CRNOGORSKA PREZIMENA...I,J,K.

I
________________________________________


Ibambašić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Ibrajić, Ulcinj
Ibraimaga, i kao: Ibraimagić i Ibrahimaga, Gusinje (Gornje Polimlje)
Ibraimagić, Gusinje, porijeklom od Skadra (Albanija), vidi: Ibraimaga
Ibraimbašić, Lješansko područje (Podgorica)
Ibraimović, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu
Ibrahim, Ulcinj 1879. god.
Ibrahimaga, vidi: Ibraimaga
Ibrahimbašić, Gornji Dodoši (Zeta) do 1746. god. Bijelo Polje (Donje Polimlje)
Ibrahimović, Bijelo Polje (Donje Polimlje) i područje Sipanje; Bukovice (Rožaje) i Varoši i kao: Kačar ogranak Balevića (Belojica), srodnici Đolevića, u Kučima porijeklom iz Bratonožića, označeni i kao: Pavlović (Kačar) kod Rožaja, Novog Pazara i Pljevljima, u Žabljaku u Skadarsko jezero
Ibrić, Bukovice (Pljevlja)
Ibričević, Nikšić, iz Kuča, Podgorica i Kotor, ogranak Ivezića u Carigradu i Sarajevu
Ibričić, Nikšić, otišli (1879. god.) u Bosnu
Ibrišimović, Bar
Ivan, Podi, Herceg-Novi
Ivan Borojev(ić), predak bratstava Ivanovića i Ivaniševića u Donjem Kraju cetinjskom
Ivana, Bar
Ivaković, Nikšić
Ivanaj, Tuzi
Ivanin, Cetinje
Ivanić, Laze i Zagrađe (Gusinje), ogranak Dedića (Perića) iz Kuča; Podgorica, Vranovine (Pljevlja) iz preko Tare
Ivaniš, i kao: Ivanos (1650. god.) u Budvi, porijeklom iz Stare Crne Gore, u Kliševo (Dubrovnik) od 1498. god.
Ivanišević, Poljica (Popovo Polje), kao: Ljepava; jedni (1498. god.) u Kliševo (Dubrovnik), Veličani, Dračevo, Čveljin i Mosta (Hercegovina). U Mostaru i kao: Glavan. Porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Donji kraj (Cetinje), doseljenici iz Starog Vlaha (Zlatibor), srodnici Ivanovića i Marinovića, potomci su Borojevića. Od njih su u: Budvi, Kotoru, kod Dubrovnika i kao: Čomada; na Korčulu kao: Ivančić, u Rujnici (Bihać) kao: Ivanišević, Kladovu (Zaječar) kao: Perašević; Petrovići i Miruše (Nikšić), jedni kasnije kao: Vasiljević i Kecojević = Kecoević(Kecović); Pješivci 1557. god.; i kod Stona (Dalmacija) i u južnu Hercegovinu
Ivaniševići, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom
Ivaniševići, rod u Mostaru
Ivaniševići, bratstvo u Poljicu
Ivaniševići (Čomade), rod kod Dubrovnika
Ivanko Pavićev, predak bratstva Pavićevića u Dolu
Ivanković, Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića iz Riđana (Nikšić); Ulcinj (1894. god.) iz Hercegovine; Zabrđe, Kasteli i Lastva (Tivat), iz Zubaca (Trebinje) u 16. v.; Bar; Savina i Srbina, Herceg-Novi; Kotor; Bukovice (Rožaje), došli iz Trijebšta (Zatrijebač)
Ivanov, Paštrovići; Podgorica; Novi Bečej (Banat), porijeklom su iz Crne Gore; Novi Kneževac (Banat), srodni područnim: Petrov i Pavlov, došli sa Čarnojevićima iz Crne Gore
Ivanović, Donji Kraj (Cetinje), srodnici Ivaniševića i Marinovića, zabjelježeni i kao: Lajislavić i Lajislajić, ranijeBorojević (porijeklom od Niša), a doseljenici sa Starog Vlaha, od Ivanovića su u: Kotoru; Bjelice (Cetinje), najbliži Vušurovićima; Zalazi i Mali Sriem (Veliki Zalazi), Cetinje ubilježeni 1542. god. doseljenici sa Stubice (Pješivci), od kojih su u: Perastu (kao: Jovanović), Bijeloj (kao: Đurnović), ovo u Boki Kotorskoj, a u Dabru i Mostaru (Hercegovina) kao: Ivanović; Dobrota (Kotor), ranije Hrsović, došli iz Zalaza (Cetinje): u Budvi (kao:Bajić) došli iz Cetinja; Kotor; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci. Od njih su u Limljanima (Crmnica); Dub (Bjelice) ogranak Milića; u Vojkovićima (Ćeklići), Cetinje ogranak Marojevića; Bajice (Cetinje) i kao: Ivanović =Musulimović. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Herceg-Novom i Srednjoj Dalmaciji; Lastva (Čevsko polje) Vojinićima (Ivanovićima), Cetinje, od kojih su Đukanović, Leković i drugi; Lipa (Cuce), Cetinje (od prije 1684. god.) i kasnije. Od njih su u Nikšićkim Rudinama, a u Bubrešku, kod Nikšića od 1768. god., u Grahovu (Nikšić) i kao: Živković, a od odseljenih u sjevernu Ameriku kao: Krivokapić; Stubica (Pješivci) u Brijegu (Lakića do), Piva, od njih su u područnim Rudinicama kao: Nikolić, a dvije porodice u Slavoniju; u Tisu (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje); u Kučima jedni su ogranak Ilikovića = Drekalovića a drugi ogranak Dučića = Mrnjavčevića, od Ivanovića Ilikovića su u Čajniču i Trnovu ( istočna Bosna), Podujevu (Jablanica), južna Srbija; u Kučima i. ogranak Omerbožovića i kao: Dedivanović u Grudama (Tuzi) i Ljačković kod Gusinja, dok su srodniciLjačković i Ljucović kod Gusinja sa Jablana (Bratonožići); iz Kuča su Ivanovići kod Plava i kao: Ivanić(Ivačaj); u Nikšiću 1768. god.; Crmnici u 16. v.; Šumadijska Kolubara Ivanovići iz Crne Gore kasnije kao: Vetić; Paštrovići; u Podgorici; Štitarima (Mojkovac); Ivanovići u Šišićima (Grbalj), od njih su u Poborima (Budva); Ivanovići u Ivanovićima (Bečići), Budva, srodnici Martinovića brajićkih, ispod Ođe; Ledenice (Risan); Herceg-Novi; Brajići (Budva) iz Cetinja; Golubovci (Zeta), kao: Metiljević = Ivanović, grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča; Gornja Ržanica, Laze i Rudo Polje (Plav), porijeklom sa Jablana (Bratonožići); u Podgorici jedni su iz Pipera; Ozrinići (Turjača) i Trepča (Nikšić), kao: Nikolić, od Ivanovića (Nikolića) iz Pive; u Bjelopavlićima grana Lalevića; u Morači (Kolašin) ogranak su Medenica; u Vasojevićima: 1) grana Lopoćana u Gornjem polimlju, Lomu i Uljarima, 2) grana Dabetića i 3) ogranak Vušanovića nastanjenih na Bršno (Župa Nikšićka), Nikšić; u Šekularima (Gornji Vasojevići), od kojih su u Beranama, Vojvodini i Bosni; u Lužane-Vranići (Zeta) došli iz Stanisalića, prije 1908. godine; Lozna (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) ogranak Pavlovića; Šljivansko (Žabljak), od kojih su u Pivi i Ograđenici (Pljevlja); u Žabljaku na Skadarskom jezeru 1527. god.; Dovoli (Pljevlja); Omorine (Višegrad), doseljenici iz Poblaća (Pljevlja); Ozrinići (Nikšić); Dobre Vode (Bar), poslije 1878. god. došli iz Kuča; u Morači (Kolašin) iz Rovaca (Podgorica)
Ivanovići ili Musulimovići, bratstvo u Bajicama
Ivanovići (Lajislavici,Lajislajici), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Ivanovići, bratstvo u Malom Zalazu
Ivanovići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Ivanovići (Milići), bratstvo u Dubu
Ivanovići, bratstvo u Tomićima
Ivanovići - "Krivokapići", bratstvo u Zaljuti
Ivanovići (Lipovci), bratstvo u Zaljuti
Ivanovići, bratstvo u Vojinićima (u Kčevu)
Ivanovići, bratstvo u predjelu Lastvi (u Kčevu)
Ivanovići, bratstvo u Stubici
Ivanovići, bratstvo u Limljanima
Ivanovići, bratstvo u Dobroti
Ivanovići, bratstvo u Bijeloj u Boki (Đurnovići), u Dabru i u Mostaru
Ivanovići iz Pive (Donje Crkvice, Likića Do) iz Ograđenice iza Tare
Ivanos, vidi: Ivaniš
Ivancić, Perast (Boka Kotorska)
Ivančević, u Piperima, potomci Mićka (Lazara ) Vojisljavljeva, ranije Bližnjanin. Od njih su u Balabanima (Zeta), Podgorici i Brajićima (Budva); Gluhi Do (Crmnica) u 16. v.; Buljarica (Paštrovići) u 16. v.; Kotor, jedni po majci; Cetinje; Gornji Stoliv (Tivat); Podgorica; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici područnih Dimitrijevića i Vićentijevića. Doseljenici iz Lever Tare (Pljevlja)
Ivanjčići, rod na Korčuli
Ivačaj, vidi: Ivanović u Gusinje
Ivačević, Jabuka i Koći (Kuči), srodni su im Mari i Purišić
Ivačković, i kao: Robel, Međureč i Kunje (Ulcinj), gdje su doselili iz Vojvodine
Ivašević, Kosijeri (Cetinje) u 15. v.
Ivašković, Međurječ (Bar)
Iveza, Kruševo (Tuzi) i okolina kao: Ivziku, Ivezi, kasnije i kao: Ivezaj i Ivezić. Podgorica, pa u Nikšiću odavde u Pljevlja
Ivezaj, Kuči i područni Zatrijebač, Tuzi, porijeklom su iz Gruda (Tuzi), vidi: Iveza i Ivezić
Ivezić, Berislavci (Dajbabe) i Omerbožovići (Zeta), vidi: Iveza, u Kučima, istorodni sa Viriša u Grudama (Tuzi); Orah (Nikšić); Kumbor, Herceg-Novi; Berane doseljeni iz Rožaja; Bijelo Polje; Azanja, Vrševo, Vešnica, Zabojnik i Gruža (Šumadija), doseljeni iz Kuča; u Podgorici iz Pepića (Grude), Tuzi; Vidi: Iveza
Ivelić, Bjelopavlići u 17. v.; u područje Herceg-Novog doselili se iz Hercegovine; u Ulcinj su se doselili iz Risna
Ivetić, Sutorina (Živinje), Herceg-Novi; Prijeradi (Grbalj), sišli iz Stare Crne Gore
Ivečević, u Gluhom Dolu (Crmnica) kao: Đuranović
Ivziku, vidi: Iveza
Iviković, vidi: Iković
Ivin, ranije: Miljanić, iz Crne Gore u Žumbolju (oko 1690. god.), i kao: Ivin - Patrijanov, pa u Srpsku Crnju (sjeverni Banat). Kasnije su i kao: Arsenov (Arsin i Filipov), Gajin (Miškov), Mijin (Gluvakov), Ivkin, Nikin,Trpanov, Kajkanov, Pavlov (u Kikindi), Martinov, vidi: Markov
Ivkin, vidi: Ivin
Ivković, Ćeklići (pod planinom Bukovicom), Cetinje; Mokrina, Herceg-Novi i Popovo Polje (Hercegovina), porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Nikšić; Berane; Željeznik (Beograd) kao: Nikolić doselili su se iz Gostilja (Bjelopavlići); vidi: Tenić u Trnači (Mlava), Srbija; Rudine (Banjska površ), Nikšić i dalje u Gacko (Hercegovina), pa u Granicama (Bileća) kao: Želuda; Ivlandić, Mataguži (1326. i 1455. god.), Zeta; Ivovina, u Drobnjacima: 1) ogranak Milutinovića 2) ogranak Nikitovića
Ivović, Ubli (Krivošije) 1692. god., došli su od Nevesinja (Hercegovina). Od njih su u: područjima Herceg-Novog, Risnu, Stolivu, Morinju, Prčanju i Lastvi Grbaljskoj; u području Nikšića srodnici Vukićevića i Vukovića, od njih su odseljeni na Kopaonik, pa odatle u Aleksandrovačku Župu; Rovca Šekularska (Gornji Vasojevići), porijeklom su od Žabljaka (Durmitor); Berane; kod Rijeke Crnojevića i Seoca (Crmnica) ogranak su Prlja. Potomci su Ratka doseljenika iz Selaca (sjeverna Albanija). Od njih u Baru i područnim Zupcima; Ulcinj 1888. god.; Bukovik (Aranđelovac) i kao: Crnogorac, porijeklom su iz Bjelopavlića; Podgorica i Nikšić
Ivol, i, Kotor
Ivošević, Đuraševići, Krtole, Milovići i Rošca (Grbalj) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija)
Ivulić, Herceg-Novi
Ivčević, bratstvo u Gluhom Dolu (Crmnica)
Igalić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ignjatović, Slivlje (Fojnica) u Hercegovini, ogranak su iljanića iz Banjana; Korenica (Valjevo), porijeklom iz Pive; Nikšić; Babine (Pljevlja) kao: Brašnja
Igumanović, Sotonići (Crmnica) i u Vranju kod Rijeke Crnojevića
Igumnovići (Nikolići), bratstvo u Sotonićima
Idra, Štoj (Ulcinj)
Idrizaga, Ulcinj 1884. god.
Idrizović, Bijelo Polje i područni Zaton su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mojkovac; Banjkani (Zatrijebač), Kuči
Idrizić, Berane; Ulcinj
Ižogin, Andrijevica i Berane
Izat, Kotor i Bar
Izbegović, Ribarići (Tutin) jesu iz Vasojevića
Izgarević, Podgorica
Ikica, Kotor
Iković, Ivkovića Bara (Motički kraj) u Jezerima drobnjačkim i kao: i Iviković = Grubavčević i Iviković, do prije 1700. god.; Ikovići (Krajni do), Ćeklići; Ikovići zaselak u Ustikolini kod Foče (istočna Bosna), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Đolaica; ogranak Brajovića u Bjelopavlićima. Od njih su u Konjarniku i Soko Banji (Srbija); Rožaje
Ikovići, staro bratstvo u Krajnjem Dolu
Ikonić, Crnugovići (Pljevlja)
Ilek, Herceg-Novi
Ilijanići, od Eleanića; danas u Boki dvije familije
Ilijka, Bar
Ilijašević, Dobrota (Kotor) iz Ćeklića (Cetinje)
Ilijaševići, iseljeno bratstvo iz Vučeg Dola
Ilijć, Kotor
Iliković, grana Drekalovića u Kučima, razgranata
Ilimarković, Brezojevice (Plav) i Rudo Polje; Gornja Gračanica (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Kuča
Ilinčić, Žari (Morača); Lipovo (Kolašin) kod Mojkovca ogranak su Rakočevića; Rovca (Kolašin); Cetinje; Ledenice (Risan)
Ilić, Kuči: 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) - Mrnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odseljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Povrč i kasnije kao: Drbjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zalazi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Pljevlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranijeVrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (Hercegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija)Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riđani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići), jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; granaMandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i kao: Lazović, u Višnjevac  (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-Novi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru. Oni su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnjaka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije Ilić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi doseljenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i područne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), doseljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklom iz Kuča; Bratonožići
Ilići, bratstvo u Krivošijama
Ilići u selu Klopot, Bratonožići
Ilići, bratstvo u Zaljuti
Ilimarković, Meteh, Rudo Polje i Ulotina (Plavsko gusinjsko područje), porijeklom iz Kuča
Ilič, Berane; Podgorica; Prčanj (Boka Kotorska)
Ilinčić (Perovanović), Gajtan (južna Srbija), doselili se oko 1879. god. iz Rovaca (Podgorica); Žari (Mojkovac); Ledenice (Risan); u Novskoj, Grubišnom polju i Osijeku (Slavonija), Delnicama i Donjoj Stubici (Hrvatska) jesu od Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) i kao: Pavlović (Ilinčić) i u Degramu (Kosanica), južna Srbija i kao:Srezojević, kao: i u Rovcima
Iličić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ilosi, Kotor
Iličković, Mahala Iličkovića (Gornji Brčeli), Crmnica, od njih su u Brcama (Sutomore), Bar, Cetinju, Baru, Skadru i Vraki (Skadar) u 15. v., u Crmnicu su doselili iz Dečana (Metohija), porijeklom su iz Grčke
Iličkovići, bratstvo u Brčelima (došli krajem XVII v. iz Grčke; poznati vidari i liječnici)
Iličkovići, u Baru (od istih Iličkovića u Brčelima)
Iljuč, Oštro, Herceg-Novi
Imamović, Pljevlja (1849. god.); Rožaje (krajem 17. v.) doselili se iz Turske; Podgorica
Imanović, Podgorica
Imerović, Bojka i Mide (Ulcinj)
Imširović, Gradac i Podgora (Pljevlja)
Indijanović, Budva iz Dalmacije
Indrigo, Kotor 1496. god.
