Pleme DUPILO

Na sjeveru i na zapadu se ovo pleme graniči s Riječkom Nahijom a na istoku s istočnom Podgori. Ove granice su ranije opisane. S južne strane njegova međa prema plemenu Brčelima ide u glavnom ovako. Počinje od Pavlova Krša, koji je ujedno na međi prema Riječkoj Nahiji, pa ide naniže naporedo s rijekom Oraovšticom ' putom opštinskijem' (tj zajedničkim) preko Mlađenova Guvna do Parca, 'mosta na Rijeci' (Oraovštici), 'onda Rijekom do Maramišina Doca, pa dalje putom na Lokvine' i zatim uz planinu Bjelasicu "na vr' Ilina Grmena, pa na vr' Česminae i na Andrijinu Gredu, dalje pravcem na Debeli Mlin i Debeli Krš, putom opštinskim na Ćipur, s Ćipura na Ćeliju" (manastira orahovskog) i tako dalje granicom prema istočnoj Podgori, kao što je naprijed navedena.
Ovo je pleme dobilo ime od svoga glavnog naselja Dupila, koje zauzima najjužniji i najveći dio njegove oblasti. Ono je veoma staro naselje i kako mu i samo ime kaže, zasnovano je u vrlo dubokom i srazmjerno prostranom ulegnuću, koje je sa svih strana zatvoreno visokim brdima i planinama (osim pomenutih još su, na sjeveru, Brljanska Ploča i Fučka - ili Vučka - Gora). U istom je ulegnuću, a sjeverno od Dupila, još i naselje Papratnica, i oba su naselja zajedno od starine činila jako pleme Dupilo, za koje sa raznih strana (i iz "Gorskog Vijenca") saznajemo, da je već u doba "istrage poturica" imalo vrlo veliki značaj među crmničkim plemenima.
Pleme Dupilo je još osobito pojačano, kad su u drugoj polovini 17. vijeka stupili u plemensku zajednicu sa njim Trnovo i Komarno. To je bilo poslije rata između Riječke i Crmničke Nahije. I Trnovo s Komarnim čini takođe dobru geografsku cjelinu, jer je sa svih strana - čak i prema Skadarskom Jezeru - zatvoreno planinama i visokim brdima.
Ovako pojačano pleme Dupilo moglo se, kao što smo vidjeli, raširiti i na zemlje u obimu istočnog Podgora i gotovo duž cijele njegove obale prema Skadarskom Jezeru.
Brljanska Ploča i Fučka (Vučka) Gora odvajaju dosta jasno staru oblast plemena Dupila (na jugu) od njegovih novih predjela, Trnova i Komarna (na sjeveru).
Inače se u govoru može i sada čuti, da se razlikuje "Dupilo" u užem smislu - predio starog plemena Dupila, sa naseljima Dupilom i Papratnicom - i "Trnovo" u širem smislu, to će reći cio predio na sjeveru od pomenutih dveju planina, sa naseljima: Trnovom i Komarnom. Ta je podjela zasnovana osim na rečenoj geografskoj podvojenosti, koja je glavni činilac, još i na razlici u porijeklu glavnih bratstava u svakoj od ove dvije plemenske polovine ( u "Dupilu" ima tri jaka bratstva, koja sama čine 125 kuća od ukupnih 164; a u "Trnovu" jedna grupa od dva srodna bratstva sa 62 kuće od ukupnih 90). A ona ima i praktičan značaj, jer npr. u plemenskim ribolovima (ili "gribolovima": "dva gribišta na Modra Oka i jedno na Raduš") "jednu godinu gribe Komarno sa Trnovom, a drugu godinu Dupilo i Papratnica na red". - Ipak su obje polovine, kao što rekosmo, činile čvrstu plemensku cjelinu prema svima svojim susjedima. Razmatranje imenovana četiri naselja ovoga plemena počećemo s juga, sa Dupilom.
