
Rusen (Rušević, Rusenović), lokalitet Rusenović u Miljanićima (Banjani), Nikšić u 13. i 14. v., vidi: Rušević
Ruskov, Kotor
Rusković, Babunci (Grbalj); Donji Stoliv (Kotor)
Rusović, Kuti, pa u Dobrotu, Poda, Srbinu i Kotor (Boka Kotorska); Mrkovi (Prevlaka), Đuraševići, Radovići (Grablja); Babunci (Grablj) potomci Dapka (Dapca) u 16. v. doseljenog iz Albanije, od Skadarskog jezera; Podostrog (Budva) iz Buljarice; Morinj (Risan)
Rustanić, Herceg-Novi, po majci
Rustemagić, Pljevlja
Rusto, Ulcinj
Rusulbegović, Ulcinj iz Hercegovine
Rustević, Podgorica
Rustemović, ogranak Čmančanja u Nikšiću i Novom Pazaru, porijeklom iz Kuča; u Plavu
Rutešević, Grahovo (Nikšić)
Rutešić (Rutešević), Nikšić i područno Grahovo
Rutić, Podgorica
Rutković, Raošići (Tivat) u 12. v.
Rutović, Nikšić, doselili (oko 1690. god.), pa jedni pređu u Vranešku Dolinu, Majstorovinu (Bijelo Polje), Žari i Podtrk (Mojkovac)
Ruce = Ruci, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rucović, kod Petrovca na moru (Lastva) oko 1355. god. i jedni 1764. god. pređu kod Budve; Podostrog (Budva) i Kotor. Starinom su iz Raške, od njih ima u Dalmaciji i Rusiji
Ručevići, stari begovski rod u Cetinjskom Plemenu
Ruči = Rugi, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god.
Rušević, vidi: Rusen, u Cucama (Cetinje) srodnici Roganovića; u Banjanima (Rusenovići-Miljanići), Bjelojevići i Petrovići kao: Rusen = Rusenović (Rušenović); Pilatovcima, pod Oblajem (Nikšić), kao: Rušević preci Pilata iSinđelića; u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Rušt i Gvozdenović
Rušt, vidi: Rušević, u Zatrijebaču (Kuči)


S
________________________________________


Sabaći, u Ulcinju
Sabe = Sabo, u Kotoru
Sabini, Kotor 1330. god.
Sabinić, Škaljari (Kotor)
Sabitović, Pljevlja 1897. god.
Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu
Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore
Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi
Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju
Sabljenović, Drobnjak iselili
Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi
Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje)
Sabo = Sabe, u Kotoru
Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka
Savaljić, Nikšić, vidi: Savović
Savević, Nikšić, vidi: Savović
Saveti, u Kotoru 15. v.
Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović
Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor
Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine
Savinović, Herceg-Novi, po majci
Savinčić, Herceg-Novi, po majci
Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića - Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović - Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin)
Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima
Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori
Savićevići, bratstvo u Pješivcima
Savićevići, bratstvo u Sotonićima
Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi
Saviček, Bar
Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva
Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati
Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora)
Savkovići,  starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića
Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća
Savo Markov, brat vladike Petra I
Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao:Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića - Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac
Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu
Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sager, Herceg-Novi
Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović
Sagurija, vidi: Sagur
Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša
Sadik, Nikšić
Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god.
Sadić, kod Plava i Gusinja
Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god.
Sadopić, Pljevlja 1862. god.
Saijnović (Šainović), Budva 1650. god.
Saiti, Nikšić
Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje
Saje, u Kotoru 1330. god.
Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija)
Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane)
Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović
Sakarević, Bar
Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima
Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke
Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije
Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska)
Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj
Salaković, Dobre Vode (Bar)
Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke
Salapura, Nikšić
Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj)
Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala
Salahanović, Nikšić
Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar
Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima
Salve, vidi: Salva
Salvi, vidi: Salva
Saldo, Nikšić
Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina)
Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima
Saliagić, Podgorica
Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god.
Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija)
Saliu, Podgorica
Salihović, Boljanići (Pljevlja)
Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića
Salhanović, Nikšić
Saljić, Plav
Saljuk, Zagonja (Ulcinj)
Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikšiću; i kao: Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija
Samardžići, bratstvo u Krivošijama
Samardžici u Podgorici
Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama
Samatović, Nikšić
Samac, Podgorica
Sambolec, Podgorica
Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Dubrovnik)
Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843. god. kao:Samovladović i Svevladović
Samoili, 13. v. u Baru
Samovladović i Svevladović, vidi: Samović
Samotvor, Kotor
Samohod, Herceg-Novi
Samuel, u Kotoru
Samuelis, u Kotoru
Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije
Sangič = Sankta, u Kotoru
Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god.
Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića
Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god.
Sankovići, staro bratstvo u Bajicama
Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima
Sanli, Rose, Herceg-Novi
Santini, Kotor
Santo, Ulcinj
Santović, Bar
Santrač, Nikšić
Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić)
Sarabić, Tušine (Žabljak)
Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare
Sarajlija, Bijelo Polje
Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje
Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru
Saraović, Njeguši (Cetinje)
Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje
Saraori, stari rod u selu Mircu
Saraorić, Nikšić
Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgranati na:Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković, Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra)
Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap
Sarapi, bratstvo u Ljubotinju
Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima
Sarac, Šušanj (Bar)
Saracenis, Kotor, 9. v.
Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku
Sarvan, Pljevlja 1864. god.
Sardelić, Kotor
Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod Kotora i kao: Šućevićranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Golijom (Raška)
Saričić, Bjelopavlići
Sasović, Herceg-Novi, po majci
Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska)
Sauček, Herceg-Novi
Safavić, Pljevlja
Safija, Kravari (Ulcinj)
Saftić i kao: Softić, u Pljevljima
Sačar, Kotor
Sačer, Kotor
Sašar, Kotor
Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje)
Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska)
Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj)
Svačio, vidi: Svacio
Svevladović (Smovladović) vidi: Samović
Svekler, Kotor
Svenda, Kotor
Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima
Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić
Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci
Svin, u Ulcinju
Svinčić, Bar
Svirala, Polja (Mojkovac)
Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete
Svirčić, Kotor, po nahočetu
Svičević, u Podgorici
Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi
Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice
Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan
Svrzić, Podgorica
Svrkić, Rasova (Bijelo Polje)
Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici
Sdrul = Sdrulis, u Kotoru
Sead, Nikšić
Searani, Kotor
Sevasto, u Ulcinju
Seganović, Crmnica
Segarić, Budva, doselili iz Bara
Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska)
Seifer, Prčanj (Boka Kotorska)
Sejda, Nikšić
Sejdanović, Plav
Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje)
Sejnveber, Herceg - Novi
Sejfović, Pljevlja
Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Sekla, Kotor
Seklar, Kotor
Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Sekler, Kotor
Sekloća, u Podgorici 1882. god.
Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti
Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao:Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (Cetinje); u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić
Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima
Sekulići, bratstvo u Bjelošima
Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima
Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica)
Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Sela, Kotor
Selaj, Braiša i Široke (Krajina)
Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima
Selalović, Dabezići (Bar)
Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo)
Selac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Selezanik, Kotor
Selenati, Kotor
Selenatić, Kotor
Selenić, Kotor, po nahočetu
Selimanać, Ulcinj
Selimanović, Berane
Selimanjin, Plav
Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha
Selimbegović, Ulcinj
Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god.
Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica)
Selit, Ulcinj
Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar)
Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj)
Selmović, Pljevlja 1872. god.
Selović, Vladimir
Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića
Selčan, Štoj (Ulcinj)
Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj)
Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica)
Semerad, Kotor
Sen (ken), Ulcino = Ulcinj
Sendović, Bar
Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka (Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica (Cetinje)
Senići u Hercegovini i u Boki
Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska)
Senčević, Boka Kotorska
Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala
Senfert, Herceg-Novi
Seortić, Herceg-Novi po nahočetu
Sepalina, u Baru
Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića
Seranigović, Paštrovići 1398. god.
Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka
Sergi, u Kotoru
Sergius, Boka 1328. god.
Sergota, Prčanj (Boka Kotorska)
Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine
Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. god.
Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje)
Serdeni, rod u Hercegovini
Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god.
Serišević, Kotor
Sermanin, Riječ (Ulcinj)
Serta, Herceg-Novi
Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar)
Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god.
Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena
Sestan, Paštrovići 1398. god.
Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero)
Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić
Sefer, Herceg-Novi
Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava
Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperima ranijeMemetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica)
Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar
Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima
Sec = Zec, u Kotoru
Sešeković, Kotor
Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god.
Sierković, Baošić - Herceg-Novi
Sijamić, Boljanići (Pljevlja)
Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje)
Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru i kao:Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca iz Oputnih Rudina
Sijerković, vidi: Sijerkov
Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi
Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru
Siković, Bar 1431. god.
Silbo, u Kotoru 15.v.