Inđerio, Kotor (1396. god.), porijeklom su iz Venecije
Inić, ogranak Tomanovića, iz Cuca prešli u Miruše, uz Trebišnjicu i učji Do (Nikšić)
Inići, bratstvo u Mirušama
Inković, Trešnjevo (Cuce)
Inkovići, bratstvo u Trešnjevu
Insiostri, Kotor
Ira, e, Ljeljanice, Otilovići i Crljenica (Pljevlja)
Irvović, i kao: Arvović, Paštrovići 1698. god.
Ire, vidi: Ira
Irman, Gornja Lastva (Tivat)
Isabegović, Brskovo (Mojkovac)
Isaković, Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su od Foče; Stari Bar; Velja Gorana (Ulcinj)
Isai, Podi, Herceg-Novi
Isić, Bar
Islamović, Bioče (Bijelo Polje) i područna Bistrica, srodnici Bogavaca; Berane; Mide (Bar)
Isljamović, Mide (Bar)
Ismailaga, Ulcinj
Isović, Bileća i susjedne Vlainje jesu iz Selišta, Herceg-Novi, ogranak Miljanića iz Banjana i kao: Usović; Bijelo Polje; Kolimani (Ulcinj)
Istjanović, u Drobnjake su doselili iz Rovaca (Kolašin)
Itantović, Kotor
Iupković, i kao: Junković, Paštrovići (u područnoj Buljarici), ranije kao: Suđa i Suđić, raseljavani
Iftijan, Tijana u Primorskoj krajini
Ičanin, vidi: Jereb kod Tutina
Ičevići (Radmanovići - Dubravljani), brastvo u Podnopolju
Irević, Podnopolje (Danilovgrad), grana Radmanovića; Danilovgrad
Išmić, Bar

  J
________________________________________



Jablan, Dobrsko Selo i Rvaši (Rijeka Crnojevića), ranije: Gorovućanin (u 15. v.), porijeklom su od Mostara. Jedni su odatle odselili u Bugarsku. Od njih su Moštrokol; Cetinje; Podgorica
Jablan Stijepov, predak bratstva Jablana
Jablani - Gornjevuci, bratstvo u Dobrskom Selu
Jablani, u užem smislu, dio bratstva Jablana u Dobrskom Selu
Jabličić, Morača (Kolašin), oni su potomci Bogićevi
Jabuka, Pljevlja 1853. god.
Jabuković, Herceg-Novi
Jabučan, ina, Donji Kraj (Cetinje)
Jabučani, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom
Jabučanin, Kotor; Cetinje
Jabučar, Pljevlja 1853. god.
Javorac (Javorc), Lisičine, Jalovak, Sutjeska i Zabrđe (Pljevlja)
Javorovac, Brševo (Gornji Bihor), Bijelo Polje, doselili iz susjednog Javorova, a porijeklom su iz Škrelja (u Malesiji), sjeverna Albanija
Javorc, vidi: Javorac
Jaganjac, iz Herceg-Novog preselili u Baljke (Bileća); Nikšić; Podgorica
Jagdić, Nikšić
Jagličić, Morača (Kolašin)
Jagnje, Kotor
Jažo, Gornja Lastva (Tivat)
Jaić, Zeta, od njih su u Žabljaku na Skadarskom jezeru; Drobnjak do 1700. god.
Jaičić, Ulcinj 1890. god.
Jajagin, ranije Tešić, u Srpskom Krsturu (sjeverni Banat). Doselili su se iz Reske, a ondje iz Crne Gore
Jajai, Podgorica
Jaji, Podgorica
Jajić, Vasojevići, grana Kovačevića; a u Skadru vidi: Senić
Jak, Dobrsko Selo (Cetinje), kasnije Jakić; u Budvi i kao: Jack; Bar
Jaketić, Kotor
Jakijević i kao: Jakjević, u Cucama (Cetinje); Kuči iz grupe Krivodoljana, odselili u Srbiju
Jakić, Dubrave (Dobra sela), Mletičak, Merkulje, Malinsko (Žabljak), jesu ogranak Miloševića doselili su se iz istočnih Banjana, sa Kule Lekića. Od njih su u Košicama (Pljevlja), Zabrđu kao: Lučić i Pljevljima kao: Topaloviću Pljevljima. Od njih su najbliži im: Vemić, Drašković, Žugić i Knežević, u Dobrim Selima (Drobnjak); Korani (Nikšić); Dobrsko Selo (Cetinje) i kao: Jak; Šipačno (Nikšić); Podgorici 1900. god.
Jakičević, Kotor
Jakičić, Andrebna (kasnije Riđane) i ispod Trebjese (Nikšić) u 9. v. iz Kuča. Od njih su u Boanu (Žabljak), kao: i u susjednim Barama i Sirovcu kao: Rubežanin i Kurep a u Zagradu (Nikšić) kao: Odović i u Dragovoljićima (Nikšić) kao: Ćalić. Jedni su odselili u: Vidriće, Sokolac i Trešnjicu (Užice)
Jakjević, vidi: Jakijević
Jakob, Bar; Sutomore 1806. god; Kotor
Jakobić, Herceg-Novi
Jakobović, Stoliv i Donji Stoliv (Boka Kotorska), a u Kotoru 1482. god.
Jakov, Bar; Štoj (Ulcinj)
Jakov, pop, predak bratstva Popovića u čevskom Donjem Kraju
Jaković, Bratica (Ulcinj); Kod Risna i Herceg-Novog su iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi, po nahočetu
Jakovja, ranije Brajović, u Grili (Vraka) i Đinokastru (Albanija) iz Bjelopavlića
Jakovljević, Banjani (Nikšić), od njih su kod Smedereva; Kuti (Nikšićka Župa); ogranak Popovića iz Gornjeg Polja kod Nikšića. Od njih su u Kulićima (Čačak); kod Pljevalja su ogranak Popovića; Prčanj, Boka Kotorska; Progoreoci (Šumadijska Kolubara), srodnici Milića (Sakuljana) jesu od Nikšića
Jakogna, vidi: Jakognja
Jakognja, u 15. v. u Boki Kotorskoj i kao: Jakogna
Jakonja, Kotor 1330. god.; Berane
Jakojević, iseljenici iz Kuča u Srbiju
Jakonović, Kotor 1482. god.
Jaku, Muo (Kotor)
Jakubović, Potpeće (Pljevlja); kod Plava, vidi: Jakupović
Jakupović, Kuči, jedni iz Zete uselili se u Podgoricu, drugi iz Kuča u Čmanjak (Novi Pazar); Ljutić i Crljanice (Pljevlja) i područno Potpeće a u Pljevljima 1889. god.; Bijelo Polje; Plav; iseljenici iz Knež Dola (Oputne Rudine), Nikšić u Fatnici (Hercegovina), porijeklom su iz Crvenog Dola u Čevu (Cetinje)
Jakša, Kotor
Jakšić, Kotor (16. v.), starosjedioci; Riječani i Grahovo (Nikšić), oni su iz Klobuka (Trebinje). Kod Risna su od Gacka (Hercegovina), a porijeklom od Beograda; Kotor; u Igalu i Herceg-Novom su od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić; u Drobnjacima su srodnici Jaukovića, grana Mandića iz grupe Novljana, ranije i kao:Danilović i Durković; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), a u područnim Žarima su, kao: i u Morači i Bijelom Polju od Abdalovića iz Gacka, zato se u Uskocima (Žabljak) prezivaju i kao: Gačanin; Šavnik (Drobnjak) iz Prošćenja (Mojkovac) 1878. god.; iseljeni iz Pive u Rađevinu i Cerovo (Valjevo); Iz Bjelopavlića iseljeni u Ibarski Kolašin, a jedni iz Bjelopavlića u Sočanice (Priština), kao: Jakšić i tamo su razgranati i jedni se prozvali:Jovanović; kod Herceg-Novog porijeklom iz Hercegovine
Jakšići, porodica u Drobnjacima
Jalas, Kotor
Jalović, Nikšić
Jambrošić, iz Kuča su se odselili u Krivu Rijeku; Bar
Jamometić = (Zamometić), Krajna uz Skadarsko jezero jesu iz Lješanskog kraja (Podgorica)
Jamonetić, u Prečistoj Krajini
Jan, e, Sutomore (Bar) 1861. god.; Cetinje; Budva kao: Jani
Jana, Bar
Jani, vidi: Jan
Janak (Janah), vidi: Janah
Janaković, Pribiševići i Perast (Boka Kotorska)
Janah (Janak), u peraška naselja (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine. Ima ih u Boki doseljenika iz Češke (Čehoslovačka)
Janašević, Pljevlja 1874. god.
Jandović, Bar
Jane, vidi: Jan
Janekcos, Velimlje (Nikšić) i Šavnik (Drobnjak)
Janetković, Trebesina, Herceg-Novi
Janešević, Cetinje
Janešić, Cuce (Cetinje)
Janešići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Janić, Crnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranije: Mijović - Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak; u Peraška naselja - Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, Herceg-Novi i kao: Janjić, doselili se iz Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-Novi
Janićijević, u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), ranije Marković iz grupe Petrovića, odselili se u Dedilovo (Novi Pazar)
Janičić, ogranak Ateljevića, Korjenićima (Trebinje) i područnim Miretskim Dolovima, Trkljačima i Mirilovićima. Od njih su u Broćancu Janičića (Banjani), Nikšić, došli iz Risa i od ovih su u: Knjaževac (Srbija) kao: Aničić, Trstu (Italija), Krivošije (Boka Kotorska) i jedni odatle se preselili (1890. god) u Ulcinj. Ima ih u Milu (Tivat), doseljeni iz Stare Crne Gore; Herceg - Novi, po nahočetu
Janketić, u Moraču (Kolašin) doselili se iz lješanskog područja (Podgorica). Potomci su Janka Lješnjanina; Podbišće (Mojkovac); Bojište (Bijelo Polje)
Janko, pop, predak bratstva Popovića - Lipljana
Janković, Jankovići (Dubočani) i Čepeljice (Trebinje), došli iz Petrovića i Miluša (Nikšić), oni su od Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice; Pusto ostrvo (selo Mala Crna Gora) između rijeke Sušice i Tare, došli iz Prekotarja; Ušće i Tepca (Uskoci), Žabljak, ranije: Jušičanin iz Ravnih Kotara (Dalmacija) ovdje su se doselili, pa se jedni od njih presele u Pivu, kao: Janković; Donja Grabovica (Šavnik) u Drobnjacima su potomci Novljana iz grupe Đurđića (najbliži su im Janjići), ogranak su istorodnih Dulovića grane Pejankovića i šire grane Dobrilovića, potomci Matijaša Drobnjaka, zato su: Matijašević, pa Janković i drugi; Moračani, starosjedioci; Rovca i kao:Jošanović; jedni su se iz Pive odselili u Brskut (Bratonožiće), i od njih u Nožice (Lijeva Rijeka), Podgorica i Berane, pa dalje u Bijelo Polje; Lješnica (Bijelo Polje); Bistrica (Bijelo Polje) 1854 - 1856. god.; u Sokolskoj nahiji (Srbija) iz Pive i u Užičkoj Crnoj Gori; Crnča (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Zaton, Grančarevo i Gornji Bihor (Bijelo Polje), jesu starosjedioci; Selišta i Zagorak (Pješivci) jesu srodnici područnim: Đukićima i Stankovićima, doseljeni od Lijeve Rijeke (potomci Stevana Vasojevića), porijeklom od Sjenice (Sandžak). Jedno vrijeme su se zvali Petrović, Bratić i Vitković; Bijela Crkva i Honcići (Rožaj), jedni su predigli u Prekale (Metohija); Krečko Ždrijelo, Pećine, Borovi, Škam, Bukišta Krš, Arbanasi, Jankovići, Ljumovići, Drušići, Češljari, Rvaši, Mrcelji, Bobija, Dodoši (Rijeka Crnojevića) i Žabljak na Skadarskom jezeru i u Rijeci Crnojevića (potomci su nekoga Leke), iz Pipera doseljenici iz Klimenata (Kljemendi), sjeverna Albanija. Od njih su u: Risan; Vraka (Skadar); Ljuboviji (zapadna Srbija); Lokanj (Zvornik); Bašča (Rožaj), vidi: Garović i Glavatičić; Goričani (Zeta), a onđe iz Gornje Gorice (Lješkopolje), Podgorica gdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Cetinje; ogranak Baćovića, iz Bijelih Rudina (Nikšić), prešli u Dubočane (Bileća); Grana Maleševaca iz Miruša, sa obale Trebišnjice odselili u Anđeliće i Dubočane (Bileća); Lješnica (Bijelo Polje); Ljutić, Crljenica, Bobovo, Rasno i posebni u Čadine i Kolovrat (Pljevlja); iz Pive jedni se preselili u Ribaševinu (Užička Crna Gora); Nalježići (Grbalj); Svrčuge i Baošići, Herceg-Novi; Ubli, Herceg-Novi naselili se 1687. god. iz Bjelica (Cetinje); još ih ima na periferiji Herceg-Novog, bez bližih podataka; Mrkovi i Ljuštica, Herceg-Novi, oni su doselili iz Hercegovine u 17. v.; Kumbor, Herceg-Novi, oni su se doselili iz Klobuka (Hercegovina); Grbavice (Komarnica), Šavnik, ogranak Dobrilovića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Morinj (Risan); Ljutići i Crljenice (Pljevlja) i drugi u Rasno, Kolovrat i Čadinje (Pljevlja); Igalo, Herceg-Novi, oni su ogranak Davidovića iz Paštrovića; Herceg-Novi; Nalježići (Grbalj), oni su iz Crne Gore; Kruševice, Herceg-Novi; Đenovići, Herceg-Novi porijeklom su iz Klobuka (Trebinje); u Hercegnovskom i Risanskom području većinom su doseljenici iz Hercegovine; Muo (Kotor) jesu iz Stare Crne Gore; Kotor oko 1900. god.; Kotor 1601. god.; Mul (Tivat) iz Stare Crne Gore; Peraška naselja (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore; Nalježići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Dobre Vode (Bar); Mide i Vladimir kod Ulcinja 1900. god.; jedni su se iz Pive odselili u Sokolsku nahiju (Srbija) a drugi u Kremna (Užice); iz Crne Gore iseljeni Jankovi potomci u Pilatoviće (Čačak), srodni područnim Pavlovićima i Čolićima (Čolovim potomcima); u Mojkovac doseljeni iz Kuča; Salč (Ulcinj); Podgorica 1854 - 96. god.; Danilovgrad; Odseljeni iz Mačuga (Podgorica) i naselili se u Drenicu (Kosovo) braća Todor - Tode i Nikola; od Toda su Todići, koji su preselili u Bogunovac, Petrinje, Bojna, Tulare, Međeđa, Stara Banja i Sijerinska Banja (južna Srbija); Podgorica; Ravna Rijeka (Mojkovac), pa u Ljutiće (Pljevlja). Jedni kasnije kao:Sokić; Gajtan (južna Srbija) iz Rovaca (Podgorica); Zeoke i Šumadijska Kolubara porijeklom iz Morače (Kolašin); u Podgoricu iz Zete, ogranak Terzića; Gril (Vraka), Skadar, iz Crne Gore; Bošnjik (Raška), Srbija, doseljenici iz  Bijele Crkve (Rožaje)
Jankovići, bratstvo u Ceklinu
Jankovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Jankovići u Selištima
Jankovići iz Pive (Crna Gora) porijeklom iz Drobnjaka iz Tepača
Janović, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska); Mrkovi, Babušnica i Ljuštice (Grbalj), doseljenici iz Albanije; Prijevor (Grbalj) od 9 - 15. v.; Bogdašić (Tivat) iz Stare Crne Gore; Brskut (Bratonožići), Podgorica, ogranak Proganovića, potomaka Bratovih
Januz, Pljevlja naseljeni iz područnih Boljanića
Januš, Vojno Selo (Plav), kasnije Janušević i Janjušević, Bar
Janušević, Nikšićko Prekovođe; Ozrinići (Turjača), Nikšić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), vidi:Janjušević; Vojno Selo (Plav) i u područnoj Brezojevici, ranije Januš
Janč = Janči, Bar; Budva
Janča, Danilovgrad
Jančeglav, Mokrine, Herceg-Novi
Janči, vidi: Janč
Jančić, Ubla, Herceg-Novi, od njih su u područnim Đenovićima i Bijeloj; Njivice (Sutorina), Herceg-Novi, doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Muo (Kotor); iz Banjana (Nikšić) u Banatsko Aranđelovo
Janj, Kotor 1441. god.