Dupilo
Ono je sa svih strana opkoljeno visokim, strmenitim stijenama i nema nikud izlaza ni lakog pristupa. Jedino je nešto više otvoreno na jugoistoku, ka Orahovskom Polju.
Narod ga obično u govoru označava kao "selo" a njegove djelove kao "mahale". Te su "mahale" prilično odvojene jedna od druge, a kuće su im na raznim položajima: po stranama, na brdašcima, krševima i zaravnjacima. U svakoj "mahali" ima po jedno glavno bratstvo (po kome se ona obično i zove), ali pored njega stanuje još i po koja porodica od drugih bratstava. Počevši sa zapada pa ka istoku i sjeveroistoku "mahale" idu ovim redom: Prinje, Dajkovići, Kuće Đurovića, Crnčevići i Vučinići.
U Dupilu žive ova bratstva: Đurovići ("put 60 kuća"), Crnčevići (20 kuća), Purlije (15 kuća), Vučinići (5 kuća), Remekovići (5 kuća), Dajkovići (4 kuće), "Pobor" (3 kuće), Petrović (1 kuća), "Vuletić" (2 kuće), "Vulićević" (ili "Ulićević", 2 kuće), Nikotići (1 kuća), Pejanović (1 kuća).
Papratnica
Ovo je "selo" oko velikoga zemljišta Njiva po stranama i po ivicama omanjih dolova, iz kojih je ono sastavljeno (u sredini je Papratni Do). - U Papratnici su bratstva: Vukoslavčevići (25 kuća) i Mašanovići (20 kuća), koja su zajedničkog porijekla (od dva brata), i malo zasebno bratstvo Miletići (2 kuće).
Trnovo
U ovom su predjelu danas dva "sela", Trnovo i Komarno, ali ona još i sad čine cjelinu u mnogom pogledu: imaju zajednički "fudut" (udut, hatar) i zajedničke komune i ribolove, zatim i u jednom i u drugom žive većinom ista bratstva i još se i sad često cio predio u kome su ova dva sela zove opštim imenom "Trnovo". U starije vrijeme se i upotrebljavalo samo to ime, a Komarnom se zvalo samo zemljište Komaranskog Polja i na njemu nije bilo nikakva naselja. Tek pošto su od početka 19.vijeka bratstva sa Trnova naselila Komarno, postalo je "selo" sa tim nazivom, i od tada se ponekad staro "selo" Trnovo naziva i Gornjim Trnovom za razliku od Donjeg Trnova ili Komarna.
"Selo" Trnovo (Gornje Trnovo; stanovnici: "Trnovčani") se dijeli na dva dijela: glabno "selo" Trnovo, čije su kuće po dnu jugoistočne strane planine Svinjštika; i dalje na jugoistoku, a niže glavnog "sela", Donji Kraj, koji je na strani vale pod brdom Strehom.
"Selo" Komarno odvaja od "sela" Trnova glavica Ušitac. Pod tom glavicom, s njene istočne strane, je prvi dio Komarna "Kuće Lekića". Dalje na istoku i na sjeveroistoku, po Komaranskom Polju i do brda Komara(n)štika, su "Kuće Vujovića". Na samom vrhu Komaraštika je seoce Razdolje sa 6 kuća samih Vujovića. A na sjeveroistoku od Komaranskog Polja je drugo seoce, Zaboje, sa 8 kuća opet sve Vujovića.
Glavno stanovništvo cijelog predjela Trnova čini dva bratstva zajedničkog porijekla: Vujovići (50 kuća) i Lekići (12 kuca). Od ostalih bratstava zajednickog su porijekla jos i "Planina" ili Planinici i "Zecevi" ili Zecevici (ukupno 6 kuća). Druga su zasebna bratstva: Perovići (4 kuće), Pečurice (10 kuća), Vuksanovići ("Kučine"; 5 kuća), Lješevići (1 kuća) i Bogdanovići (Njeguševići; 2 kuće).