Siloć, Peraška naselja, starosjedioci
Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala
Sima, Štoj (Ulcinj)
Simaković, Lješkopolje (Podgorica)
Siman, i, Bar
Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić
Simanov, Salč (Ulcinj); Bar
Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo)
Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine
Sim, en, on, Štoj (Ulcinj)
Simental, Dobrota (Kotor)
Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru
Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac)
Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo Polje)
Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); Herceg-Novi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju
Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama
Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević
Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija)
Simonov, Kotor 1330. god.
Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja
Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima
Sim Parma, Krče, Ulcinj
Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore
Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik)
Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci
Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević
Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar)
Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranijeAndrojević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota
Sinanovići, rod u Ćeklićima
Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre
Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici
Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolubara)
Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje)
Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu
Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj
Siništović, Gornja Zeta iz Gruda
Sinobad, Herceg-Novi
Sinobrad, u Budvu došli iz Knina
Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore
Sinković, Herceg-Novi
Sinimonović, Zeta; Podgorica
Sinjanović, Plav
Siraković, u Baru
Siritković, Nikšić
Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara)
Sirobanović, Podgorica
Sirovina, Boljanići (Pljevlja)
Sirović, Perast (Boka Kotorska)
Sirota, Herceg-Novi
Siropa, Bar
Sirčić, Nikšić i Kolašin
Sisa, Herceg-Novi
Sisoe = Sisoje, u Kotoru
Sisol, u Kotoru 15. v.
Siti, Kotor 1432. god.
Sitić, Herceg-Novi
Sihar, Podgorica
Sičo, u Kotoru 15. v.
Sišić, Herceg-Novi
Sjever, Herceg-Novi
Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići
Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje
Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci
Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju
Sjekar, Nikšić
Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine
Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini
Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj
Skanata, Gornja Lastva, Tivat
Skaljić, Kotor
Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje)
Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj)
Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević
Skejovići, muslimani u Baru
Skender, vidi: Sklender
Skener, Paštrovići iz Albanije
Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru
Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra
Skoval, Zelenika, Herceg-Novi
Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im: Ramdedović i Dervović
Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka
Skersović, Kotor
Skefić, Kotor
Skit, Kotor 1419. god.
Skifić, Kotor
Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender
Skobal, Zelenika, Herceg-Novi
Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore
Skok, u Podgorici
Skoka, Sipanja (Bijelo Polje)
Skonc, Kotor
Skordul, a, u Baru
Skorza, Podgorica
Skorimir, uKotoru
Skorjanin, Međurečje (Ulcinj)
Skorović, u Budvi
Skorupan, Pljevlja; Podgorica
Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Skočajić, Nikšić
Skočić, Nikšić i Kolašin
Skočković, Mokro (Šavnik)
Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak Vujoševića = Drekalovića
Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta)
Skrobljaljević, vidi: Skrobar
Skromput, vidi: Skromut
Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića)
Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko)
Skulić, Savina, Herceg-Novi
Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka
Skura, Gorani (Primorje)
Slav, u Ulcinju 1242. god.
Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska)
Slavoni = Slavoli, u Kotoru
Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi
Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića
Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska)
Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje)
Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje)
Slaović, Krašići (Tivat)
Sklender, Paštrovići
Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina)
Slatkovići, staro bratstvo na Ublu
Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od njih su susjedi Perović
Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić
Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca
Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane
Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje)
Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata
Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci
Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander
Smajlj, i, Štoj (Ulcinj)
Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje)
Smak, a, Nikšić
Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar
Smaklik, Podgorica
Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džaković
Smakočević, kod Plava i Gusinja
Smalovi, Perast (Boka Kotorska)
Smalota, u Kotoru i kao: Smolota
Smaljanović, Kotor
Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala
Smečija, u Kotoru
Smilović, Kotor
Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci
Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina
Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči
Smiljić, Nikšić
Smjepović, u Zeti
Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović
Smodlaka, Špiljari (Kotor)
Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović
Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja)
Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo Polje)
Smoličić, Kotor
Smolota, vidi: Smalota
Smoljan, u Podgorici
Smoljević, Nikšić
Smorinić, Kotor
Snegal, Kotor
Sover, Bar
Sović, Podgorica; Meteh (Plav)
Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna)
Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija)
Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju
Sokić, Mataruge (Pljevlja)
Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima
Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi
Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore
Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima
Solar, Nikšić
Soldatović, Podgorica
Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god.
Solomonija, Kotor 1569. god.