Janjalija, u Boki Kotorskoj i Cetinju
Janjatović, u okolinu Sombora evidentirani oko 1721. god. doselili su iz Crne Gore
"Janjević", bratstvo u Ovtočiću
Janjetović, Optočić (Crmnica); U Pješivcima kao: Britvić, a u Martinićima (Bjelopavlići) kao: Đeletić; u Beranama doselili se iz Plava; Cetinje
Janjitović, Kruče i Komiza (Ulcinj) 1890. god.
Janjić, Nikšić, ogranak Popovića iz Donjih Banjana. Od njih su u Komarnici i Grabovici (Šavnik), Janić; OgranakĐurđića u Drobnjacima potomci Novljana; Paštrovići (Budva) doseljenici iz Pipera (kasnije: Savović), Podgorica; vidi: Janić u Kamenom
Janjotić, Kurilo (Zeta), ogranak Dobrilovića iz Dobrskog Sela (Cetinje), a porijeklom su iz Peći
Janjuš, ogranak Šabovića (Veselića), u Drobnjacima; u Matarugama (Pljevlja) i kao: Janjušević, porijeklom iz Kuča; Kaluđerovići, Bare iz Kuča, Vukovo Brdo i iz Rovaca, Vrtoča i Kalušići (Pljevlja)
Janjušević (Janušević), Laze, Turjača i Slivlju (Ozrinići), Nikšić, negdje i kao: Janušević i Januš. Od njih su u područnom Rastovcu od 1854. god.; u Rovcima (Velje Duboko) preša iz Ozrinića Joko Janjušević, ranije: Koprivica iz Banjana (Nikšić), a jedni u Bijeloj (Šavnik) 1864. god., potiču od Koprivica iz Banjana, a od njih su:Pavić, Golović a i Drašković nastanjeni u Mrtvom i Veljem Dubokom (u Rovcima), Podgorica; Jedni odselili u Osaonicu (Novi Pazar); Vojno Selo (Plav); Mataruge (Pljevlja), ranije Janjuš porijeklom iz Kuča; vidi: Janjuš,Pavić i Koprivica, Markovi potomci
Japić, Nikšić
Jaramaz, Miruše i Podvrš (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Maleševaca (patronimik Maleša), doselili se ispod planine Volujak. Od njih su kod Šibenika u Dalmaciji, a drugi u Srbiji.
Jaragmizović, Džurovo (Pljevlja)
Jaredić, Liverovići, Rastovac i Gornje Polje (Nikšić), ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Gornje Rudinice (Piva), starosjedioci, kasnije kao: Marić, u Srijedama (Nikšić) od kojih su u Bosni
Jaredići (Mirići) iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci
Jarobek, Kotor
Jarović, Gusinje, starosjedioci
Jarčeglav, Mokrine (Boka Kotorska)
Jasavić, Piperi, potomci Novića, preselili se u Prnjavor (Plav)
Jasnići, Maoče Sela i Bistrica (Bijelo Polje)
Jasović, Prnjavor i Bogojić (Malo Selo), Plav
Jatara, Mokro (Grac), Šavnik
Jaćilović, vidi: Jaćimović
Jaćilonjić, vidi: Jaćimović
Jaćimić, ogranak Medenica u Rovcima
Jaćimović, područje Bistrica, Kostinici i Rasova, kao: Begović, Bijelo Polje (potomci kneza Jovana), starosjedioci Bijelo Polje (12 - 13. v.) i kao: Jaćilović i Jaćilonjić, razgranati, pa jedni iselili u Lozac (Kraljevo) kao: Čolović. Od Jaćimovića jesu: Dizdar u Rožaju i Tutinu. Ima ih iseljenih u Bosnu, Slavoniju i kod Pirota (Srbija); u Morači (Kolašić), Nikšićkoj Župi i Mojanovići (Zeta). Od ovih su u Podgorici
Jaćović, u Ljeljanicu i Tenjikovo (Raška), doselili se iz Polimlja
Jaukalović, Kuti (Boka Kotorska), starinci izumrli
Jaukić, Martinovići (Trepča), Gusinje
Jauković, ogranak Mandića (Novljana od 1600. god.) u Pridvorici i Vukodolu (Drobnjak). Od njih su Bojat u Pivi,Leovac u Raškoj, Bavčić u Bavčićima (Pljevlja); Cetinje
Jauš, i, Kotor
Jauši, vidi: Jauš
Jahaj, Rastiš (Ulcinj); Bar
Jahajt, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Jahdarić, Metez i Prnjavor (Plav)
Jahdedić, u Plavu i Bogajićima
Jahijagić, Grnčarevo (Bijelo Polje)
Jahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje
Jahović, Bojka, Klezna i Kosić (Ulcinj) 1896. god., a u područni Rastiš i Mide od 1900. god.
Jahoja, Rastiš (Gornja Krajna), Ulcinj
Jaca, Donja Klezna (Ulcinj); Bar; vidi: Jacović
Jacević, Pljevlja 1859. god.
Jacer, Nikšić
Jaceta, Podgorica
Jack, vidi: Jak
Jacović (Jaca), Donja i Gornja Klezna (1896. god.), ranije: Brinjacak, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Drekić; vidi: Jaćimović; Bratica (Ulcinj); Bar
Jačeglav, Herceg-Novi
Jačić, Berane
Jadžiković, Goraždevac (Peć), ogranak Vukčevića iz Goljemada (Podgorica)
Jašarbašić, Pljevlja 1876. god.
Jašarević, Nikšić, od njih u Vrbici (Bihor), Bijelo Polje, i u Baranima (Bijelo Polje); Tuzi i Podgorica, starinom od Peći
Jašarović, ogranak Popovića u Njegušima (Cetinje); od Gusinja su se odselili u Berane, u Podgrađe uz Lim i Bioču (Bijelo Polje)
Jašarovići, "uze bratstvo" Popovića-Herakovića u selu Herakovićima
Jašarspahić, Pljevlja 1863. god.
Jašović, Šekulari (Berane), potomci Vuka Ljevaka. Od njih su u: Brezojevicama, Plavu, Veliki, Murini, Andrijevici i Rijeci Marsenića (Polimlje). Od njih su Matović kod Istoka (Metohija) i kod Požarevca (Srbija), a u Šekularima:Božović, Živković, Labudović, Popović i Šarić. Neki Jašovići su se odselili prije tridesetak godina i  sada ih ima u Ulcinju, a i u Sloveniji.
Jebizima, ranije: Savčić i Savičić na Bati (u Cucama), Cetinje. Od njih su u Budvi i Perastu (Boka Kotorska)
Jebizime (Savčići), iseljeno bratstvo sa Bate
Jevđević, iz Kuča (Podgorica) odselili u Vlasovlje (Sevojno), Srbija; Brančiće (Pljevlja); i kao: Jevđović
Jevđović, Brančići (Pljevlja) vidi: Jevđević; vidi: Ostojić u Lučanima (Čačak); vidi: Jevđević
Jevremović, i kao: Nedić, iz Kuča odselili u Osječenicu (Srbija)
Jevrić, Buronje (Buronjići), Lješansko područje, od njih u Podgoricu doselili iz Jezera (Ćeklići), Cetinje a tamo iz Bjelopavlića; Meteh (Plav) i Ulcinj po majci Jevri iz porodice Bašić; Ogranak Lazovića iz Kuča odselili u Konjuhe i Zagrad (Andrijevica), pa jedni kod Novog Pazara
Jevtanović, grana Kosovčića iz Drobnjaka iselili u Samobor (Gacko) i tamo kao: Popović, a od njih jedni preseliše u Sarajevo kao: Jevtanović, vidi: Popović
Jevtić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana. Od njih su u Gajtanu (južna Srbija); Rađevo (Valjevo), porijeklom iz Pipera (Podgorica)
Jevtović, Izbičnja i Đurašići (Pljevlja), doselili se iz Kolašina; Pavino Polje, Bistrica i Maoče (Bijelo Polje). Od njih su u Vrbici (Jasenica), južna Srbija; kod Kragujevca su od Kolašina
Jevšnik, Cetinje; i iz Podgorice odselili u Tamnik (Tavnik) u Ljubiću (Srbija)
Jeđup, Lijeva Rijeka (Podgorica)
Jegdić, ogranak Seratlića (Balotića) u Drobnjacima (područje Šavnika) iz grupe Novljana
Jedlovski, Kotor
Jednaković, Nikšić 15. v.
Jedosić, kod Sjenice i pod Kosmajem ogranak Adamovića, porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje)
Jež, Nikšić
Jezdić, Medun i Otanj (Kuči). Od njih su odseljeni u Rađevinu (Krupanj); iz Pješivaca odseljeni u Gađevo Selo (Valjevo)
Jezdinovići, kao: Veselinović, odselili se iz Župskog manastira (Nikšić) u Triješnjicu (Sokolska nahija), Srbija
Jezdović, Kolovrat, Straševac i Karoševine (Pljevlja), doseljeni iz Prekotarja
Jezerci, staro slovensko pleme na Peloponezu
Jeka, Boka Kotorska u 15. v.
Jekić, iz Vasojevića iselili se u Erčedže na Goliju
Jeknić, Drobnjak; Gornja Morača; Žari (Mojkovac); Oklade (Bijelo Polje) i Lužac (Berane)
Jelavić, i kao: Macura, Zmijanac i Pelev Brijeg (Podgorica); Herceg-Novi
Jelević, Krute (Ulcinj)
Jelezić, Krute (Ulcinj)
Jelezović, Ćeskote (Rijeka Crnojevića) iselili se u Pelinkoviće (Crnogorsko primorje)
Jelenić, ogranak Stanišića u Piperima (Podgorica); Nikšić i Cetinje
Jelinić, u Drobnjacima 1467. god.
Jelisavović, iz Kuča iselili u Keseroviće
Jelisavčić, Bioska i Višegradski Stari Vlah iz Pive
Jelić, Dobrsko Selo (Cetinje), i kao: Lješnjanin; Budva; ogranak Dedejića, kod Mojkovca, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i od njih su Španja (Šelejić) a od ovih Jelić u Sirovačkim Barama (Žabljak); Prčanj (Boka Kotorska); Radojeva Glava (Bijelo Polje), iz Morače. Pa jedni u Crvsku i Kokić (Sjenica); Boturić, Bistrica, Kovren, Lješnica, Čeoče Pavino Polje i Stožer (Bijelo Polje), Boljanići, Rađevine, Potpeć i Ševane (Pljevlja) jesu iz Prekotarja; Bogojevo Selo (ogranak Lekovića) pa u Drobnjake i odatle u Orašje (Trebinje); jedni su u Pljevaljskom polju, Bobovu i Kraljevu (Pljevlja) doselili iz Drobnjaka; Mokro (Šavnik) i Granice (Nikšić); Orah (Piva); Šaranci (Žabljak); Ozrinići (Laze), Nikšić; Sutomore (Đurđinovići - Jelići), Bar, oni su doseljenici iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Lješkopolje (Podgorica); Herceg-Novi i područni Kuti, 1692. god. iz Zubaca (Trebinje)
Jelovac, Bobovo, Zahum i Višnjica (Gradac), Pljevlja i kao: Arsenijević; Podbišće (Mojkovac); Riđani (Nikšić) u 15. v.
Jelovaca, Dobrota
Jeličić, Mardari i Krašići (Tivat); Podbišće (Mojkovac)
Jelović, Kotor i Risan i područni Morinj
Jelusić, vidi: Jelušić
Jelušić, negdje i kao: Jelusić, Budva doseljenici sa Hvara (Bogomolje); Sutomore (Bar) 1900. god. Danilovgrad; Nikšić a iz Dučica (Nikšićka Župa) polovinom 19. v. odselili se u Bosnu
Jelčić, Kotor
Jenko, Tivat
Jerak, Radovići (Grbalj)
Jergović, Cetinje
Jergočević, Bar
Jereb, Prčanj (Boka Kotorska); kod Tutina i kao: Ičanin, ranije: Martinović doseljeni od Gusinja, porijeklom Klimenti iz sjeverne Albanije
Jerebičanin, ogranak Jarebica, kod Tutina, ranije: Martinović od Gusina, porijeklom iz Klimenata (Klimendi), Albanija, početkom 18. v. vidi: Jereb
Jeredić, Bijelo Polje iz Župe Nikšićke
Jeremijević, Orovac (Pljevlja), doselili se od Kolašina
Jeremić, u Gornjim Pješivcima (Nikšić) ogranak Nikčevića; ogranak Bakića iz grupe Novakovića, iz Zagrađa (Berane) doselili se u Tubrović (Azbukovica), Srbija; iz Velike (Vasojevići) odseljeni u područje Kosmaja; Majstorovine (Bijelo Polje); u Zeokama (Šumadija Kolubarska), jesu iz Morače (Kolašin)
Jeremići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jerenić (Milošević), iz Kuča (Podgorica) iselili se u Lukavac (Srbija); Jadar (Mačva) iz Pive
Jeretac, Podgorica
Jeretin, Nikšić
Jerina, Podgorica
Jerinić, Mijukusovići (Bjelopavlići); Nikšićka Župa (u 13. v.) i dalje; Rakite (Bijelo Polje); iz Pive jedni odseljeni u Klupice (Valjevo)
Jerkan, Podgorica
Jerkinac, Bar
Jerković, Budva
Jermenović, Paštrovići u 17. v.
