NEPOZNATI NOVAC GEPIDSKOG KRALJA KUNIMUNDA

Naš zaslužni stručnjak na polju numizmatike pokojni
prof. Brunšmid opisao je godine 1924. u Bulićevu
Zborniku, a kasnije u Numismat. Zeitschrift u Beču
neke sitne srebrne novce iz dobe seobe naroda.
Pronašao je, da su to novci Gepida, interesantnog
nadoda, a kojemu mala znamo, a koji se u V. i VI.
vijeku naselio u Panoniji i čiji je glavni grad bio
Sirmimn, današnja Srijemska Mitrovica.
Gotski Gepidi prebivali su na otocima kod ušća Visle.
Najpoznatiji i najodličniji među vazalima hunskoga
kralja Atile bio je gepidski kralj Ardalrih, ikoji se iza
smrti toga velikoga hunskoga vladara oslobodio jarma
(poslije pobjedosne bitke kod Netada (god. 454)
Gepidi su zatim naselili sjedišta pobijeđenih Huna i to
Daciju s obje strane rijeke Tise. Već tada su mislili
zauzeti južnije dijelove sa Sinmiuimom, ali ta su bili
Istočni Goti, koji su kao federati Bizanta dobili
Panoniju.
Istočni Goti, nezadovoljni sa svojim prebivalištem u
osiromašenoj Panoniji, provale preko rijeke Save u
Meziju, a kasnije, pod kraljem Teodorikom, nasele se
oko Novae (Svištov u Bugarskoj). Tek tada (god.
473.), kada su Istočni Goti napustili Panoniju, prelaze
Gepidi preko Dunava i zauzimlju Sirmium, koji
postaje njihov glavni grad. Na polasku u Italiju,
Istočni Goti ponovno zauzmu Sirmium, a tek nekoliko
godina iza smrti Teodorikia Gepidi ga opet osvoje
god. 536. i taj grad ostaje u njihovoj vlasti do god.
567., kada ih potuku udruženi Avari i Langobardi i u
bitci padne zadnji gepidski kralj Kunimund.
Prof. Brunšmid pročitao je i monogram na reversu tih
novaca, kao monogram zadnjeg gepidskog kralja
Kunimunda (560/64. do 567.), od kojega dotada nisu
bili poznati kovovi, i utvrdio je, da su kovani u staroj
rimskoj kovnici u Sirmiumu.
Godine 1925. napisao je prof. dr. Stefan u Grazu
radnju pod naslovom:"Die Münzstäte Sirmium unter
den Ostgoten und Gepiden" (Kovnica Sirmium pod
istočnim Gotima i Gepidima). U toj je radnji skupio
sve podatke o kovanju novaca istočnih Gota i Gepida
u Sirmiumu. On drži, da su kroz skoro 100 godina, od
god. 478. do 567., Gepidi i Istočni Goti u Sirmiumu
kovali svoj novac, ali za neke periode, kao za prvu
gepidsku periodu od 473. do 504., pa onda od smrti
Teodorikove od 526. do 536., i od početka druge
gepidske periode od god. 536. do 546. nije se još
pronašlo novaca. Sa smrću kralja Kunimunda 567.
prestaje kovanje u Sirmiumu, jer su taj grad zauzeli
opet Bizantinci.
Prof. Stefan je skupio u svemu 10 komada i 1
fragmenat ovoga novca i to sve iz Arheološkog
muzeja u Zagrebu, a samo 1 komad je iz poznate
zbirke Rada Hollscheka u Beču. On. je podijelio te
novce iz kovnice Sirmium u dvije grupe. Prvu grupu
čine kovovi istočnogotski; oni imadu na reversu
monogram kralja Teodorika, a kovani su između 505. i
526. (3 ikonu, i 1 fragmenat). Drugu grapu čine
gepidski kovovi, koji imaju na reversu monognam
kralja Kunimunda (6 komada) a kovani su god.
560/64. do 567. (Jedan iskidani komad pripisuje prof.
Stefan gepidskom kralju Turisintu, koji je vladao pirije
Kunimunda, od 546. do 560/64.).
Na aversu imaju novci prve grupe lik i natpis
bizantskog cara Anastazija I. (491.—518.) ili Justina
(518.—527.), a novci druge grupe cara Justinijana I.
(527.-565.) ili Justina II. (565—576). Prof. Stefan
potanko opisuje svaki komad, njihove razlike i zašto
novce s Teodorikovim monogramom pripisuje kovnici
u Sirmiumu. Novaca kralja Kunimunda, kako je gore
rečeno, poznaje 6 komada.
Ovdje iznosimo još 1 komad, koji spada u tu grupu.
Av.: Barbarizirani lik cara i unaokolo, natpis
barbariziranim slovima: OUIVSTIUVS PAV =
D(ominus) N(oster) JUSTINUS P(eirpetuus)
AU(gustus).
Rev.: Vijenac, načinjen od sitnih kukastih crtica, i u
njemu monogram, kako ga je prvi pročitao prof.
Brunšmid:
C N M N (CuNiMvN); odozgor je slovo D ili O, dolje
maleni krst. U polju desno je jedna zvijezda.
Težina 0,83 Veličina 15 mm.
Ovo je srebrna, lakša, vrlo dobro očuvana polusilikva.
Da li je to lakša polusilikva, a ne četvrtsilikva, ne
može se sa sigurnošću zaključiti, a niti ustanoviti stopa
njihovih kovova, jer su bila dosad poznata samo 4
potpuno očuvana komada. Komad je nađen pred
mnogo godina u Bosni.
Ova je polusilikva najsličnija broju 7. u radnji prof.
Stefana ili broju 3. u Brunšmidovu opisu, ali se od njih
razlikuje zvijezdom u polju desno. Po toj razlici je
ovaj komadi nova; dosada nepoznata varijanta toga
gepidskog novca.
Iznosimo ovaj komad kao jedan od malobrojnih
primjeraka gepidskog novca, kojega se nalazi samo
kod nas, i kao dokumenat života jednoga malo
poznatoga naroda, i koji je postojao i nestao, jer su
krajem VI. vijeka Gepidi prestali biti samostalan
narod.
Numizmatičke