Sombolac, Podgorica
Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović
Sorea, Kotor
Sotirović, Podgorica
Sotonići, pleme u Crmnici
Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija)
Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav)
Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj
Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja)
Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi
Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine
Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje)
Spada, Budva
Spaić, vidi: Spahić
Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo, Herceg-Novi
Spajkić, u Podgorici
Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav)
Spalek, Bar
Spalić, vidi: Spalević
Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija
Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija)
Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci
Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje)
Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji
Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračevac (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija)
Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore (Grahovo), Nikšić
Spasojevići, bratstvo u Pješivcima
Spahija, Velje Selo (Bar)
Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru
Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama
Spahići, bratstvo u Zupcima
Spahići, staro bratstvo na Grabu
Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, vasojevići
Spetzer, Kotor
Spier, Škaljari (Kotor)
Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj)
Spinola, Kotor 16. v.
Spitzer, Škaljari (Kotor)
Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci)
"Spica", bratstvo u Milojevićima
Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska
Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar
Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar
Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu
Spošek, Bar
Spremo, Nikšić od Bileće
Spuža, Vladimir (Ulcinj)
Spužanin, Spuž (Podgorica)
Spužanić, Ulcinj
Srbica, Kotor
Srbljaković, rod u Drobnjacima
Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić, Raonić,Drobnjak (u Bučju - Priboj)
Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi
Srgotić, Bijela, Herceg-Novi
Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović - Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić)
Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama
Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru
Sredić, Herceg-Novi
Srednjak, ac, Očinići (Cetinje)
Srednjaci, bratstvo u Očinićima
Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje)
Srezić, Herceg-Novi
Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima
Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji
Sremić, u Podgoricu iz Kuča
Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić
Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin)
Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija)
Srećuša, Pljevlja 1854. god.
Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić
Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi
Srzentići, bratstvo u Sotonićima
Srna, Pljevlja
Srnadičić, Pješivci
"Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima
Srošinski, Herceg-Novi
Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić
Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god.
Stagnević, Budva 1650. god.
Stailović, Ulcinj
Stajić, Kolašin
Stajka, Široke (Krajina)
Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore
Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca
Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja
Stajčić, Nikšić
Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v.
Stakeljić, Bjelopavlići
Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik)
Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica
Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad
Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču
Stamenković, Baošići (Boka Kotorska)
Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori
Stanače = Stanica, u Kotoru
Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči)
Stanići, iz Prošćenja kraj Mojkovca, koji su inače porijeklom iz Kuča od Drekalovića, prije nekih 300 godina se preselili u Prošćenje kraj Mojkovca, đe su zadržali slavu Sv. Nikole. Danas su se ti Stanići raselili od Mojkovca, preko Cetinje, Budve, Podgorice, Herceg Novog, Beograda, Lazarevca, Sarajeva, Hercegovine (đe su konvertirali u katolike), a dosta naših se iselilo i u Južnu Ameriku (pogotovo poslije Božićnje pobune) i danas su u Argentini i Paragvaju. Čak je Danitza Autero Stanić danas najpoznatija manekenka Paragvaja. (prilog: Mirko Stanić)
Stanica, vidi: Stanača
Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića
Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao:Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, Herceg-Novi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović
"Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
Stanišići, bratstvo u Njegušima
Stanišići u Kotoru
Stanišići, bratstvo u Bandićima
Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići
Stanko Stijepov, otac kneza Danila
Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje
Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića
Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Stankovići, rod u Ćeklićima
Stano, Sutomore (Bar) 1852. god.
Stanov, Kotor 1335. god.
Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića
Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi
Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska)
Stanojev, Kotor 1440. god.
Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola)
Stanojevići, bratstvo u Velestovu
Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu
Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice
Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska)
Stancel, Đuraševići (Tivat)
Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja)
Stanšić, u Podgorici
Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica)
Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime
Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački
Starovlas, i, Kričak (Pljevlja)
Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića ć Kovačevića
Starosta, Herceg-Novi
Starc, Risan
Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova
Stacija, Risan u ranom vijeku
Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive
Steberg, Budva
Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
Stevan Delja, predak bratstva Delja
Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov
Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao:Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović
Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju
Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stević, Nikšić
Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama
Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju
Stevovići, bratstvo u Cucama
Steger, Budva
Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero)
Steziona, Podgorica
Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića
Stela, Kotor i Risan
Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja)
Stenišković, Podgorica u 15.v.
Stendl, Kotor
Stepani, vidi: Stefani
Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora
Stepković, Paštrovići 1625.god.