Jermunić, Majstorovine (Bijelo Polje)
Jerusalimac, iz Grčke na dvoru Balšića
Jesenko, Podgorica
Jestorović, Nikšić; Guke, Potpeći i Kolušići (Pljevlja). Jedni i kao: Jestrić
Jestrić, vidi: Jestrović
Jestrović, i kao: Jestrić, Potpeće i Guke, pa u susjedne Kolušiće (Pljevlja)
Jećimović, Goričani (Zeta)
Jeftić, u Kučima grana Drekalovića, iselili u Bujačiće (Bijelo Polje); Tomaševac (sjeverni Banat), iz Crne Gore
Ječmenica, u pljevaljskom području: Jugovo, Židovići, Krnjače i Milunići; Podgorica
Ješanin, na području Rijeke Crnojevića, starinci sa kasnijim prezimenima: Škrapulja, Franco, Dos, Kerić,Bujić, Raičković i drugi
Ješić, grana Kulića u Orahu (Piva) koji su prešli u Bosnu i Srem; Međuriječje (Pljevlja)
Jira, Herceg-Novi
Jova-Lekić (Jov-Lekić), bratstvo u Boljevićima
Jovanac, u Paštroviće, prešli iz Maina (Budva)
Jovani ranije Tomašević, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore
Jovanin, Cetinje
Jovanić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana; Gornje Polje, Vidrovan i Presjeka (Nikšić), vidi:Trošović
Jovaljevići (Samardžići), u Krivošijama
Jovanlekić, Crmnica (Boljevići), vidi: Lekić
Jovanov, Vuk (Vuko) Bjeloš(ević), predak bratstva Bjeloševića
Jovanović, u Paštrovićima, ranije Sanković (Senković) u područnim Tudurovićima, porijeklom od Zgora iz Crne Gore, potomci Laza i Gligora Tomova; Budva, po majci, drugi se doselili iz Risna; Cetinje; Bjeloši (Jekalov dub), Cetinje, ranije Bjelošević;  u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), srodnici Kambana i Dapčevića; ranije Buronjić iz Buronja (Podgorica) prešli na Ćekliće (Cetinje), a u Lješkopolju su ogranak Tujkovića, porijeklom iz Metohije. Od ovih iz Ćeklića jesu u: Mulu, Igalu, Kotoru (oko 1692. god.), Perastu i Herceg-Novom (Boka Kotorska); Risan, po majci (Nena Mariji) a u Strpu (Risan) po majci Anastasiji; u Risnu, ranije Pravica, doseljenici, od Trebinja (Hercegovina), starinom iz srednje Dalmacije (to su oni od kojih je književnik Ljubo), od njih su u područnom Morinju; drugi Jovanovići u Risnu jesu srodnici onih u područnoj Orahovici porijeklom iz Veljeg Roga (Cuce) i oni u Lukovu (Nikšić) i Nikšićkim Rudinama i kao: Grabljanin. Iz Risna jedni Jovanovići u Budvi; U Trebjesinu i Bijeloj (Boka Kotorska) porijeklom su iz Dalmacije; Đurđevi Stupovi (Berane); grana Radulovića iz grupe Bezdanovića u Komanima (Podgorica); Brezojevice (Plav); Jezera ćeklićka (Cetinje), jesu ogranak Petrovića doseljenika iz Bjelopavlića. Od njih u: Bijelom Polju (Peć), Metohija, Brezoviku, Carinama i Gornjem Polju (Nikšić), a u područnim Rudinama i Trepčama kao: Ćeklić; Prediši (Bjelice), Cetinje, ogranak Pejovića; Donji Brčeli (Crmnica), zaselak Jovanovići; Studenica (Srbija) jesu iz Carine (Nikšić); Đenovići, Herceg-Novi; Kuti, Herceg-Novi iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) oko 1687. god.; Donja Orahovica (Rastov Do), Kotor; Kotor, po majci; Prijevorac i Zubač (Višegradski Stari Vlah), porijeklom iz Pive; Kare (Liverovići) u Župi Nikšićkoj ogranak Kulanovića, vidi: Jovanović = Jošović; Kostanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz Crne Gore; Mokrine (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz okoline Nevesinja; u Peraška naselja u Boki Kotorskoj doselili se iz Zalaza (Cetinje); jedni u Perastu i Risnu (Boka Kotorska) su istorodni; na Carinama (Risan) ranije Pravica od Trebinja, a tamo iz srednje Dalmacije; u Škaljare (Boka Kotorska) su doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Igalo, Herceg-Novi jedni su iz Ćeklića (Cetinje), a drugi i kao: Culin iz Ćeklića u Rastovac (Nikšić) od 1889. god.; Tudurovići (Budva) i od njih u područnom Petrovcu na Moru; u Podgoricu iz Bajica (Cetinje); Jadar (Mačva) iz Pive; Sutomore (1906. god.), Bar; Bar; Ulcinj (1895. god.) iz Pipera, a u područnoj Darzi iz Orje Luke (Danilovgrad); ogranak Miranovića u Zeti; Prediš u Bjelicama (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Milića, kasnije: Pejović = Jovanović. Od njih su u Baru, a u Sarajevu kao: Perišić; Orahovac (Kotor), a u topličkom kraju (Srbija) kao: Vuletić; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (od Jovana, unuka Pavkova), razgranati i raseljeni: Kolašin, a u Srbiji: Užice kao: Dragićević, Azanji, Valjevu, Čačku, Konjarniku, Obrenovcu, Begaljnici, Soko Banji, Petrovcu, Kuršumliji, Prokuplju i Toplici; i ranije Đurković (Grdanović), Piperi, došli iz Lutova (Bratonožići) a od njih su Đurković, Dragićević i Lakačević; Danilovgrad; Komani (Podgorica), jedni i kao: Radulović, oni su iz grupe Bezdanovića; u Komanima (Podgorica); Gornja Kržanja (Kuči); Odresci u Donjoj Morači oni su iz Kupusaca (Kuči) ogranak Vujoševića = Drekalovića, Rovčani, starosjedioci, od njih u Toplici (južna Srbija); iz Mrka (Piperi) iselili se u Mrkojeviće (Bar), a drugi u Lutovo (Bratonožići); Kavače i Goroviće (Grbalj); Na području Grahova (Nikšić), jedni su iz Hercegovine, a drugi iz Dalmacije; Liverovići (Nikšićka Župa), Nikšić jesu iz grupe Nikšića. Od njih u: Kličevu (Nikšić) jedni (1840. god.) odselili se u Srbiju, Carine (Župa Nikšićka) 1864. god. doselili iz Ćeklića (Cetinje). Od njih su se odselili u Srbiju, kao: Jovanović = Jošović, po đedu Jošu Savićevu; Nikšićko Prekovođe; Repovine (Banjani), Nikšić, ogranak Pejovića, odselili se u Kuršumliju (južna Srbija); Kosijeri (Cetinje) 15. v.; Dragovoljići (Nikšić); Rašići (Tivat); Muo (Kotor) i Grbalj iz Stare Crne ore; Grab (Cuce), Cetinje, od njih: Jovović u Brestice (Nikšić); Vranovići (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Brčeli (Crmnica); Podgorica iz Zete ogranak Mijanovića; Nikšićko Polje i Kličevo (Nikšić) iz Liverovića (Nikšićka Župa), koji su srodni: Mandićima, Zukovićima i Rakitićima u Liverovićima; iseljeni iz Pive u: Goliju (Nikšić), Zubaču i Jelisavce (Bioska), Srbija. Istorodni su tamošnjim: Pejovićima, Totićima i Staševićima; Štitarice (Mojkovac). Istorodni sa područnim Markovićima i Popovićima; Velika (Plav), doseljenici iz Peći, porijeklom iz Asa (Bijelo Polje); ogranak Lutovaca iz Dapsića (Berane) porijeklom Bratonožić, odselili se u Jelovik (Jasenica), Srbija; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Progoreoci (Šumadijska Kolubara), ranije: Rakočević iz Morače (Kolašin); Rovca (Kolašin) iz grupe Nikšići. Od njih su kod Kolašina i Mojkovca i u Sreteškoj Gori (Rovca) rod Srezojevića; Prijevor i Kavač u Grblju; Kosijerevo (Banjani), Nikšić iz Hercegovine (iz Popova 1465. god.), pod pritiskom iseljeni Brkić pa kod Nikšića i u Ostrog (Bjelopavlići) sveti Vasilije Ostroški, vidi: Brkić
Jovanović, porodica u Perastu
Jovanovići, porodica u Kotoru
Jovanovići, bratstvo u Igalu
Jovanovići (Bjeloši), bratstvo u Bjelošima
Jovanovići (Petrovici), bratstvo u Jezeru
Jovanovići, staro bratstvo u Vrljerogu
Jovanovići, dio bratstva "Grbljana" u Veljim Cucama
Jovanovići, rod bratstva Pejovića u Predišu
Jovanovići, bratstvo u Brčelima
Jovanovići, bratstvo u Mulu
Jovanovići, bratstvo u Komanima
Jovanovići iz sela Mosori kraj Danilovgrada, pleme Pavković
Jovanovići u Rudinama, na Lukovu, u Orahovcu i u Risnu
Jovanovići u Bijelom Polju, Carinama u Nikšićskoj Župi, u G. Polju i u Brezoviku
Jovančević, ogranak Dobrilovića (Drobnjak); Donji Dolac (Pljevlja) 1887. god.; Nikšić; Mojkovac; Bijelo Polje
Jovasrnica, Budva
Jovaš, vidi: Jovašević
Jovašević, Kopilje (Piperi); Bukovica (Šavnik) iz Pljevalja; Iz Drobnjaka iselili u Prijeljinu (Donje Dragačevo)
i kao: Jovaš
Jovelikić, Boljevci u Crmnici
Joveta, predak bratstva Zubera na Ugnima
Jovetić, Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, sa nadimkom Baila, ogranak Radojevića iz grupe Marojevića; Dubova (Ljubotinj), Cetinje, porijeklom iz Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Hrvatskoj; ogranak Maslončića u Gluhom Dolu (Crmnica), grana Hajdukovića u Utrg (Crmnica). Od njih su u područnim Limljanima i Sotonićima
"Jovetić", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Jovetići sa Vuksanovićima (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima
Jovetići, bratstvo u Ljubotinju
Jovetići, bratstvo u Podgoru
Jovetići, bratstvo u Sotonićima
Jovetići, bratstvo u Limljanima
Jovetići, pleme Podgor u Crmničkoj nahiji
Jovečka, o, Velji Kraj (Žanjev Do), Cetinje i odatle u Bogdašiće (Boka Kotorska)
Jovečko, Kotor, vidi: Jovečka
Jovecki, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola
Jovin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Jović, iz Kuča iselili se u Gorjane; Ubao (Ćeklići), Cetinje. Od njih u Rastovcu (Nikšić); Kotor iz Drniša (Dalmacija); Beljoševac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore; u Nikšić iz Banjana, pa odatle u Čekrč (Čortomić), Bosna; U Župi Nikšićkoj; Iz Drobnjaka odselili se u Krašljevo (Pljevaljsko polje), Maoče, Svrkote, Prenčane i Bobovo (Pljevlja). Njihovi su ogranci: Sandić, Svrkota, Soković, Striković i Božović
Jovićević, Bajovo Polje (Piva), ogranak Pejovića, grana Ruđića, od sela Miljakovca u Višnjića Do (Golija); Gradac (Drobnjak); Bujice (Ergeč), Pljevlja i odande kod Novog Pazara; Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Gornjak (potomci Jovića Vuličeva, brata Lješovog), srodnici doseljenika iz Pipera (Podgorica), naseljeni u Riječkom gradu, i Selištima, Rvašima, Đukanovića glavici (Pod glavicom), Prevlaci, Dženašima, Češljarima, Mihaljevićima, Gagošima, Dujevi, Dodošima, Drušićima, Vranjini i Žabljaku (1870. god.) na Skadarskom jezeru. Dalje Vraka (Fraka), Skadar, Ulcinj, Cetinje, Podgorica, Orja Luka (Danilovgrad), Nikšić, po Makedoniji, Srbiji i drugim krajevima; odseljeni iz Crne Gore u Beleševac (Lipenica); Ulcinj 1888. god.
Jovićevići, bratstvo u Riječkoj nahiji
Jovićevići iz Pive (Bajovo Polje) porijeklom iz Oraha - Pivska Župa
Jovići, negdašnja porodica u selu Ublu
Jovićić, kod Risna, iz Hercegovine. Od njih su u Kotoru
Jovičin, Kruščica (Banat), porijeklom iz Crne Gore
Jovičić, Boljevci (Crmnica). Iz Maina (Budva) preselili se u Lješeviće (Grbalj); Savina, Herceg-Novi; iz Kuča se preselili u Grahovo (Nikšić), a jedni u Biljanoviće; Brajići (Budva); u Brajkovcu i Burovu (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore
Jovičići, bratstvo u Boljevićima
Jovkić, Gusinje 1910. god.
Jovković, Gusinje i Plav, ogranak Šćekića. Od njih su i kod Berana; Andrijevica
Jovo Roganov, predak bratstva Roganovića
Jovović, grana Banjanin - Petrović, Donji Banjani (Nikšić); Kuči: jedni (1737. god.), Potkrš i Ubla i kao:Bojović. Od njih: Jovović u Podkršu (Bratonožići) i od njih u Krnjicama; iseljenih ima u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, gdje su i kao: Adžamanović; Polimlju, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim mjestima; Cetinje; Berane 1881. god.; Laće, Kosići, Jelenak i Gostilje Brajovićko i jedni od njih iseljeni i kao: Škerović. U drugoj polovini (17. v.), od njih iseljeni u Dugi Do (Njeguši), Cetinje, i jedni u Gajtan (južna Srbija), kao: Jovović =Milošević, a drugi poslije u Soko Banju, Konjarnik i u Svetozarevo (1878. god.), Srbija; Gluhi Do (Crmnica); u Podgoricu iz Čeva (Cetinje) a drugi sa Momča (Kuči); Konjuhe (Andrijevica), iz grupe Mijomanovića; Nikšićko prekovođe; Markovina (Cetinje), od njih su u području Nikšića, Višnjića Do i Štitari (Golija), Zabrđe, Nikšićka Trepča, Šipačno i Miločani; ogranak Tadića u Bajovom Polju (Piva), ogranak Vujinovića; ogranak Milijevića u Milijevićima (Ćeklićima), Cetinje. Od njih su u Gornjem Polju i Bojkovićima (Nikšić); Nikšić sa Glasinca (Romanija); ogranak Stanojevića (Jovanovića) iz Graba (Cuce) preselili u Brestice (Nikšić) i od njih u Bueno Airesu i Rohotu (Argentini i Rusiji), vidi: Jovanović (Brkić); ogranak Repovića na Usputnici (Petovići), Nikšić, porijeklom sa Kosova; Blizikuće (Budva); Markovina (Cetinje), i kasnije kao: Ramović; u Pivi grana Branilovići od njih na Glasincu (Romanija); Momče, Gornja Kržanja (Kuči), Podgorica, Danilovgrad, u Vasojevićima, Rožaju, Nikšiću (kao: Adžimanić), Sjenici i Srbiji. Svi istorodnici.; Ulcinj 1890. god.;Budva; peraška naselja (Boka Kotorska) iz Hercegovine; Kameno, Herceg-Novi od Nevesinja (Hercegovina) 1692. god.; u Ostrogu (1853. god.), Bjelopavlić i Markovine (Cetinje), vidi: Brkić; u Rastovac i na Vir (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Komanima (Podgorica); Crnci (Piperi); Mahala, Zeta; Trepca u Jezerima na Tepačkom polju (Žabljak) doseljeni iz Nikšićkih Trepača. Od njih su u Drinčićima i Rudom Polju (Žabljak), a pripadaju grupi Zlatnopojasevića. Od njih ima iseljenih u Srbiju i Bosnu; ogranak Raičevića (Šarenaca) u Šarancima (Žabljak); jedni su u Drobnjacima i kao: Šušić; ogranak Vlahovića iz Rovaca preselili se u Timar (Uskoke); Kotor; Curovo (Pljevlja); ogranak Brajovića, Bjelopavlića; Risan
"Jovović", zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Jovovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Jovovići, rod bratstva Milijevića (Marojevića) u selu Milijevićima
Jovovići sa Stijepovićima, bratstvo u Dugom Dolu
Jovovići iz Pive (Bajovo Polje, Zabrđe) od Tadića sa Smriješća
Jovčević = Jokčević, ogranak Nikčevića iz Gornjih Pješivaca
Jovčetić, kasnije Batizić, u Pošćenskom kraju (Drobnjak)
Jogić, Vladnja (Zeta) iz Oraova (Kuči) ogranak Đekića iz grupe Vujoševića
Jozef, Štoj (Ulcinj)
Jozinović, Paštrovići
Jojić, iz grupe Kovačevića (ogranak Đurišića) u Vasojevićima (Berane) 1895. god.; Ostroške Grede (Bjelopavlići), srodni Šibalijama; iz Gruda (Tuzi) Potoljić doseljeni u Pješivce i kasnije kao: Šolović, a iseljeni u Previš (Žabljak) i kao: Kokošar; Pštrica (Kuči); u Pivi od Maničevića, ogranak Branilovića
Jojići iz Pive (Pišče, Zagrađe), starosjedioci, matica Plužine
Jojović, Strmac (Pljevlja)
Joka, Peraška naselja iz Hercegovine
Jokanović, potomci Trebješana nikšićkih i kao: Jokanović (Lopušina) u Strugu, Ljovištu i Sirovcu (Šavnik); iz grupe Predojevića od Bileće preselili se u Lastvu (Nikšić), srodni: Albijanić i Gašović = Gašić, pa u Crnač (Piva) kao: Vujadinović, a u Zatrijebaču, Vrbici, Doljanima (Kučima), Podgorici i kao: Dobrošanin i odatle u Zlaticu i Masline (Kuči) kao: Jokanović, isti od njih su u Ulcinju 1887. god.; Vir i Stupovi (Nikšić)
Jokanovići iz Pive (Trsa, G.Crkvice) potiču iz Banjana - zvali se Kojovići
Joketić, Krnjice (Primorska krajina)
Jokić, ogranak Miljanića iz Miljanića (Nikšić), odselili se kod Visokog (Bosna); kod Bijelog Polja; Dučice (Nikšićka Župa) ogranak Šćepanovića iz Rovaca. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kao: Kezunović u Vidušića Sokacima i još nekim mjestima u Srbiji; Berane 1906. god.; Gradac (Valjevo) iz Pipera, od popa Joka; Morača; iz Pive iseljeni u Cerovo (Valjevo); Kotor; Budva; Šekulari; Velika; Brezojevica; Vojno Selo i Plav; porijeklom su iz Šalja (Albanija); Gornja Ržanica, Gornje Polimlje iz Kuča. Od njih su kod Vranja (1896. god.), Srbija; Lozna i Tuban u Bihoru (Bijelo Polje); iz Peleva Brijega (Bratonožići) odselili se u Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balević; Gradac (Valjevo). Porijeklom su iz Pipera (Podgorica); ogranak Šćepanovića, grana Nikšića (Nikšićko Prekovođe); iz Dučice, Nikšićka Župa, odselili u Srbiju; Šipačno (Nikšić); Velestovo (Cetinje); Bogašići; Grbalj u 16. v.; iz Đuraševića (Tivat) prešli u područne Radoviće. Ovi su potomci Dapka (Dapca) doseljenika od Skadra; Kotor, a drugi od nahočeta; Kuči: 1) ogranak Gojkovića iz grupe Drekalovića, odseljeni jedni (1777. god.) u Prošćenje (Mojkovac); 2) iseljenici iz Kuča u Rastiš i kao: Kremić; Sokolska nahija (Srbija) iz Pive
Jokićević, Kotor
Jokmanović, Vukovci (Zeta). Od njih su u Dodošima (Rijeka Crnojevića)
Joknić, ogranak Milanovića (Nosovića) iz grupe Bubića u Bjelopavlićima; Boljanići, Kukorovići, Pijevčeva Glava i Prenčani (Pljevlja)
Joković, Ubla (Ćeklići), Cetinje ogranak Vujovića; ogranak Premovića u Cerovu (Pješivci); ogranak Stanišića iz Vinića (Bjelopavlići) nastanjeni u Pješivcima (Nikšić) i kod Prištine; Bjeloševine i Morakovo (Nikšićka Župa), od njih su u Vrbi pod Rudnikom, Šumadija, Praga (Nikšić); iz Čađalice (Nikšić) odselili se u Lisice (Donje Dragačevo) u Srbiji; ogranak Banovići iz grupe Petrovića (Banjanin) u Banjanima (Nikšić), odseljeni u Drobnjak; Brezna (Piva) kao: Čardak; u Čardacima (Visoko), centralna Bosna; jedni u Vraneše (Bijelo Polje); jedni su u Drobnjacima iz Zatarja; Podkrš (Bratonožići); iz Rovaca odseljeni u Mojkovac i područne Štitarice i Prošćenje; Iz Vasojevića odseljeni u Peć; ogranak Rakočevića, jedno vrijeme kao: Joković (i od 1880. god.) ponovoRakočević u Donjoj Morači (Kolašin); Đurička Rijeka (Plav) ogranak Đuričana, porijeklom od Đuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bašča (Rožaj), vidi: Garović. Joksimović, ogranak Mijomanovića (Rabljena) u Vasojevićima, porijeklom iz Metohije; doseljeni iz Vučitrna (Kosovo) oko 1660. god. u: Grab, Bobajiće, Kovren (Vraneška dolina) od njih su u Goricu i Lukavac (Pljevlja); Lozna, Rasova, Resnik (Bijelo Polje); Prenćane i Maoče (Pljevlja); iseljenici iz Martinića, Bjelopavlići, u Popadiće (Kolubara), Šumadija, srodni Šuškovićima; Rasova (Bijelo Polje)
Jokovići, rod bratstva Vujovića u selu Ublu
Jokovići, bratstvo u Cerovu
Jokovići iz Pive (Zagrađe, Vojinovići, Pirni Do, G.Brezna), starinom iz Banjana
Joksović, Lukavice, Otilovići i Vijenac (Pljevlja); Nikšić
Jokčević, grana Nikčevića u Gornjim Pješivcima. Od njih su u Zalazima (Kotor)
Jokčevići (Nikčevići), bratstvo u Stubici
Jolić, Lijeva Rijeka, D. Ržanica (ranije: Popović) i Adželati (Vasojevići), ogranak Raketića
Joličić, iz Peleva Brijega (Bratonožići) preselili se u Krnjice (Primorska Krajina)
Jolović, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Nikšićkih Trepača preselili se u Drobnjake; iz Kuča odseljeni u Prćenove (Novi Pazar)
Jonov, Bar
Jonović, Paštrovići (Budva), vidi: Peleš u Ćeklićima
Jonuz, us, Boljanići (Pljevlja)
Jončević, Žljijeb, Herceg-Novi
Jorga, krajem 17. v. u Baru
Jorović, Plav
Josin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Josip, a, Bar
Josipović, Nikšić
Josifović, u Srpskoj Crnji 1790. god.
Josović, Kričak (Pljevlja)
Jotanović, u Čičovo (Teslić) iz Crne Gore
Joha, Kotorac (Pljevlja)
Joca, Ulcinj
Jocić, Podgorica
Jocović, iz Kuča odseljeni u Vranešku dolinu, kod Bijelog Polja, neki odseliše se u Duži i Tušinu (u 17. v.)  pa u Aluge (Šaranci), Žabljak, a neki produžiše u Granice (Nikšić) i Maoče (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje); Granice (Nikšić)
Jočić, Martinići, Gostilje, Bjeljuši, Bjeljag Brijeg (Bjelopavlići), potomci Bubića. Od njih su u Šarbanovcima (Soko Banja), Srbija; Trepča (Andrijevica)
Jočković, ogranak Mrgudovića u Vraki (Skadar), porijeklom od Bečića iz Zete kao: Bečić, porijeklom iz Bečića (Budva), od njih su i u Baru. Pripadaju grupi Bečića, i kao: Bečić u više mjesta
Jošanović, ogranak Jankovića iz Liješnja (Rovca) u Miloševiće, Timaru i Slatina (Šavnik), porijeklom su od Bileća
Jošilović, iz Pive odseljeni u Dolac (Sarajevo)
Jošković, Bjeloševine (Nikšićka Župa). Od njih (1740. god.) odselili se u Bosnu; Herceg-Novi
Jugović, ogranak Brajovića u Kosorićima (Bjelopavlići); Herceg-Novi
Jugut, Milati (Komani)
Južar, potomci Lužana u Brajovićima (Bjelopavlići)
Juzek, Kotor
Jujović, Berane 1894. god.
Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića (Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886. god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne
Juković, Rožaj 1898. god.; u Rovcima, ogranak Vlahovića, po pretku Juhu
Julević, Gusinje
Junac, ogranak Kalabića, Novljana, preseljeni iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak
Junaković, Riđani (Nikšić) 15. v.; u Zeti 1444. god.; Cetinje (1492. god.) ranije Pribičević
Jung, Kotor
Junk, Bar
Junković, iz Livara (Primorska Krajina) u Braticu, Salč i Dobrec (Ulcinj). Paštrovići, ogranak Suđića u Buljarici
Junuz, Novi Pazar, Kosovska Mitrovica i Peć (Metohija), ogranak Dašića iz Šekulara
Junć (Junčević), iz bratstva Hoti (porijeklom iz Pipera), Đabljak na području Tuzi, vidi: Hot
Junčaj, Tuzi
Junčević, Žljijeb, Dobrota i Risan (Boka Kotorska) su doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1693. god. vidi:Junć, kasnije: Čeković, Prekalović i Glucđonović - Luncćan, vidi: Hot
Junčić (Đončić), u Kotoru 1460. god.
Juraga, Nikšić
Jurasić, Boka Kotorska, porijeklom iz Lješa (Albanija), srodnici Radinovića
Juraci, kao: Knežević, u Ljeskovcu (Pljevlja)
Jurašević, vidi: Đurašević u Paštrovićima
Juretić, Podgorica
Jurilj, Podgorica
Jurić, u Herceg-Novom i kao: Arambašić; Zagarač (Danilovgrad); Budva; Kotor
Juričević, Kotor
Jurišević, iseljeni iz Drobnjaka u Seljane (Piva); područne Bistrice (Bijelo Polje); iz Kuča dopratili u Požeginje i Mojstir (Bijelo Polje), rođaci područnih Jurišića; Podgorica; Paštrovići, ranije Đurašević
Jurišić, Požegine (Bijelo Polje), rođaci Juriševića, porijeklom iz Kuča; Seljani (Piva), vidi: Jurišević; Grahovo (Nikšić). Oni su iz Sandžaka; Herceg-Novi; Podgorica 1901. god.
Jurjević, Orahovice (Kotor)
Jurčević, u Riđane (Nikšić)
Juruci, a, u Ljevcu (Pljevlja) i kao: Knežević
Jusić, u Podgoricu došli iz Gruda
Justiniano, Kotor 1549. god.
Jusupđokić, Dinoši (Tuzi) iz Doljana (Podgorica)
Jusufalović, Bar
Jusufđokić, Doljani, Dinoša i Zatrijebač (Kuči)
Jusufić, Ulcinj
Jusufović, Dajkovića Gomila, Žabljak i Ribaško Polje (Rijeka Crnojevića); Ulcinj; Podgorica; ogranak Murića kod Rožaja (Gornja Lovica); Zvijezd (Pljevlja)
Jusufranić, Podgorica 1900. god. i Nikšić
Juhović, Pljevlja
Jučić (Joćić), isto što i Jokić
Jušković, Ljevište (Morača) pa u: Babića Polje, kod Dobrilovine i Bjelojevac (Mojkovac), Lepenac i Žari (Mojkovac), jedni u Kuti, Nikšićka Župa i Gornje Polje (Nikšić), jedni i kao: Jušković (Golović); Jabučine i Čeoče (Bijelo Polje)


 
K
________________________________________



Kabaš, Paštrovići; Podgorica
Kabašić, Plav
Kavaženda, vidi: Šoljaga
Kavazović, Pljevlja (1873. god.); Bijelo Polje
Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi
Kavadjaro, Zelenika, Herceg-Novi
Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa jedni kao: Radišić u Kavaju (Albanija) i odatle: Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao: Kavaja, od njih su u Lici (Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i područni Štoj, pa jedni u Bartule (Bar) i neki dalje u Kotor i Cetinje
Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (potomaka Leke Klimenćanina), naseljeni u Stradište (u Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkovića, od njih su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima (Zeta), Skadru (Albanija) i Vraki (Skadar)
Kavedon, Tivat
Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića (Milutinovića)
Kavodić, Kotor, po nahočetu
Kavčić, Kotor, po nahočetu
Kaganilić, Nikšić
Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u Zazale (Njeguši), Cetinje (16. v.), a drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i Kotor i jedni u Skadar (Albanija)
Kadije, bratstvo u Herakovićima
Kadije, bratstvo u Šišiću u Boki
Kadić, grana Petrušinovića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu i Kosovom Lugu (Danilovgrad) od njih su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.; Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju, kao: Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje),Kljajić u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka), Kućancima (Slavonija), u Beogradu kao: Minić; kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije kao: Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat); Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni Mujovićima u Gornjoj Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u Pljevlja; Boljanići (Pljevlja); ogranak Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se naselili kod Dečana (Metohija). Od Kadića iz Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar (Albanija), kasnije kao: Miljenković, u područnoj Vraki (Fraki) i Valoni i kao: Kadija. Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu
Kadići, staro bratstvo u Bjelopavlićima
Kadmot, Paštrovići
Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao: Tobajić
Kadribašić, Jasen (Bihor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874. god.); Zvijezd (Pljevlja)
Kadribegović, Pljevlja 1872. god.
Kadrić, Pljevlja
Kadrišić, Pljevlja 1884. god.
Kadrović, Bišćani i Balabani (Zeta)
Kadun, kod Rijeke Crnojevića
Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao: Crnjak i Kazanero u Paštrovićima, od njih su u Budvi, Kotoru, Napulju (Italija)
Kažanegri, bratstvo u Paštrovićima
Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i Ozrinići (Cetinje); Klikovača (Bjelopavlići); Gornja Zeta
Kažije, bratstvo u Očinićima
Kažije, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podgorici; Klikovača (Bjelopavlići); vidi: Kažija
Kazavalo, Podgorica
Kazavranac, Kotor 1105. god.
Kazaz, Pljevlja 1859. god.
Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovačevića, iseljenih iz Grahova (Nikšić) u Travnik, Sarajevo i dalje
Kazamanović, Podgora (Zeta) i Podgorica. Oni su iz Kuča
Kazanegra, Herceg-Novi
Kazanero, vidi: Crnac
Kazanović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu Podgorice
Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga Luke
Kazijević, Cetinje
Kazimir, Herceg-Novi
Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja; Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija)
Kain, Herceg-Novi
Kaismarović, Kotor
Kaičić, Golubovci (Zeta)
Kajabegović, vidi: Kajanbegović, srodni Hasanbegovićima
Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu. Porijeklom su iz Turske; Žureni potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao: Kajabegović; Mojkovac; Risan
Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i Bolipolje (Bijelo Polje)
Kajević, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u: Kolašin, Štavicu i područje Bistrice (Bijelo Polje)
Kajković, Paštrovići 17. v.
Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatle u Godijevo (Bijelo Polje)
Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgorica
Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići)
Kakakac, Paštrovići
Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Bar, oni su iz Stare Crne Gore
Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica
Kakarit, vidi: Kakarić
Kakarica, vidi: Kakarić
Kaker, Podgorica
Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330. god.
Kakić, Bršno (Nikšićka Župa)
Kalaba, Bukovica (Pljevlja)
Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije kao: Junac; u Mokrome (Šavnik) kao: Poleksić,Radonjić, Stanković, Kitalj (Kitaljević), Piletić. Jedni su se odselili u Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu, Srbiju i druge krajeve
Kalabići, rod u Drobnjacima
Kalabović, Vladimir (Ulcinj)
Kalavrez, Ulcinj
Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije
Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kalagan, Lješnjani (Podgorica)
Kaladasius, Kotor 1430. god.
Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi
Kalađurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni 1423. god. u Kotor kao: Kalogurević = Kalojura =Kancalijević, potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god. Jedni su naznačavani kao:Kalađuđević i Kalođurđe
Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići) 1403. god., i kao: Puhalović. Vidi: Buđen
Kalajzić, Žić, Herceg-Novi
Kalajdžić, Podgorica
Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini (Hercegovina), iz Banjana (Nikšić)
Kalimanović, Podgorica
Kalamant, Pnjerovići (Bar)
Kalamat, Podgorica
Kalamatijević, Podgorica
Kalamašić, Ulcinj
Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode
Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizini Mrkojevića
Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi (Njeguši), Cetinje
Kalančo, u Ulcinju 14. v.
Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice
Kalanjan, i Kalanjević, Miruše (Nikšić)
Kalastrić, Bar 1860. god.
Kalacanović, Nikšić
Kalača, srodnici Milačića, iseljeni iz Brskuta (Kuče) u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje). Iz Kalača (Rožaje) jedni su se preselili u Berane
Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstva Kuča
Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje)
Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota (Kotor)
Kalašić, Kotor
Kalbaić, Podgorica
Kaldić, Kotor i Budva
Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica
Kalezić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug (Bjelopavlići). Srodni su: kod Plava i kao: Pupović,Ćirković i Rajković; Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani i Ulcinj (Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice
Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići
Kalel, Salč (Ulcinj)
Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice. Bližnji sa: Simić, Pantić iBogdašević
Kalendar, vidi: Kalina
Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Glavica (Rožaj)doseli se sa Mojstira, porijeklom su iz Bjelopavlića
Kalenica, Godočelja (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rovca; Bukovik (Crmnica)
Kaletići, bratstvo u Bukoviku
Kalibi, u Kotoru početkom 15. v.
Kalivrezović, Ulcinj
Kalidas, u Cetinju
Kaliđerović, u Kotoru, vidi: Kaluđerović
Kalimano, u Baru 15. v.
Kalimanović, u Baru
Kalina (Kalinović = Kalendar), u Kučima, vidi: Peralović u Kučima
Kalindar, plavsko područje 1860. god.
Kalinović, vidi: Kalina
Kalisto, Kotor 13. v.
Kalitera, u Herceg-Novom
Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao: Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod Bijelog Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina ogranak Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god.
Kalica, Gornja Krajina i Široke (Crnogorsko primorje); Sutomore i Šušanj (1853. god.)
Kalič, vidi: Kalić
Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara, porijeklom od Pavićevića iz Bjelopavlića
Kaliči, Kotor u 14. v.
Kališin, Kotor, po nahočetu
Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva
Kalmenović, Krute (Ulcinj)
Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra
Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar
Kalnešić, vidi: Kalnet
Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi: Kaloević
Kalogeorgi, Kotor 1436. god.
Kalogurević, vidi: Kalojurga i Kalođurđević
Kalogurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god.
Kalođerović, vidi: Kalođurević
Kalođurđe, Kotor (1440. god.); iz Skadra kao: Kalođurđević; Kom
Kalođurđević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva starijeg) preselili se u Paštroviće (Podbabac), Budva; U Budvi 1413. god.; oni su potomci Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalađurđević. Dalja starina im je Stara Srbija. U Djerdjezima i Podgorici 1448. god.; Jedni iz Paštrovića nastanjeni u Kotoru; kasnije i kao: Kalogurević iKalojurga, vidi: Kalođurđe. Tamo su se doselili u 15. v.
Kalođurević = Kalođerović, u Dukljan Brijegu (1413. god.), Paštrovići
Kalođurek, Paštrovići (Budva) 1431. god.
Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god.
Kalomperović, Kotor 1419. god.
Kaloštro, Krstac (Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije
Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću (Mojkovac). Porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kalpačina, ogranak Dedejića i kao: Raosavljević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak, porijeklom su sa Čeva (Cetinje)
Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezunović, Mijajlović(Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović -Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao: Kalođurević
Kaluđerovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Kaluđerovići, bratstvo u Zagredi
Kaluđerovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju
Kaluđerovići, manje bratstvo od Borišića u Očinićima
Kaluđerovići, bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima
Kalumbarić, Stupan (Risan)
Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima
Kalčić, Dobrota (Kotor)
Kalfun, Paštrovići
Kalja, i kao: Kaljaević i Kaljević, Tuzi
Kaljaj, Štoj (Ulcinj)
Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića
Kaljacić, Ulcinj
Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao: Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od nji su Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u Užicu kao: Čađević; Nikšić; Goričanin (Zeta); Vrvica, Bobovo i Đurđevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice (Prekotarje)
Kaljić, Kalezići i Kaljići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz Kalezića), jedni u Novi Pazar i Izmir (Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno Lijeska i Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi; Podgora i Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima: Eldić,Lanić, Žaren, Čiković, Gezović, Račić, Kupusić, Ibraimović, Redžović, doselili se iz Kalje (Morača), Kolašin
Kaljišica, vidi: Kaljković
Kaljković, i kao: Kaljišica, Paštrovići
Kalmand, Štoj (Ulcinj)
Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje
Kamate, starosjedioci u Petrovu Dolu
Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska
Kambani (Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju
Kambera, Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica
Kakberagić, Rožaje
Kambijev, Kotor, porijeklom su iz Like
Kamena, Paštrovići
Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne Škaljare; Muo
Kamenarovići, bratstvo u Dobroti u Boki
Kamenović, Herceg-Novi, po majci
Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kamerić, Čevo (Cetinje); Podgora (Pljevlja)
Kamilo, Buljarica (Paštrovići)
Kamilić, Baošići, Herceg-Novi. Porijekom su iz Stare Crne Gore, kao: Jovanović u 16. v.
Kampa, Herceg-Novi
Kampano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao: Kampanario Ulcinj u 13. v.
Kampanela, Kotor
Kampjeli, u Baru
Kanayir, u Baru i Kotoru
Kanažir, Kotor
Kanal, u Budvi 1463. god.
Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje
Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina)
Kanaus, Ulcinj 1389. god.
Kandanari, u Prčanju (Boka Kotorska)
Kande, vidi: Kandi
Kandi = Kande, u Kotoru od 1330. god.
Kandido, Herceg-Novi
Kandija, Paštrovići u 17. v.
Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima
Kandić, Slatina (Žabljak) došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od Tufegdžića; Vilusi i Nikšićki Broćanac;Kandić, Elezović i Draganić jesu od tri brata, od njih kod: Žabljaka (Drobnjak), Nevesinje (Hercegovina), Stobna (Piva), Meteh, Skić i Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski Baroševac, porijeklom su iz Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija) jesu iz Crne Gore
Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna), starosjedioci, rod Kojovića i Pejovića
Kando, u Kotoru
Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj
Kanija, Cetinje; Paštrovići
Kaniok, Budva
Kanić, Ulcinj
Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak Karadžića: Vrbica i Vraćenovići (Oputne Rudine), Goslić i Srijede (Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje, Javljen od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski, Južna i Sjeverna Amerika, Radovište (Makedonija), sela Toplice i Jablanice (južna Srbija) od 1889. god., Odžacima (Nevesinje), Potpeće (Pljevlja); vidi: Andrić u Predišu (Cetinje)
Kanošević, vidi: Kanjošević
Kantavali (Serti), u Kotoru 1130. god.
Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje)
Kanturić, u Gusinju
Kancalerijević, ranije Kalađurđević, u Paštrovićima (Budva), vidi: Kalađurđević
Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi: Kalođurđ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje. Od njih su u Suvodolu (Srbija)
Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi: Kanjošević
Kanjošević, ranije: Kanjoš i jedni kasnije: Kanošević, u Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto su se mijenjala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu Pejaković u Kotoru i više prezimena u raznim mjestima
Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani (Crmnica) i kao: Kapica = Kapičić; Nikšić
Kapavica, Paštrovići
Kapazoda, Podgorica
Kapadžić, Berovo (Kuči) od kojih su u Podgorici
Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska)
Kapenić, vidi: Kapetanić - Milović
Kapetanić (Kapetinić), Milovići (Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović, istorodni u Grudi i Stepenu u Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao: Kapenić
Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od Skadarskog jezera) ogranak Kneževića iz Dajbaba (Zeta)
Kape, bratstvo na Ugnima
Kape, bratstvo u Limljanima
Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u Boki Kotorskoj, u Padalicama i Lukrecijama srodnici Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz Herzegovine
Kapetanovići (Gačovići), bratstvo
Kapetanovići (Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Kapešić, Stubica (Pješivci) pa odatle u Kotor
Kapešići, bratstvo u Tomićima
Kapić, u Podgorici 1911. god. iz Pipera
Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić), porijeklom su iz Makedonije
Kapiči = Kapče, u Kotoru
Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru
Karabasili iz Pive (G.Crkvice), od Nikolića iz Rudinica
Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina jesu iz Herceg-Novog
Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Goru, od Mostara
Karadjordjević (Petrović), Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića
Karamika, Podgorica
Karanikaj, vidi: Mardjonović
Karanikić, Šušanj (Bar)
Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri brata, oko 1640. god.). Nakon 12. god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu, Šavnik). Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu i Gornju Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića iseljeni su u: u Bosni na Glasincu i kod Višegrada, a dalje u Bosni prozvani su kao: Divljan;  u podnožju Jahorine, prema Sarajevu. U Raškom području, Crničkom i Topličkom kraju, u Zaovine (Užice) kao:Djurić, u Kruševici kod Trebinja kao: Petijević, u Tršiću (Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: KaradžićStefanović); u Drobnjake jedni se doselili iz Banjana (Nikšić) kao: Karadžić - Ognjenović
Karadžići, bratstvo u Drobnjacima
Karašević, u Podgorici 1911. god.
Kariman, Živko Vukov, musliman od Tomanovića iz Cuca
Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje) ogranak Tomanovića iz Rovina (Cuce), Cetinje
Karić, u Kučima
Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Hercegovina) došli iz Kosijereva (Banjani), Nikšić
Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane)
Karković, Momišići (Podgorica), 1492. god.
Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta)
Kartali ranije Bijelić (Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Karsić, vidi: Korsić
Kartali, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja)
Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Drobnjacima, ogranak Kovačevića iz Grahova (Nikšić)
Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića
Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje)
Kasinoti, Kotor
Kasić, u Vasojeviće doselili iz Kolašina; Budva
Kasma, i, Ulcinj
Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj)
Kasnica, Kasnice (Ulcinj)
Kasol, Nikšić
Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijeklom su iz Široke (Skadar). Od njih su u Nikšiću i područnoj Dragovoj Luci; Cetinje
Kosomović, Bar; Vidi: Kasamović; uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu
Kastaldi, Kotor
Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao: Kastelanović
Kastelanović, Paštrovići 1693. god.
Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići), Česča Glava i Andrijevica, grana Kovačevića. Jedni i kao: Vojvodić. Od njih su u Područnom Trešnjevu i drugi u Mazgaljama, Šekulari i Beranama. Jedni i kao: Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića
Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Kastriot, i, i kao: Kastritić, Berane
Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i Nikšić; Prodo, Zabrdje, Kune i Dobrsko Selo (Cetinje); Velika; Plav; Gusinje i Berane, porijeklom su iz Šalje
Kasumović, u Gusinju; i kao: Kosumović u Kučima ogranak Drekalovića
Kastreka, u Ulcinju 1242. god.
Kashodža, Ulcinj
Katali (Katalin), Lučići, Herceg-Novi
Katalinić, Herceg-Novi
Katazović, Risan
Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj
Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića) u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i Jasenicu, drugi u Lepenicu
Katapanče = Kotopanka, u Kotoru
Katarinić, Kotor
Katelan, o, Prčanj i Kotor
Katena = Katunčić, Kotor 1330. god.
Katinskin, Nikšić
Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštrovići i jedni odatle u Sarajevo i dalje u Bosnu; Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Hercegovina); u Gusinju su iz Hota (Tuzi); Bar 1446. god.
Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu
Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje); Klišetište (Bijelo Polje) i odatle odselili u Peć; Piperi; Cetinje; Kulizić (Mojkovac)
Katnići, bratstvo u Barjamovici
Katović, Kotor
Katri, Nikšić
Katunčić, vidi: Katena
Katunjanin, vidi: Dapčević u Vranjini
Katuranović, Nikšić
Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u Nikšiću (1692. god.) iz Banjana (Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka Kotorska) pa u Kotor; Duljevo (Paštrovići); Budva
Katušić, Piva, ogranak Branilovića
Kaur, vidi: Kostić u Egiptu
Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske
Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ogranak Milutinovića; kod Rijeke Crnojevića
Kafon, Kotor
Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici
Kahrimanović, ogranak Popovića (Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljima i Rožaju
Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak
Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajina)
Kaceli, Bar 1860. god.
Kacepto, u Kotoru 133o. god.
Kacić, i kao: Alibraimović, u Ramuši (Primorska krajina)
Kacović, Ulcinj
Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića, Vasojevići
Kačanić, Ulcinj
Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaje), ogranak područnih Belojica i kao:Ibrahimović; Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god.
Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v.
Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Nikšić; Kotor u 14. v.; Budva; Herceg-Novi
Kačular, Selište (Ulcinj)
Kačurić, Kotor
Kašetac = Kopseta, u Antibari (Bar)
Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjana (Nikšić); U Oputnim Rudinama; Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao: Tomincić od Kašikovića (Ridjana), Nikšić
Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor
Kašica, Bokovo (Rijeka Crnojevića)
Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi: Kašteljan
Kaštelani (Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
"Kaštelani" u selu Lješeviću u Boki
Kašćelani (Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore, Prevlaki (Grbalj)
Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak Popovića, neki od njih odseljeni u Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgorica
Kaštović, Pljevlja 1859. god.
Kvakal, Risan
Kvadeli, Kotor
Kvatil, Dobrota (Kotor)
Kvanginalo, Kotor iz Venecije
Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji; Herceg-Novi
Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god.
Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanovića iz Rovaca
Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka
Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković u Mirušima uz Trebišnjicu
Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v.
Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kez, e, Židovići i Otilovići (Pljevlja)
Kezo, Herceg-Novi
Kezunović, ogranak Boškovića, iz Orje Luke (Danilovgrad); vidi: Kaluđerović
Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) grana Zlatnopojasevića; Morača
Kekeraš, Nikšić
Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); Lopari i Fundina (Kuči), kasnije kao: Perović. Od njih su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad; Šekulari, potomci Komnena-Šekularca; ranijeMilošević u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u Ravni - Šušlijec (Bileća)
Keko, Stoliv (Boka Kotorska)
Keković, Klopot (Bratonožići), ranije Mroganović; Bjelopavlići, odselili u Skadar (Albanija); Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Cetinje), od njih su u Grbavcima (Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane
Kekovići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu
Keleman, Salč (Ulcinj)
Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja)
Kelit, Bar
Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj)
Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogranak Tomašića-Tomaševića
Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj)
Kelj, Bar
Keljanović, Bratonožići naseljeni u Konjuhe (Ravna Reka); Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje)
Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja)
Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v. postupno doseljavali iz Vukli (sjeverna Albanija)
Kentera, Paštrovići, potomci Novaka Crnca; Budva
Kenjević, Cetinje
Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjaktara; Goransko (Piva) iselili se u Čadjevicu (Bijeljina)
Kerbler, Kotor
Kerva, u Kotoru početkom 15. v.
Kervani, Kotor
Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki Kotorskoj
Keretić, Podgorica
Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana Jekšana
Kerkez, Podgorica
Kerken, Pljevlja 1869. god.
Kerli, Budva
Kerlial (Kerkerdl), Kotor
Kerović, Podgorica, iz Bjelopavlića
Kerođođić, u Podgorici 1912. god.
Kerstović = Mataj, Vraka (Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore
Keser, Podgorica
Kesler, Nikšić i Cetinje
Kestkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika (Drobnjak)
Keć, i, Štoj (Ulcinj)
Kećak, Boka Kotorska
Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak Kecojevića
Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecojevića i kao: Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić 1701. god.; vidi:Kecojević
Kecić (ranije Stokić), Štrpci i Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore
Kecović, Podi, Herceg-Novi i kao: Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi: Kecojević u Pivi
Kecoević, vidi: Kecojević
Kecojević, ogranak Ivaniševića, porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević. Od njih su u: Boričju, Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima (Nikšić), Poljica (Trebinje), Mostaru i Dubrovniku, Gajtan (južna Srbija), Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović; kod Kosjerića (Srbija), Podima, Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao:Kecalićak; vidi: Kecović
Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje), starinom iz Banjana
Keč, a, i, Potrljica (Pljevlja); Bežđeđe (Nevesinje) i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak Bjelopavlića iz Riđana (Nikšić)
Kečević, vidi: Kičević, u Mojdežu (Boka Kotorska)
Kečina, Podgorica
Kešelj, Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i Lukavici (Hercegovina)
Kešeljević, grana Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka u: Visoko (centralna Bosna), Grahovo (Nikšić): u Hercegovini i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesinju Hercegovačkom
Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije Vukotić i Tatar
Kešići ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu
Kiasta, u Kotoru početkom 15. v.
Kiac, vidi: Kijac
Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v.
Kivadal, u Herceg-Novom
Kiepalić, Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici Vehrovića i Šimkovića vidi: Kijac = Kiac
Kijac (Kijak), ogranak Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko 1760. god.) kod Trebinja (Hercegovina)
Kijđ (Kiorđ, i), Ulcinj
Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u Vasojeviće; Podgorica
Kijanović, Riđani i Piva (Nikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev, Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru (Pljevlja)
Kijević (Kijelić), kod Perasta (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine
Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo Polje) pa u Novi Pazar
Kijerak, Kotor 15. v.
Kikalj, ogranak Tatića u Pivi
Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije Dapčić, doseljenici iz Dapca (Albanija)
Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića) iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim Višnjevu i kao: Kikiš - šević
Kiković, Gluhi Do - Crmnica, ogranak  područnih Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti ogranak Mijuškovića, porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod Plava (1660. god.) iz Kuča i kao: Žiga
Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Kikra, i, Ulcinj
Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta); Banjani (Nikšić). Od njih su u: Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija), Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković
Kilibarde, potiču iz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić
Kimo, Ulcinj u 15. v.
Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu
Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se oko 1882. god. iz Krivošija
Kin, i, Štoj (Ulcinj)
Kindi, Kotor
Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz Podgore (Kuči); Velimlje (Nikšić)
Kinudić, Kotor
Kir, Podgorica
Kirak, Kotor
Kirzamo, Herceg-Novi
Kirac, Tivat
Kirijak, Kotor
Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki predju kod Rudog
Kirović, Bar
Kisalo, Podgorica
Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica, Bukovica (Pljevlja)
Kisin, Grahovvo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić), prešli u Tuli i Trpinje (Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima (Trebinje), iz Cuca (Cetinje) kao: Radović - Kisin pa u Tor. Tuli kao: Otašević - Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje) Šaraba
Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god.
Kisjelica, vidi: Kiselica
Kitalić, Pljevlja
Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević, grana Kalabića (Novljana)
Kitaljević, vidi: Kitalj
Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Pljevlja), ogranak Vilareta
Kićanović, Bar
Kić, i, Ulcinj
Kićović i Kijac, Vasojevići grana b
Kica, i, Ljubomir (Trebinje) iz Ozrinića (Nikšić)
Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavlići), vidi: Kijac; potomci Lužana
Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat)
Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska)
Kiš, Nikšić
Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine
Kjajević, Cetinje
Kjapek, u Kotoru
Kjasta, Kotor 1431. god.
Kjepalić, Stoliv (Tivat), doseljenici iz stare Crne Gore, vidi: Krspalić: Nikšić
Kladaj, Bar 1873. god.
Klajn, Risan
Klaković, u podnožju Lovćena
Klanar, Kotor
Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz Korjenića (Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci i kao: Pintar
Klančić, Podi, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Klanči; Nikšić
Klančuk, Podi, Herceg-Novi
Klanj, Herceg-Novi
Klap, Kotor
Klapan, i, c, Rose (Grbaljh)
Klapavica, Bečići (Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić (1693. god.); Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije
Klapović, Kotor
Klapuh, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja
Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu
Klarić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi
Klarič, i, Dobrota (Kotor), preseljeni u Trst (Italija)
Klastac, Bar
Klaić, Djurdjevi Stupovi (Berane)
Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić
Klać, bratstvo u Brajićima kod Budve Klauda, Herceg-Novi
Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zimonjića; Kalušić (Pljevlja)
Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore
Klačevići, bratstvo u Dobroti Kleva, Kotor
Klein, Tivat i Herceg-Novi
Kleiner, Budva
Klemenet, Kotor
Klement, Budva; vidi: Klimenti = Klimen
Klemenčić, Kotor
Klenčanin, Donji Banjani (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana doseljenika od Visokog (Srednja Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši
Klepo, Pljevlja 1896. god.
Klečka, u Risnu i Nikšiću
Kleštanović, Pivska planina
Kliještarac, područje bjelopoljske Bistrice
Klikić, Orovac (Pljevlja)
Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči), ogranak Vujoševića iz grupe Djurdjevića - Mrnjavčevića, preselili se u Mahalu, Bijelo Polje, Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od njih su područni Radovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod Nikšića i Ulcinja, Gusinju (kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao: Prelević, ima ih na Kosovo i Metohiji
Kliković (Tripković), ogranak Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se u Metohiju i Srbiju
Kliksa, kasnije Klisić, Crmnica; vidi: Klisić
Klisići, bratstvo u Limljanima
Klimen, njihov predak (oko 1330. god.)  od Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u Pipere a odatle u Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao bratstvo (Fis-Vis) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Klimente (sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u Metohiji: okolina Peći kao: Rugovac, Djakovice i Prizrena. Vidi: Liješević kod Rijeke Crnojevića
Klimenko, Podgorica
Kliment, vidi: Klimen, Klimenćanin
Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljenici iz Klimenata (Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi: Klimen iGurešić
Klimenćanin, vidi: Klimen
Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi: Klimen
Klimeš, Strp (Risan)
Klimović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god. drugi u Nikšić (pa 1902. god.) u Ameriku
Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašku; Risan
Klinga, Dobrota (Kotor)
Klindup (Podbišćanin), Klindupe i Podbišće (Pljevlja)
Klinic, Budva 15. v.
Klir, Kotor
Klisa (Klisi) i kao: Klisan, Limljani (Crmnica)
Klisan, i, Kotor 1348. god.
Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 1742. god.; Cetinje
Kliska, vidi: Klisić
Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herceg-Novi
Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Kliška, Šćepovići, Herceg-Novi
Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god.
Klonimirović, Trebjema (Trebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške
Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni po majci
Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima (Podgorica)
Klouda, Herceg-Novi
Klunger, Herceg-Novi
Klišelevskin, Kotor
Kljajević (Šiljak) i kao: Klajević, Kričak (Bličkova), Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje), srodnici područnih Raščana i Simovića; Cetinje
Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, od njih su u Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v., odselili se u sjevernu Hrvatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje), doseljenici iz Morače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka Lješnjanina; Dobrijevići (Bijela), Šavnik, preselili se preko Tare 1710. god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u gradu; Zagorje i Lubnice (Berane)
Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine
Kančić, Kotor
Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića
Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje
Ključ, Pljevlja
Kljupa (Ključ), Pljevlja iz Banja Luke (Bosna); Nikšić
Kljunovići, staro bratstvo na Kopitu
Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića, ogranak Ražnjatovića; Donji Stoliv (Tivat)
Knez, Podgorica
Knezić, Herceg-Novi; Budva
Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica, Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići, Miljevići, Mataruge (starinci), Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god., kao: Radović iz područnih Martinića; Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bileće), kao: Šarenac, selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod Njegušem; Planu (Kolašin); odatle: kod Mojkovca, u Rudinice (Šaranci), Drobnjak, od njih su kod: Pljevalja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu (južna Srbija) vidi: Bojović i Šaranac, razgranati; Mletičak i Miloševići (Žabljak), prvi pomen 1614. god. ogranak Miloševića; Boan (Žabljak) iz Kalušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su u: Bioska (Užički kraj); Bjelojevice (Mojkovac); kod Manastira Piva (34 imena); iz Nedajna (Piva) otišli na Planik i dalje u Srbiju; Jovanovići (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića. Od njih su u Balabanima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak; Dapsići (Berane) 1) ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija), srodnici istih u Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaranaca (Žabljak); potomci Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao: Krunić; Petrovići - Nikšić, ranije Mijović, grana Banovića iz grupe Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čapo (Argentina); Cetinje; Kotor; Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Bajkovih potomaka); Podgora (Crmnica); Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i kao: Lipovac, porijeklom iz Prizrena. Od njih su u Podgorici i u područnom Dujevu i Ulcinju, vidi: Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica) ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.; Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u Pobrdju i Prijeradima (Grbalj) 1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; Bijela, Herceg-Novi; Piva i kao: Zimonjić, ranije Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jedni doseliše iz Bosne i odseliše se u Gajtan (južna Srbija); u Zeti kao: Ilarije (bio Zetski episkop 1220. god.), Knežević, Popović; Balabani (Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), odatle jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko), Mostaru, Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao: Avruz; Gacko, Davidovići, Vlahovići, Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šarenac - Krasojević), srodnici Avdića kod Bileće, vidi:Avdić; Jenjina i Popova Luka (poluostrvo Rab) na Pelješcu (1630. god.) doselili iz Boke Kotorske; Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije Stanisalić ogranak Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao: Dajbabić i Kapisazović, (njihove grane Jovanovića); Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića - Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića; iz Dajbaba (Zeta) u Podgoricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak Nikolića, preselili u Volujac, Herceg-Novi odande u Glavsku (Trebinje) kasnije: Damjanović, Serden i Šupljeglav; Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića; Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići, Golubovci (Zeta), doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića; Velika (Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika, porijeklom od Skadarskog jezera
Knežević, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu
Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima
Kneževići, bratstvo u Podgoru
Kneževići, bratstvo u Brcelima
Kneževići - Čaurine, bratstvo u Bijeloj u Boki
Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana
Kneževići, bratstvo u Glavskoj, u Hercegovini
Kneževići iz Pive (G.Crkvice, Ćendove Luke), doselili iz Drobnjaka
Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju.
Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu
Kneip, Herceg-Novi
Knejp, Herceg-Novi
Knetić, Bratica (Ulcinj)
Knop, Kotor
Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od Kolašina, kasnije kao: Vidaković
Kobavić, u Risnu 1554. god.
Kobasica, Paštrovići u 17. v.
Kobilarov, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad
Kobilaška, Cetinje
Kobilić, Gusinje i kod Plava
Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi
Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna Gora)
Kovač = Kovačević, Viganj (Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević
Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka Kotorska); Gola Glavica (Trebinje) iz Risna; Previš (Drobnjak), iselili se (oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale Trebišnjice odselili se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima, porijeklom iz Podgorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka Kotorska); Papani (Spič), Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete; Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića), 1489.god.; Pržnička jama (i kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: NIKOLIĆ, porijeklom sa Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u 16.v.; Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja (Nikšić), i odatle, jedni u područno Grahovo, kasnije KOVAČEVIĆ, a jedni u Ozriniće (Nikšić); Od njih su kod Bijelog Polja, Kovac dolini u Uskocima (Žabljak), od kojih su na Glasincu (Romanija); Trnjaci (Bijelo Polje), kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka Tabija (Nevesinjska sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i kao: KOVAČ=ŠINDIĆ,KOVAČ=RIĐANOVIĆ, od njih su ĐURĐIĆ, a jedni došli iz Herceg-Novog iz Risna, a treći iz Grahova (Nikšić). Svi su istorodni; Potomci Riđana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića iz Banjana (Nikšić); vidi:KOVAČEVIĆ u Bezđeđu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića, porijeklom od Zvečana (Kosovo); ogranak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke Crnojevića; Suma u Anamalima (Ulcinj), porijeklom od Cetinja; Šušanj (Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.); Dobroj Rijeci (Plav) u 14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz Prijevora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici Paškovića u Risnu; Brce (Sutomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije RATKOVIĆ; Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Primorska krajina); Ljeskovac (Bar); Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Kotorske; peraška naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi: KOVAČEVIĆ=KOVAČ, Podgorica.
Kovač (Gurzanović), Ulcinj
Kovačev, iseljenici u Bugarsku iz Grahova (Nikšić)
Kovačević, u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima (Drobnjaci), tamo su doselili iz Ozrinića (Nikšić), gdje su preci došli od Velimlja (Banjani), gdje su došla dva brata iz sela Bučje iz Hercegovine (drugi pričaju, grahovljani, da je došao Jovan, skraj Tjentišta). Jedan brat, predak ovih Kovačevića (navodno Kovač, jer je u starom kraju radio kao kovač), prešao je na Bratogošt pa u Turjaču (Ozrinići) i potomci dalje. Drugi brat je od Velimlja prešao na Viluse (Vignjište pa se razmnožili u području Grahova i dalje), Nikšić, pa se od njega razgranaju ĆgrahovskiĆ Kovačevići. Navodno, to je bilo sredinom 17. v. Iz Ozrinića (Nikšić) njihovi rodjaci predju u Jezera (Kovač Dolina), Žabljak, odatle njihov Mina ode na Glasinac (Romanija) i od njega su tamošnji Kovačević = Kovač, a od Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić (od njih su kod Djevdjelije, Makedonija), Zasadi (Bileća), njihov ogranakMićević u Oblom Brdu na Milači (Bileća), porijeklom iz Grahova; Kljen (Nevesinje) kasnije Ramović ogranak su Kovačevića iz Grahova (Slap) Biograd i Džinov Do (nevesinjska sela) iz Grahova; Bobovište (Bileća) iz Grahova; Dolovi Kovačevića, Kosovi Lug, Poljica i Kovačevići (Bjelopavlići) iz Grahova, od njih su u Zeti srodniGenerlovićima u Vranjini, kod Peći (Metohija), u Johače (Bijelo Polje); Nudo i Grahovo (Nikšić), sa nazivomMizara. Od njih su u: Glasnici (Pljevlja), Stolaš (uz Trsu), Pivska Planina, došli rodjaci Petko i Petar; Tracimu i Orahovici (Bijelo Polje); u Podgoricu iz Mataguža (Zeta), starinci; u Javljenu (Srijede, bili negdje kod Nevesinja), Nikšić, u Koleškoj i Sopilju (sjeverni dio nevesinjskog polja) kao: Kovačević; Kanje, Petkovići, Obrov, Bukova Voda, Sutivan i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom od Grahova (Nikšić), oko 1760. god.; Mucalovići i Bezdjedje (nevesinjsko polje), Hercegovina, bili na Trusini (Konjic), ogranak su Baćovića iz Banjana (Nikšić); Prčanj; Podgorica; Grbalj, pa u Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Grahova (Nikšić); Bobovište (Trebinje) od Grahova (oko 1620. god.) pa jedni predju u područno Staro Selo, a od njih u Beograd (Srbija) oko 1700. god. Njeguši (Cetinje) od njih u Orahovici, Trocima i Johači (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje) i Kocice i Toci (Pljevlja); Gajtan (južna Srbija) 1889. god., iz Pive ogranak Micanovića, u Vasojevićima, grana Kastratovića, potomak Rajovih; u Beranama 1894. god.; u Valjevu (Srbija), porijeklom su iz Nudola (Nikšić); Piskavica (u Jadru), Srbija, porijeklom su iz Pive; Milje (Pljevlja) iz Vraneša (Bijelo Polje); grana Maleša (Maleševaca), sa lijeve obale Trebišnjice prešli u: Srdjeviće (Gacko) i od njih u Presjedovac (Borač), Hercegovina, u Bukov Do (Zlato), Nikšić, Belosave (Nikšić), Kovačeviće (Tjentište), Foča, Bistrica (Kovačevići), Pljevlja, Dobrenima (Gatačko Polje), Nikšiću, Jugovićima, Koleškoj, Ribaljima i Nevesinju (Hercegovina); Morinj (Risan); u Goslić (Golija), Nikšić od Nevesinja (Hercegovina); Javljen (Golija), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Ridjani (Nikšić), od kojih su Pudar u selu Pijesci (Popovo), Hercegovina; u Zeti: 1) ogranak Andrića (Radičevića) iz grupe Lambuljića iz Gruda (Tuzi), porijeklom sa Kosova, 2) u Goričanima su ogranak Mirjanovića iz Lješkopolja, 3) Golubovci koji su iz Liješnja (Piperi); Kravari (Bar) jesu iz Hercegovine, potomci nekoga Kurta; Gluhi Do  (Crmnica); Prijevor (Dobrsko selo), Cetinje; u Lastvi (Petrovac na Moru), 1912. god., Herceg-Novi i područno Igalo; Baošići i Kuti, Herceg-Novi, Prijevor, Dub i Sutvara (Grbalj); Cetinje 1871. god. iz Hercegovine; Prijevor (Budva); Budva i susjedne Maine, i Tudorovići (Paštrovići); Sutomore i Sozina (Bar); Kuti, Draginja i Krute (Ulcinj); Kotor i područna Gornja Orahovica (Stepen), kod Risna i Hercegovine; u Zvečevu (Krivošije) srodnici Ninkovića u Risnu jesu u Kruščinje (Viluse), Nikšić, od njih u Dugi (Nikšić) oni su iz Koleškog (Nevesinje); u Nikšiću, Morakovu (Nikšić) iz Pipera, a tamo iz Hercegovine; Strp (Risan) i kao: Kovačić (Kovačina), došli iz Nikšića, vidi: Kovačić; u Zeti selo Goričani; u selu Ključani (Hercegovina): starinom iz Jajca (Bosna), preko Hercegovine u Banjane, Grahovo i mnogi odu dalje. Prvo su ih imenovali Kovač, navode da su imali vješte u Kovačkom polju
Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština Kotor Kovači (Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine
Kovači, bratstvo u selu Sumi u Anamalima
Kovači, bratstvo u Crnogorskoj Krajini
Kovačina, Nikšić; vidi: Kovačić
Kovačić, Nikšić i kao: Kovačina. Iz Grahova (Nikšić) oko 1660. god. otišli u Risan (Boka Kotorska); Strp (Risan); Ulcinj; u Ključanima (Nevesinje) potomci, iz Jajca (Bosna) došao pop Branković (njegovih devet sinova sagrade crkvu Sv. Djordja i Mihaila). Od njih (1902. god. oko 200 kuća) jesu: u Crnoj Gori, Hercegovini: Mostaru, Lijevnu (Livnu),upanjcu, Ključanima, Nevesinju, Gacku, Stocu i u Vranikućama a u Rokolima kao: Sladoje i Ćala
Kovijanić, Rovce (Podgorica); Morača (Kolašin), potomci Janka Lješnjanina iz Lješnjana (Podgorica); Medvedja i Šilovo (južna Srbija), kasnije kao: Milovanović, doseljenici iz Morače (Kolašin); Morača (Kolašin), ogranakJanketića, porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Tusto (Bijelo Polje); Podbišće (Žabljak) i Podbišće (Mojkovac), pripadaju Novljanima, grana Abazovića
Kovinić, Ljutić (Pljevlja)
Ković, Zeta a u Kotoru i kao: Konić
Koda, Meljine, Herceg-Novi
Kodanov, Prčanj (Boka Kotorska) 1397. god.
Kodanović, Podgorica odatle u Kotor 1396. god.
Kodeljina, kod Herceg'Novog u 17. v.
Kodijić, Nedokusi (Šljepanica), Bijelo Polje, od Kolašina
Kodić, Grdovići (Crnogorsko primorje); u Plavu i kao: Milamekić
Kodolitesh, Budva
Kodra, Bratica (Ulcinj); vidi: Djukić u Vraki
Kožohar, Gornje Polimlje
Kozečić, u Drobnjacima
Kozibrad, Boka Kotorska
Kozić, ranije: Vujasinović, iz Grahova (Crna Gora) prešli u Krajpolje (južno Ljubinsko Polje), Hercegovina
Kozjević, kod Cetinja, kasnije Paović
Kozlina, Drobnjaci (10. do 18. v.) potomci Novljana; od njih su jedni prešli u Dragovića Polje (Mojkovac) i kao:Kozlica; Pljevlja
Kozlović, Herceg-Novi, po nahočetu
Kozma, Morača; Ulcinj
Kozman, Kotor
Kozmar, Kotor
Kozner, Herceg-Novi
Kozović, Bjelopavlići, iseljeni
Kožar, Radmanija (u Gornjem Bihoru), Bijelo Polje
Kožuhar, Paštrovići u 17. v.
Kojan, Podgorica
Kojanović, istorodni sa Radojevićima u Mojkovcu
Kojašević, Nikšić i Podgorica
Kojić, Golubovci i Mataguži (Zeta) ogranak Mksića starozećana i kasnije Maksić od kojih su Nenadović u Srbiji; u Tuzima iz Dinoše; Skadar (Albanija) iz Stare Crne Gore; Prnjavor (Plav); Zakup u Gruži Kragujevačkoj i kao:Bačović, porijeklom iz Morače; u Vasojevićima, grana Dabetića; kod Lazarevca Baroševac, Šumadija i kod Vlasenice (istočna Bosna), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Zatrijebač i kao: Pupović (u 18. v.) došli iz susjednih Kuča, tamo iz Bjelopavlića; Malenica (Gatačka površ) ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) jedni kao:Kojić (Gorčinović) u području Gacka; Zakute (Kraljevo) od Kolašina; u Jovanovićima (Bjelopavlići), ogranakPešića u 18. v. u okolinu Plava i kao: Pupović; Previš (Žabljak) i kao: Kokošar, došli iz Pješivaca
Kojičić, Sotonići (Crmnica),došli iz Paštrovića, pa jedni 1906. god. otišli u Ulcinj; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Gluhog Dola (Crmnica); Golubovci (Zeta) ogranak Radusinovića (Stajkić), potomci Kojice, iz Buronja (Lješkopolje); ogranak Radulovića u Komanima (Podgorica)
Kojičići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lijeve Rijeke
Kojići porijeklom iz plemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su vjere.
Kojović, Banjani (Nikšić), kasnije u Pivi kao: Jokanović; Krivošije (Risan); Budva 1751. god.; Releza (Podgorica), ogranak Djurovića; u Piperima; Mojkovac; Crljenice  i Kojovići (Pljevlja); Bistrica i Pavino Polje (Bijelo Polje), ogranak Joksimovića, porijeklom sa Kosova (1690. god.) od Vučitrna; ogranak Erakovića (Njeguši) odseljenih u Kolašinu, Sjenici - okolina, Srbiji i Americi
Kojovići (Đujovići), bratstvo u Relezi
Koka, Gusinje, iz Albanije (Turska); Žeička i Braiša (Ulcinj)
Kokanović, Piva, od njih su u Bosni i Srijemu
Kokanovići iz Pive (Mratinje, G.Crkv.), starosjedioci iz Mratinja
Kokati, Bar 1855. god.
Kokić (Tomašević), Sasovići (Boka Kotorska), iz Zubaca (Trebinje)
Kokljić, Bomaca (Crnogorsko Primorje)
Koko, Kotor
Koković (Džaković), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj)
Kokolić, vidi: Kokolja
Kokolj, A, u 16. v. kod Herceg-Novog kao: Kokolj; Perast i u Hercegovini i kao: Kokolić, od njih su u Risnu i Bileći; Bjeloši (Cetinje) i kao: Grljević; Nikšić; Podgorica
Kokoljić, Perast (Boka Kotorska) 1700. god.; Paštovići; vidi: Kokolj
Kokora (Kukorača), Selištine (Cuce) i Prekornica (Cetinje)
Kokore (Kukorače), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kokot, u Klopniku (1416. god.) uz Skadarsko jezero
Kokot (Kokotić), Kokotov Do (Trnjine) i Prentin Do u Cucama (Cetinje) iselili se u Krivošije (Risan); Strp (Risan), po majci; vidi: Kokotović; Donji Banjani (Nikšić) odselili u Biograd (Hercegovina) (1692. god.); u Kutu, Herceg-Novi, kasnije: Mitrović: u Krivošijama kao: Kokot-Kokotović
Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima
Kokoti (Kokotovići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki
Kokotlija, Donji Kokoti (Zeta)
Kokotović, Donji Banjani (Nikšić) i kao: Kokot, srodnici kasnije kao: Parežanin u Vraćenovićima i Parežu (Nikšić), i u Banjanima srodnici Miškovićima, od kojih su u Hercegovini: Fojniću i kao: Brotić i Nikšiću, a kao:Kokotović u Lici, vidi: Kokot; Cetinje (1840. god.) i kao: Vuković, rodjaci su njihovi u Hrvatskoj Vojnoj Granici vidi: Kokot; u Krivošijama njima nesrodni oni kao: Kokot, -ić; Brod (Nikšić)
Kokotovići, bratstvo iz Prentina Dola
Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcinj).
Kokoćanin, Kokoti (Podgorica) 1757. god.
Kokošar, ogranak Jojića (Britvića), grana Potoljića iz Pješivaca u Previš (Žabljak), a u Pješivcima jedno vrijeme i kao: Brajković; Nikšić, pa u Crljenice (Pljevlja)
Kokošarević, Kopljari u Jasenici (južna Srbija)
Kokošević, Podgorica
Kokošić (Memedović), Duži (Žabljak), grana Djurjanovića; Dobra Voda (Bar)
Kol, Kotor
Kola, Briska Gora i Pistule (Ulcinj); Bar
Kolaba, Ulcinj
Kole, Bar
Kolak (Kolaković), grana Ridjana. Jedni se odselili (1600. god.) u Tulje i Hum (Popovo Polje), Jasenovo a drugi u Poljica (Trebinje) kao: Vlačić i Popovac; Nikšić i više krajeva kao: Kolaković; Barič i Vitanovce (Donja Guča), Kragujevac, pradjed Nikola došao od Kolašina, nakon učešća u borbama oko Novog Pazara i Sjenice
Kolaković, vidi: Kolak
Kolan = Kolanović, Ulcinj
Kolar, Gradjani (Rijeka Crnojevića), Mrkojevići (Bar); Ulcinj i područni Livari; Donja Briska; Bar; Kotor i Savina, Herceg-Novi
Kolargić, u Podgorici
Kolarević, kod Spuža (Bjelopavlići), potomci Pavla Orlovića
Kolarevići, bratstvo u Spužu
Kolarikio, Kotor
Kolarski, Crepaja (južni Banat), porijeklom iz Crne Gore
Kolastrić, Bar
Kolašinac, Plav (1910. god.) i područne Bukovice; Ulcinj; Berane; Rainovac (Šumadija) iz Kolašina; Rijeka Crnojevića kao: Bošković, doseljenici iz Polja (Kolašin); Novi Pazar (u drugoj polovini 18. v.) doselili se od Kolašina; Kragujevac (Srbija) ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica)
Kolašinović, kod Tare u Kolašinovićima i odatle jedni u Titel pa u Sremsku Kamenicu. Prije njihove selidbe, skraj Tare (1645. god.) živjeli su: Vukanovići, Djokići, Djukovići i Stankovići
Kolašinčević, kod Plava, doselili se od Kolašina
Kolea, Salč (Ulcinj)
Kolendić, Kotor
Kolenović, Gusinje; Plav
Kolert, Herceg-Novi
Kolec, Nikšić
Kolin, Žabljak na Skadarskom jezeru i Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao: Šesta (Sesta), a u područnom Začiru kasnije kao: Kolina (Kolinović), vidi: Kolinović
Kolina, vidi: Kolin
Kolinović, vidi: Kolin, Cuce (Cetinje) 16. v.; Kolinovići, Akanj i Kruševica (Gusinje), ogranak Peralovića iz Kuča; u Ljubotinju (Cetinje)
Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija); Podgoricu kao: Kulić; Vladanju (Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju
Kolić, Zeta; Bjelojevići (Mojkovac), Podi i Livadice (Bijelo Polje), doselili od Kolašina, porijeklom iz Kuča; Zmijanac (Bijelo Polje); Budva 1650. god.; Lukići i Kostanja (Gornji Šestani), Primorska Krajina, ogranak su Lukića iz Šestana, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija), od njih su kod Rijeke Crnojevića; Kotor
Količić, Medjurječ (Ulcinj)
Kolica, Bar
Kolišija, Cetinje u 14. v. (ili Kališija ?)
Kolović, Dušmanici i Kučin (Pljevlja); Berislavci (Zeta) i kao: Kračković, porijeklom iz Šestana (sjeverna Albanija); Kolomza i Veliko Selo (Ulcinj), potomci Skora iz Mikulića (Bar); Sutomore (Bar) 1853. god.; kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine
Kolona, Kotor
Koloragić, ogranci: Djukanović, Rogošić, Durković i Mišurović u Gornjoj Zeti
Koloričko, Kotor
Koloroga, jedni su iz Tomića (Crmnica); drugi iz Čeva (Cetinje) srodnici područnih Djukanovića (Ivanovića); od njih su i u Kosijerima (Cetinje); Berane 1900. god.
Kolorogić, u Podgorici iz Dajbaba srodnici u Dahni, Mišurovićima i Durkovićima (Zeta) došli iz Tomića (Cetinje), kao: Mišurović i Kolarić a jedni kao: Andrić
Kološtra, Paštrovići porijeklom su iz Stare Srbije
Kolpan, Paštrovići (Budva)
Kol (Kolsimon), Bar
Koltroni, Boka Kotorska 1864. god.
Kolumbarić, kod Risna i u Lepetanima (Boka Kotorska) i u Grblju. Porijeklom su iz Hercegovine
Kolundzić, Nikšić
Kolučević, Podgorica
Koldzija (Milković), Krupac, Krnjice, Kovren i Krnjača (Pljevlja). Porijeklom su iz Krupica (Kolašin)
Koldzić, Krupice (Pljevlja)
Kolj, Ulcinj, područno Klezne i Sveti Nikola
Koljajić, Nikšić, potomci Trebješana; Cetinje; Gornje Polimlje
Koljević, vidi: Koljajić
Koljenović, Prevlaka i Pelinovo (Grbalj)
Koljenšić, Piva, grana Ljiješevića; Sretnja (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića, vidi: Bubić
Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada, Bjelopavlići
Kolješić, kod Bijeljine (Bosna), porijeklom iz Miloševića (Piva)
Koljčević,, ranije: Marašević, Koći (Kuči), jedni su prešli u dotičnu Malesiju
Komad, u Kapavicama kod Oblog brda (Hercegovina), oni su kao i susjedi Pešić od Ridjana (Nikšić)
Komadina, u Kučima i kao: Komatina ogranak Dabića. Od njih su u Gornjim Vasojevićima; kod Risna i Djenovićima (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine
Koman, u Kotoru 1499. god.
Komani, grupa bratstava u Komanima
Komani, ime crnogorskog plemena
Komanin, iz Komana (Podgorica) u Skadar (Albanija); Sušćepan, Herceg-Novi; Nikšić; Brvenica, Krnjača, Mataruge i Poblaće (Pljevlja)
Komar, Mokri Do (Vraćenovići), Nikšić, porijeklom iz Čeva (Cetinje)
Komarek, Cetinje, Herceg-Novi
Komarica, Brvenica, Mataruge, Pobčadje, Bučje, Krnjača (Pljevlja)
Komat, Herceg-Novi
Komatina, Mašnica i Donja Ržanica (Gornje Polimlje), ogranak Dabića (Rnjakovića) iz Kuča. Od istih su u Bratonožićima, vidi: Komadina i u Grnčarima (Gusinje)
Komatina, rodom iz sela Zagorja kod Berana, Crna Gora. Porijeklom su iz Kuča, kod Podgorice. Potiču odDabića sa Bezjova, da bi kasnije došli u kuću Ranjkovića sa Ubala. Odatle migriraju u selo Zagorje i Donja Rzanica i nose prezime kao i dan danas.
Komatović, iz Kuča odseljeni u Kolašin i Vitanovac (Srbija)
Komber, Kotor
Komendan, Kotor
Komenarović, Kotor
Komenović, Kosor (Kuči), grana Peralovića, odselili se kod Gusinja i Plava
Komenčić, Herceg-Novi, po nahočetu 1895. god.
Komi, Bar
Komina, Ulcinj 1747. god.
Kominlija, Bukovica (Pljevlja)
Komlenić, Miruše i Pilatovci (Nikšić), doseljenici (17 - 18. v.) iz Vranje Dubrave (Bilećke Rudine), srodnici Baljakranije S.Kljenci sa Baljaka, od kojih su Grubačić, Kukić, kao srodnici sa Šekarićima i Radovanovićima
Komlenović, Gornji Bjelopavlići
Komljenović, Herceg-Novi i područna Sutorina
Komnen, predak bratstva Grabljana
Komnen, sin Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana
Komnen Bajica, predak bratstva Samardžića
Komnenac, Herceg-Novi i područni Kuti (1693. g.) doseljenici iz Hercegovine
Komnenić, potomci Komnena Pilata, iz Ravne Rijeke (i Vranja Dubrova) doselili se u Pilatovce i Miruše (Oputne Rudine), Nikšić; vidi: Komlenić
Komenović, Donji Banjani (Nikšić), potomci popa Komnena preseljeni u Krivošije (Risan); Tupan (Banjani), Nikšić; Donja Trepča (Nikšić); Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Komnena Pilatovca (Pilata). Oko 1689. god. jedni su otišli u Toplu, Herceg-Novi. Drugi su išli u Maglaj (Bosna) i od njih su Maglajević, odseljeni u Irig (Srijem), pa prešli u Liku a u Novo Gradište su kao: Nikolajević; Čestin u Gruži Kragujevačkoj i Budvi kao:Komnenović. Iz Tupana (Banjani) u Lastvu i Tupan (Trebinje) a u Bileću su kao: Tupanjanin; Krivošije
Konavljanin, u Kotoru iz Konavla
Konarar, Kolašinska Polja
Konatar, Unevice, Dobrinje, Lug, Visoko, Boturići, Žabljak i Maoče (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); Lepenac i Polja (Mojkovac)
Konvča, Herceg-Novi
Kondanar, Prčanj (Boka Kotorska)
Kondenar, Kotor
Kondić, Trbušnica (Raška) iz Bohora (Bijelo Polje)
Kon, Eja, Pistula (Ulcinj)
Konić, vidi: Ković
Konović, Mrkojevići (Bar) iz područnih Mikulića, potomci Skora
Konovlić, Herceg-Novi, po nahočetu
Kontaneros, Kotor i kao: Kontoreni oko 1444. god.
Kontaren, u Kotoru
Kontarini, Budva 1524. god.
Konteduka, Kotor
Kontić, grana Potolića, srodnici Mijuškovića, potomci Bogdanovi, u Pješivcima. Od njih su u Straševini (Nikšić); Berišnoj Luci; Šavniku; Herceg-Novom; Cetinju; Beranama (Vasojevići); Ravnom Polju (Bosna); Pljevljima 1888. god.; Vraki Barič Stari (Skadar) i u Skadru (Albanija); Orahu kod Nikšića
Kontoreni, vidi: Kontaneros
Konstantini, Herceg-Novi
Konstatinović, Nikšić
Konjaić, vidi: Koljanić
Konjević,




Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima
Kožar, Radmanija (u Gornji Bihor), Bijelo Polj

Kotlaš (Kolašević), iz Popova (Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi potomci) kasnije Miloradović, doselili se u Mojdež kod Risna
Kotlašević, vidi:Kotlaš, Herceg-Novi, po majci
Kotlica (Popović), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin;

Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Kopitovići, bratstvo u Brčelima
Koprivice iz Pive (Nedajno), potiču iz Banjana od Koprivica
Korizma, stari naziv bratstva Andrijića (Andrića)
Koristovići, muslimani u Krusama
Kosanovići, grana bratstva Mijanovića u Cucama
Kosijeri, pleme u Riječkoj Nahiji
Koskići (Osmanagići), muslimani u Podgorici
Kosovići, bratstvo u Limljanima
Kosovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama
Kosovići, bratstvo u Ovtočiću
Kosorići, bratstvo u Drobnjacima
Kostići iz Pive (Zeično), starosjedioci
Kostići iz Pive (Smriječno), ne zna se odakle su došli
Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni
Kotarci, rod u valjevskoj Podgorini
Kotlica (POPOVIĆ), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin;
"Krajištani" ili Tomovići (Kraljine), iseljeno bratstvo sa cuckih Kućišta
Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu
Kraljačići iz Pive (Trsa), potiču od Jokanovića
Kralj iz sela Gorovići, Grbalj
Kraljevi, bratstvo u Sotonićima
Kraljevići, bratstvo u Ceklinu
Kraljevići iz Grblja
Kresojevići (Šarenci), bratstvo u Rudini
Krivoglavi, bratstvo u Markovini
Krivokapići (Bajkovići), bratstvo u Cucama
Krlagani, bratstvo u Draževini
Krpuljevići, bratstvo iz Radeče
Krstajići, porodica u Drobnjacima
Krstović, porodica u Župi Gradačkoj
Krstovići, bratstvo u Limljanima
"Kruse", bratstvo u selu Krusama
Krdžići, bratstvo u selu Masnici
Krševići, staro muslimansko bratstvo u Krajnjem Dolu
Krunići iz Pive (D. i G. Unac, Lisina), starosjedioci - rod sa Pejovićima
Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja
Kudini (Radovići), bratstvo u Sotonićima
Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu
Kuzići iz Pive (Brljevo), starinom od Banjana
Kukavčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kukorače (Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta
Kulići iz Pive (Kulići, D.Crkv.,Prisojni Orah), starosjedioci - matica Prisojni Orah
Kuljača, Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske, neki su od njih u Kotoru kao: Balić, iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama; Podgorici
Kumpresi, bratstvo u Gluhom Dolu
Kunice, bratstvo u Buronjima
Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor
Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi
Kurtović, bratstvo u Limljanima
Kusovci, bratstvo u Ljubotinju
Kustudije, bratstvo u Majstorima
Kustudije - Božovići, bratstvo u Herakovićima
Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješeviću u Boki
Kuševije iz sela Mirca u Boki Kotorskoj
Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo Polje porijeklom Kuči
Kčevo (Ozrinići), pleme u Katunskoj Nahiji