Stepović, Perast (Kotor)
Ster, u, Kotor
Steriša, Čela, Herceg-Novi
Sterla, Zelenika, Herceg-Novi
Stern, vidi: Ster
Steručević, Đenovići, Herceg-Novi
Stefan, Bar
Stefani = Stepani, u Kotoru
Stefanić, Kotor
Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana Liješević doseljeni iz Pipera
Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca
Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića)
Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj)
Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević
Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika
Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići) ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić (1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor
Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu
Stijepčić, vidi: Stijepić
Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi)
Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići)
Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Drobnjaka
Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi
Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović
Stipanić, Podgorica
Stipanović, vidi: Stjepanović
Stipić, Herceg-Novi
Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stipćević, Kotor
Stirić, Kotor, po nahočetu
Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stiti = Štiti, u Kotoru
Stitić, Herceg-Novi
Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica)
Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v.
Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god.
Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva)
Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj)
Stjepović, u Paštrovićima
Stijepović, Banjani (Nikšić)
Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića
Stjepčev, vidi: Stjepčević
Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine
Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac
Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac
Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići)
Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska)
Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici
Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno
Stojanac, Herceg-Novi
Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u područnom Zagaraču  i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore
Stojanovići u Brajićima
Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču
"Stojanovići", rod u Zagarču
Stojanovići, bratstvo u Orasima
Stojanovići, bratstvo u Crmnici
Stojanovići, bratstvo u Sotonićima
Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima
Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska
Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive
Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić
Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija)
Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu došli iz Zete
Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore
Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima
Stojnić, Batkovići (Pljevlja)
Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića
Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići
Stojčić, Nikšić
Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov
Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić
Stokuća, u Podgorici
Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stolić, Kotor, Bar
Storf, Kotor
Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina)
Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju
Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića
Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god.
Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive
Stradić, Kotor, po nahočetu
Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina
Straisalić, u Podgorici
Straković, Budva
Stratiko, Topla, Herceg-Novi
Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva
Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić (Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić,Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović, Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović(Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ristivojević
Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao:Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi
Strašimirović, vidi: Stratimirović
Strvinić, Poblaće (Pljevlja)
Strevhaska, u Crnogorskom primorju
Streit, Herceg-Novi
Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju
Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj
Strešić, Igalo, Herceg-Novi
Strikić, u Podgoricu došli iz Zete
Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god.
Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
"Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima
Strilić, Podgorica
Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić
Stricel, Herceg-Novi
Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala
Strmenović, Prošćenje (Mojkovac)
Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života
Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad)
Strugalo, u Podgorici
Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod Mojkovca
Strugonja, Bar i Kotor
Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja)
Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast
Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku
Strum, Bar
Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić
Stubličević, Podgorica
Stubo, vidi: Sijerić
Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu
Studen, Peraška naselja
Studenović, Kotor 1440. god.
Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija)
Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje
Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara
Stupnikar, Bar
Sturin, Cetinje
Sturić, Kotor, po nahočetu
Stuhec, Kotor
Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz Stare Crne Gore
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Suanis, Budva
Suarbat, Budva
Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor)
Subašinović, Bobovište (Krajina)
Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), Herceg-Novom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan)
Subotići, bratstvo u Brčelima
Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka
Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina)
Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina)
Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica
Sudarević, Nikšić
Sudigija, Kosići (Bar)
Suduta, u Kotoru 1396. god.
Suća, vidi: Suđa, Kotor
Suđa, Paštrovići
Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima
Suergucović, Paštrovići 1398. god.
Suiković, Herceg-Novi
Sujić, Pljevlja
Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu
Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi
Sujovići, muslimani sa Krusa
Suka, Ulcinj; Kotor
Sukal, Krute (Ulcinj)
Sukalić, Vladimir (Ulcinj)
Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović
Sukar, Kotor
Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god.
Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima, ranijeRugovac, kod Gusinja, grana Klimenata
Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci
Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi
Suktar (Suktari), Herceg-Novi
Sukulić, Vladimir (Ulcinj)
Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča
Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Sulatić, Herceg Novi
Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog
Sulejmanaga, Ulcinj
Sulejmanović, Bar
Suletić, Budva
Sulić, vidi: Sula
Suličić, Bar
Sulmujović, Tijana (Primorska krajina)
Suloalo (Suljoalo), Ulcinj
Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj)
Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore
Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje)
Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja
Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča
Suljković, Berane
Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici
Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija)
Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina)
Sunara, Herceg-Novi
Sundetić, Kotor
Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak Šundića
Sunder, Meljine, Herceg-Novi
Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje)
Surjan, Podgorica
Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Suruliz, Pljevlja 1851. god.
Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u Podgorici
Susić, Joševice (Risan)
Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju
Sutvarić, Kotor, po nahočetu
Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja, ranijeZejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija)
Suton, u Podgorici
Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje
Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Suhić, Podgorica
Suhor, Kotor
Suč, Kotor
Sučić, Nikšić
Suša, u Nikšić došli iz Mostara
Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih suNikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić