CRNOGORSKA PREZIMENA...N,NJ,O.

N
________________________________________


Navarin = Cvjetković = Baoš, Baošići u Boki Kotorskoj, a u Budvi i kao: Navarini, ogranak Cvjetkovića
Navić, Lepetane, Herceg-Novi
Naglar, Kotor
Nadali (Nadoli), Kotor
Nadoba, Podgorica
Nadulović, vidi: Mrčarica
Naz (Nazit), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nazor, Kotor
Najev, Ulcinj
Nakić (Nakićenović), Kuti i Zelenika, Herceg-Novi (u 14. v.) došli iz Ljubomira (Hercegovina), porijeklom iz Stare Srbije (Raška); Kotor; Ibarac (Rožaje)
Nakićenović, ranije Nakić, u 14. v. doselili se na područje Herceg-Novog iz Ljubomira, porijeklom iz stare Raške; Buljarice (Budva)
Naković (Niković), Grude kod Tuzi, potomci Beriša
Nakša, Sveti Stefan (Budva)
Nal (Nale), u Baru 13. v.
Nalie (Nalis), Sutomore (Bar)
Nalis (Nalie), Budva i Tivat, porijeklom iz Dalmacije (Korčula); Kotor
Naletić, jedni kao: Radović, kasnije Nobile, drugi i kao: Rađenović svi u Paštrovićima i Budvi
Nalov, Kotor
Nalović, Pljevlja
Namgalija, Pljevlja
Nančić, Budva
Naplat, u Kotoru, 14. v.
Napoleonović, Herceg-Novi, po nahočetu
Narandžić, u Boku Kotorsku doselili iz Hercegovine
Nardeli, Kotor; Herceg-Novi i područne Rose
Natić, Herceg-Novi
Nasirenović (Vlašić = Lašić), Župa Nikšićka
Naso, Kotor
Nasradinović, Mide i Pistule (Ulcinj)
Nastasić, Šumadijska Kolubara, u Kučima Čarapić a njihovi ovdje kao: Pavlović i Nastasić
Nastić, Nikšić; Morača; ogranak Miljanića iz Banjana nastanjeni u području Toronta (Kanada)
Nastradinović, Vladimir, Kosić i Mide (Ulcinj)
Nasufović, Orahovac i Potkrajac (Bijelo Polje)
Nasuh, Ulcinj
Naunović, Bar; Podgorica
Nauč, Podgorica
Nahodović, Pljevlja 1864. god.
Nac (Naczi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nač (Nači), Podgorica
Načić, Bijelo Polje
Neverović, Mrkovi (Tivat)
Negović, Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara
Negojević, u Šekularima (Gornji Vasojevići) potomci Komnena Barjaktara
Negosavić, u Šekularima (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara; Andrijevica
Negri, u Budvi
Nedaković, Đurašići kod Tivta 1852.god
Nedbal, Kotor
Nedeljković, Kostajnik (Valjevo), doseljenici iz Pive; Danilovići i Junake (Rogozna), Novi Pazar, došli iz Slatine (Andrijevica) u 19. v.
Nedić, Donja Bukovica (Šavnik) i Kosorić (Žabljak); ogranak Miljanića iz Dubočaka odselili u Srbiju; ogranak Koprivica iz Banjana; Rovca; Nikšić; Borkovići (Piva) ogranak Vučkovića iz Prekotarja; u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića - Mrnjavčevića), vidi: Mihailović; u Vasojevićima grana Mijomanovića
Nedićev, i kao: Nedićev - Belanov u Iđošu (Kikinda), sjeverni Banat, porijeklo iz Crne Gore
Nedići iz Pive (Brezna, Borkovići), starosjedioci; po nekima od Koprivica
Nedović, u Šekulare (Berane) došli iz Šavnika (Drobnjak); Prijelog (Zaton) i Femića Krša (Berane) porijeklom iz Zagarača (Danilovgrad), od njih su prešli u Vlah i Pećarsku (Bijelo Polje) i kao: Mujanović
Nedog, Herceg-Novi; Nikšić
Nezdrilić, u Kotoru po nahočetu
Neimarović (Neimarević), u Nikšić došli iz Like; kod Peći (Metohija) došli iz Kuča
Nejković, Nikšić
Nekić, Budva
Neković, kod Gusinja došli iz Kuča
Nekočević, u Bar i Gusinje došli iz Ćeklića (Cetinje); Cetinje
Nel (Nela = Nelo), Ulcinj
Nelević (Neljević), kod Gusinja došli iz Ubala (Kuči). Pripadaju Mrnjavčevićima
Nelić, Ulcinj
Nelović, Lisna (Ulcinj); Kotor
Neljević, vidi: Nelević
Nemanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Nemanjić i kao: Svevladović, 1195. do 1228. godine Bijelo Polje u 13. v.; Đurđevi Stupovi (Berane) oko 1200. god. i kao: Nemanjić - Prvovenčani; Kotor; Ribnica (Podgorica); Luška Župa (Gradina) i Martinići (Bjelopavlići), od kojih kasnije jedni kao: Simović (Radulović); Komani (Podgorica) i u Metohiji, pa jedni u Hrvatskoj, svi potiču od potomka Uroša Dijaka, župana Nemanje
Nena, vidi: Nenadović
Nenad (Nenada), plemićka porodica u Kučima 1416. god. U Piperima vidi: Vučinić; Bijelo Polje 13. v.; u peraškim naseljima porijeklom iz Hercegovine
Nenadić, u 15. v. u Drobnjacima; Barice, Pliješevići (Pljevlja), ogranak Kneževića iz Drobnjaka; u Bjelopavlićima ogranak Damjanovića, jedni kasnije kao: Mandić; u Golubovcima (Zeta) ogranak su Maskića; u Crnogorskom Primorju (Gornja Krajina) i kao: Gašpar = Nenadić
Nenadov, (Deljanjin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Nenadović, Brankovina (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; Nikšić; Budva; Lješkopolje (Podgorica) ogranak Kunica = Kuničić, ranije Krivokapić, njihovi su u Ponaima i Berislavcima (Zeta); Rijeka Crnojevića doseljenici od Peći (Metohija); u Herceg-Novom jedni po majci a drugi i kao: Nena; Goražde (Berane) istorodni sa Mašovićima i Todorovićima koji su u Bijelom Polju; Bijelo Polje i Lješnjani, rod Lukića, prešli u Zetu, a Berislavcima i Ponarima i kao: Nenadović, Ćetković i u Kunici kao: Kuničić
Nenadovac, Osečani uz rijeku Jadar, došli iz Pipera (Podgorica)
Nenezić, Orahovo (Kuči), od njih u Baru; Velestovo (Cetinje), od njih u: Cetinju, Nikšiću i susjedni u: Broćancu i Pragi, Kotoru, Pješivcima, Donjoj Bijeloj (Šavnik), u Slavoniji i Baniji
Nenezići, bratstvo u Velestovu
Nenezići, bratstvo u selu Donja Bijela
Nener, Herceg-Novi
Nenoje, predak bratstava Martinovića i Vuksanovića u Cetinjskom Plemenu
Nenojević, u Riđanima (Nikšić) 1440. god.; u Bajicama (Cetinje), kasnije jedni i kao: Martinović
Neradić (Negadnić), grana Rajevića u Vasojevićima
Neradović (Andželaćanin), u Vasojevićima grana Raketića (Lopoćana) razgranati
Nerandžić, Trošnica (Štitare), Sandžak, doseljenici iz Stare Crne Gore i kao: Narandžić; Igalo, Herceg-Novi
Nervić, Kotor, po nahočetu
Nerdili, Kotor
Nerekaj, Klezna (Ulcinj)
Nerekić, Kosići i Klezna (Ulcinj); Danilovgrad
Neresna, Nikšić
Neretljani, staro pleme
Nerić, Trnjine (Cuce), Cetinje i kao: Perišić; Brezovik (Nikšić) doseljenici iz Kuča
Nerići (Perišići), rod u Brezoviku kod Nikšića
Nerići (Perišići), rod na Glasincu
Nesirenović, Mateševo (Kolašin)
Nesmašten (Nesmasten) i Medigović, u Paštrovićima
Neslan, Češljari (Rijeka Crnojevića)
Nestor, Kuči u Dimljanima, Vinickoj, Palama (Romanija), Izbičnja i Pljevaljskom polju; Vranjevo (Novi Bečej), Banat iz Crne Gore
Nestorović, od Pljevalja prešli u Resnik, Stić i Lepenicu (Srbija); Kotor
Netović, u Herceg-Novi došli iz Hercegovine; Dobrota, Risan i Kotor; Podi, Herceg-Novi
Netzmeskaj, Muo (Kotor)
Necmeckan, Sutomore (Bar)
Necmickal, Dobrota (Kotor); u Kotoru i kao: Nedžmeckal
Nešić, Jovanovac (Lepenica), doseljenici iz Crne Gore; Gotovuša i Dovolja (Pljevlja)
Nešković, Čajetina (Užice), ogranak Banovića i Banjana (Nikšić); u Opletac (Okletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, od koga: Arsenijević, Đokić, Lazić, Leontijević, Krstić, Matić, Minić, Nikolić i Simić, svi u tome području; Cetinje; Štitarice i Polja (Mojkovac); u Mahalu i Gostilje (Zeta), srodnici Lađića
Nešovanović, u Kučima na Medunu (u 16. v.) jedni od njih prešli su na Goliju (Srbija)
Nešović, Grivac i Bor u Srbiju došli od Kolašina; Berane (Bijelo Polje)
Nešparica, Ljuštice (Tivat)
Nigra, u Kotoru oko 1400. god.
Nieferović, Podgorica
Nik, Bar; Štoj i Rječ (Ulcinj)
Nikadimović, u Grbalj sišli iz Stare Crne Gore
Nikadinović, Berane
Nikadrović - Nikandrović, u Paštrovićima 1565. god.
Nikaj (Nikajević), Tuzi
Nikaljević, Brčeli (Crmnica), ogranak Rolovića, od njih su u Grblju
Nikaljevići, ogranak bratstva Rolovića u Brčelima
Nikandrović (Andrović), na području Buljarice i susjednog Petrovca na moru oko 1585. god.
Nikarić, u Gornjoj Ulotini (Gornje Polimlje) u 1485. god.
Nikac od Rovina (Nikac Tomanović), čuveni junak iz Cuca
Nikači, bratstvo u Boljevićima
Nikač, Boljevići i Godinje (Crmnica); Nikšić
Nikačević, u Kučima i kao: Nikači, grana Mrnjavčevića. U područnom Zatrijebaču (Budzi-Budezi) i kao:Đuravčević
Nikdrehović, iz Crmnice u Donje Šestane, uz Skadarsko jezero, ranije: Pecić
Nikđerović, vidi: Nikđokaj u Nik Marašima
Nikđokait (Nikđerković), u Nimarašima (Zatrijebač)
Nikđonović (Pecić i Lukić), u Šestane, uz Skadarsko jezero došli iz Crmnice
Nikđonovići, bratstvo u selu Dračevici
Nikđokait, rođaci Bonkeća, a jedni i kao: Nikđerković u Mužečki (Zatrijebač), Kuči
Nikezić, grana Mrnjavčevića u Kučima. Od njih su u Donjem Polimlju, Kolašinu, Srbiji. Njihov rodonačelnik Nenada Gojkova Mrnja nastanio se u Gornje Kuče, polovinom 15. v. Kasniji iseljenici, koji su zadržali prezime Nikezić nastanili se u: Barskom Polju i Šušnju (Bar), u Velikim Mikulićima (Bar), Ostros i Goranu (Ulcinj), Bar i kao: Nikin, Sremsku Kamenicu jedni kasnije kao: Niketić, u Baru i susjednom Šušnu (Šušanju) i kao:Peročević
Nikelić, Bar
Nikeljović vidi: Nikićević
Niketić, Krtole (16. v.) Bogišići i Prevlaka (Đuraševići), Tivat potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u Lepetanima, Herceg-Novi doseljenici iz Konavala
Niketići, ogranak Minića (po Niku Miniću)
Nikin, u Baru, vidi: Nikezić
Nikinović, Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, 1657. god. jedni su otišli u Peroj (Pula); Trpina, Herceg-Novi
Nikitović, Bobovo, Višnjica, Prenćane, Sjeverin (Pljevlja), Potarje i Polimlje ogranak su Viloreta; ogranak Milutinovića iz grupe Novljana, u Drobnjacima, kod Nevesinja i kao: "Motika"; od njih su kod Nevesinja i u Pločniku (Borač), Hercegovina kao: Drobnjak; drugi u Komarnicu kod Šavnika došli iz Primorja, od njih su kod Čačka
Nikić, Sotonići (Crmnica) od Mitrovića (Vukosavovića) iz područnog Gornjeg sela; Donja Krnjaža ogranak Vujoškovića; Gornji Kuči potomci Nika (Nikole), doseljenici iz Klimenata (Malesija), Arbanija (Albanija); Lazarci (Lazorci), Kuči, ogranak Nuculovića iz plemena Kastrata; Od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru, od 1888. god., Baru i područnom Šušnju i Sutomoru, Ulcinju i područnoj Zagonji; Podgorici; kod Gusinja iz Malesije; u peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; u Kutima, Herceg-Novi doseljenici iz Bijelog Polja; Godijevo (Bihor), Bijelo Polje; Lukovo i Dragovoljići (Župa Nikšićka); Bošnjaci (Lepenica) 1853. god. iz Crne Gore; Nikinci (Srem) doseljenici iz Gusinja; kod Valjeva (Srbija) doseljenici iz Pive u Uskocima (Žabljak)
Nikić, bratstvo u Sotonićima
Nikićević, Dobrota, Herceg-Novi u 16. v. iz Stare Crne Gore, drugi kasnije kod Herceg-Novog došli od Trebinja, a u Herceg-Novom su od Nikelje kasnije Nikelović; Perast
Nikićevići, bratstvo u Dobroti
Nikišić = Nikošić, ogranak Ćuda
Nikica Raslapčević, predak bratstva Raslapčevića
Nikjović, Krnjice (Bar), porijeklom sa Peleva Brijega (Trimov do), Bratonožići
Niklan, Đurmani (Sutomore), Bar došli iz Stare Crne Gore
Niklanović, ogranak Ljubiša u Blizikućama (Paštrovići), Budva, porijeklom iz Ljubišnje (Hercegovina)
Niklić Velji Mikulići (Bar), a u Goliji (Nikšić) i kao: Sušić
Niklićević, Buljarice (Paštrovići) 1689. god. kao: Nikolićević ogranak Midžara, a 1699. god. i Niklićević i jedni kao: Budak (Niklićević) u Paštrovićima; Zaljevo (Bar)
Niklović, Kotor
Nikmarović, u Kučima
Nikmaraš, u Zatrijebaču (Kuči), Podgorica (potomci Bon Keće) rod Hota a u Kuče "dođoše od sjevera niz korito rijeke Cijevne". U Nikmaraše priđoše  (i uzeše to prezime) još rodova drugoga porijekla
Niko, Sutomore (Bar) 1854. god.
Nikov, Bar; Paštrovići
Niković, Gornji Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u: Arbaneš (Primorska krajina); Goleša, Potrlica i Curevo (Bijelo Polje); U Perast došli iz Strpnja (Risan); Morin (Morinj), Risan; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića porijeklom iz Bjelopavlića; iz Pješivaca u: Straševinu (Nikšić), Retkocer (Dobitak) i Čačak (Srbija); Grude (Tuzi), potomci Beriša iz Kuča; Krtole (Tivat) ogranak Nikečevića iz Pješivaca; u Lastvi Tivatskoj grana Dapčića, potomci Dapca doseljenika iz Albanije u 16. v.; Risan; Mide (Bar), Donji Šestani (Bar), ogranak su Vučedabića, došlih iz Šestana (Gornja Albanija); Balabani u Zeti, vidi: Gorović; Gornja Zeta ogranak Maraša u Pivu doselili od Nikšića, grana Trebješana; u Piperima od popa sina Radonjina; Gluhi Do (Crmnica) 1516. god.; Risan, Dobrota i Kotor; Perkov Do (Velestovo), Cetinje, od njih su u Grudama (Skadar); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), potomci Sarapa doseljenika iz Sarapovine (Sarajevo). Od njih su Popovići u Peroju (Pula), Kaluđerovići u Začiru i jedni se presele u Ulcinj, Budvu i Sankpeterburg (Rusija); grana Trebješana iz Uskoka (Žabljak) prešao predak Niko u Ninkoviće (Piva)
Nikovići iz Pive (G.Crkvice, D.Crkvice) porijeklom iz Trebješana
Nikodimovići, bratstvo u Boki Kotorskoj, porijeklom iz Cuca
Nikoj, Rastiš (Ulcinj)
Nikojović, Krnjice (Ulcinj)
Nikol, Štoj (Ulcinj)
Nikola, knez, predak Kneževica-Perovića
Nikolaević, u Ledenicama (Risan) 1883. god.
Nikolaj (Nikolić), Mužečka (Zatrijebač), Kuči
Nikolajević, Babina Luka (Valjevo) i kao: Ruvim (Moler) ogranak Trebješana (Nikšić); Donji Crnić i Čestani u Gruži Kragujevačkoj ogranak su Komnenovića iz Banjana (Nikšić), istorodni i u Irigu (Srem), i u Novom Gradištu
Nikoletić, Mašnica (Andrijevica), došli iz Rovaca (Podgorica); Bar, i iseljenici
Nikolib, Prčanj (Boka Kotorska)
Nikolini, Kolomza (Ulcinj); Bar i Budva
Nikolinović, Petrovac na Moru
Nikolić, u Šekularima (Vasojevići), od njih u Goraždevcu (Peć); Stijena Piperska (Nikolićima), Piperi; u Liverovićima (Župa Nikšićka), ogranak župskih Jovanovića, jedni i kao: Roščanin, doseljenici iz Bjelopavlića sela Rošce, a ima njihovih i u Vražegrmcima i kao: Milanović. Od njih su u Istoku (Metohija); u Pivi ogranak Ivanovića (Nikolića) pa Pivljanin. Od njih u: Ozrinićima (Nikšić), Busku Nikolića (Trepča), Nikšiću, Goliji (Nikšić), u Alešinu (pod Gat), Gacko; kod Perasta (Boka Kotorska); Bjelice (Prediši) ogranak Pejovića; Ćeklići (Kućišta) ogranak Kaluđerovića, porijeklom iz Bjelopavlića; Donji Zagarač (Danilovgrad), ogranak Radmanovića - Dubravnjana; Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje, ranije Drugović. Od njih u Nikšiću, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); kod Nikšića ogranak Lazarevića (Trebješana); Veliki Zalazi (Cetinje), ogranak Hrsovića; Gluhi Do (Crmnica); Sotonići (Nikolići), Crmnica, Paštrovići; u Cucama (Cetinje) jedni ogranak Krivokapića; Na Gradini u Cucama (Cetinje) i kao: Gradinjanin - Miljenović; Volujac, Gradska i Površ (Trebinje) došli iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, kasnije kao: Knežević, Damjanović, Serden i Šupoglav; Broćanac, Bubrežak ovi Andrija odu u Srbiju, pa u Đakovicu i onda u Danilovgrad i Nikšić; Ozrinići (Nikšić) i Kotoru jedni iz Čeva; Cetinje i kao: Začiranin; Krstac (Golija), Nikšić iz Dulića (Hercegovina) starinom Drobnjaci; Nikšić potomci Nikšića; Drobnjak, grana Grbljanovića (Trebješana) iz kraj Nikšića; Tušina i Boan (Žabljak) i kod Pljevalja; Oputne Rudine (Nikšić), ranijeBudalić; Bajice (Donje selo) ogranak Tomaševića = Martinovića; u Čevu (Cetinje) jedan ogranak Ivanovića (Đukanovića), odseljeni u Srbiju i kao: Pavlović; u Vraki (Skadar), Albanija jesu iz Crne Gore; Potarje (Mojkovac) 1647. god.; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković. Prijeljina (Ljubić), Srbija porijeklom iz Crne Gore; Bukovik (Brčko), grana Ruđića (Novljana) iz Pive i kao: Pantelija (rodonačelnik Pantelija), i u Perastu (Boka Kotorska) iz grane Ruđića u Rudinicama (Piva); u šumadijsku Kolubaru došli sa Bihora (Bijelo Polje); u Budvi jedni iz Lastve Tivatske; Podnepolje (Gornja Lastva), Tivat doseljenici iz Hercegovine u 15. v. (bili vlastela u Popovu), od njih su u Trstu, Podostrogu i Brajićima (Budva); u Herceg-Novom iz Hercegovine; Vrbeta uz Ibar, doseljenici iz Kolašina; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici Pantelića, Živkovića i Milićevića, doseljenici od Kolašina;Železnik (Beograd) doseljenici iz Pipera; u području Rijeke Crnojevića; u Ceklinu iz okoline Vučitrna (Kosovo), u Donjem kraju iz Primorja, a u Rijeci iz Bjelopavlića, od njih su u: Cetinju, Kotoru i Primorju Crnogorskom; Goločelo (Lepenica), Srbija došli iz Bijelog Polja (Crna Gora); Darza (Ulcinj) doselili iz Kuča 1912. god.; u Paštrovićima 1599. god.; u Vasojevićima su ogranak Bakića, grana Novakovića; Lis (Donje Dragačevo), Srbija doseljenici iz Vasojevića; Stijena Piperska, Podgorica i Zeta u 15. v., a 1526. god. u Lješkopolju ogranak Miranovića; u Zeti jedni ogranak Lambuljića; u Podgorici 1441. god.; Gornja Krajina; Bar; Bijelo Polje
Nikolići, rod bratstva Stijepovića u Bajicama
Nikolići, bratstvo u Veljem Zalazu
Nikolići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
Nikolići, bratstvo na Čevu
Nikolići iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci
Nikolići, rod bratstva Pejovića u Predišu
Nikolići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Podnopolju
Nikolići, bratstvo u Gluhom Dolu
Nikolići, bratstvo u Sotonićima
Nikolići, bratstvo u Limljanima
Nikolići (Veljokrajani), bratstvo u Veljem Kraju
Nikolići, stari vojvodski rod u Cucama
Nikolići, uze bratstvo Krivokapića u Cucama
Nikolići, bratstvo u Hercegovini
Nikolićević = Niklićević, ranije Butak u Paštrovićima 1738. god. ogranak Midžora
Nikoličić, u Njegušima (Cetinje) u 16. v. i 1688. god.; Tušina (Žabljak); Kotor
Nikolica Šorović, predak bratstva Šorovića
Nikolon, Paštrovići
Nikoljev, Paštrovići
Nikoljević, Šišići (Grbalj) i Paštrovići iz Stare Crne Gore
Nikonjić, Nikšić
Nikotić, bratstvo u Dupilu (Crmnica)
Nikotović, u Budvi 1493. god.
Nikočev, Paštrovići
Nikočević, u Kučima grana Mrnjavčića (Mrnjavčevića), od kojih su u Zagrađu (Gusinje), Zatrijebaču (Kuči) i kod Kosovske Mitrovice; Dobra Voda (Bar); Igalo, Herceg-Novi
Nikošić, u Paštrovićima 1769. god. ogranak Ćuda, vidi: Nikšić
Nikpavlović, u Skadru i kao: Paljaj
Nikpalović, Dračevine (Donji Šestani), Primorska krajina, ogranak Pecinja, grana Lukića, porijeklom iz Škrelja (Albanija)
Nikpaljević, u Skadar (Albanija) i Baru (Crna Gora) iz Šestana (Bar)
Nikrevević (Nikpreljević), u Briskoj Gori (Ulcinj)
Nikprelević (Nikpreljaj), Zatrijebač (Kuči)
Nikprelić (Marković), Bankanji (Zatrijebač)
Nikpreljaj (Nikprelević = Nikpreljević), u Zatrijebaču (Kuči)
Niksavović, u Bezjovu (Kuči) od kojih su Burdžić u Podgorici
Nikča, u 17. v. doselili kod Rožaja a tamo iz Vuklji (Klimenti = Kljimendi), sjeverna Albanija
Nikčević, Jezer i Petrovići u Ćeklićima (Cetinje); na Njegušima u 15. v.; potomci Radovana Bogdanova u Pješivcima, Vranju, Vranjini i Gostilju (Zeta), Nikšiću, Straševini, Nikšićkom Prekovođu; Cetinje; Bar; Podgorici i Pivi, a u Kotoru i područnoj Dobroti jesu od onih iz Ćeklića; Gluhi Do (Crmnica)
Nikčević, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Nikčevići (Petrovići), bratstvo u selu Jezeru
Nikčevići, bratstvo u Dobroti
Nikčevići, bratstvo u Stubici
Nikčić, Grdovići i Primorskoj Krajini (Krajnji), nepoznato porijeklo
Nikša, u Kotoru
Nikšić, na područje Onogošta (Nikšić), došli iz Grblja, prema njihovom imenu preimenovan je Onogošt u Nikšić. Njihovi imenjaci - srodnici evidentirani su u Morači 1252. god. U okolini Nikšića imenovana njihova naselja dobila i naziv Župa Nikšićka. Raseljavanjem nastanili su selo Bešenovo (Srijem), kao: Nikšić = Dragićević =Stepanovič; kod Odese uz Crno more, Beograd, Novi Bečej u sjevernom Banatu, Sremčica (Beograd), Potarje (1447. god.), Bistricu (1455. god.), Dobrilovine i Cerovo (Mojkovac), Boljanići (Pljevlja), Boturić i Gornji Bihor (Bijelo Polje) i jedni od njih kod Rožaja i u Berane, kod Plava i Gusinja, Kolomza (Ulcinj) i u Paštroviće; Brda Paštrovska u 15. v.; Blizikuće (1441. god.), Kastio Nikšićki (Paštrovići); kod Novog Pazara ogranak Ljuca iz Nikšića; od Nikšića odseljeni u Klimente (Albanija) i kao: Nikča (po bratstvu - "barjaku") i jedni su prešli kod Gusinja; vidi: Trebješanin, Jušković, Lopušina i Nikča; u području Fruške Gore
Nila (Nidović), Viglari i Anamali (Ulcinj) sišli iz Gornje Krajine
Nilanj, Ulcinj
Nilević, Bezjovo (Kuči), od njih su sišli u Podgoricu
Nilejići (Nilević), kod Gusinja, Plava i u Podgoricu su iz Bezjova (Kuči)
Nilić, u Mikulićima u Krajini
Nilović, Bratica, Kolomza i Livari (Ulcinj), doseljenici od Nikšića
Nimanbeg, Ulcinj
Nimanbegović, Ulcinj
Ninaj, Štoj (Ulcinj)
Ninelović (Elezović), Vrbica (Kuči)
Ninić, iz Kovača (Piva) odselili u Bosnu
Ninković, kod Nikšića u 14. v.; u Drobnjacima 1407. god.; Iz Jezera drobnjačkih, braća Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteku u Banjane (Nikšić), pa na Viluse i Grahovo (Nikšić). Višnjin sin Jovan sa majkom pređe u Goliju (Nikšić), pa su od njega svi Višnjić, i, to je bilo prije 1651. god.v (od tih Višnjića su: Golijanin u Nevesinju (Hercegovina) i istim prezimenom u Bosni, Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i drugi); Od Petka (brata Ninkova) jesu: Petković u Trebinju, i slave Svetog Jovana Zimskog, kojega su donijeli iz Drobnjaka, kao i ostali Ninkovići; od Ninkovića iz Jezera (Ninkovića Luka), Žabljak, jesu od Ugrenovića skraj Onogošta (Nikšić), a od njih u: Vrbi  (Bileća), srodni tamošnjim Miljanovićima (slava Sv. Jovan), Trebinju, Dubrovniku, Nevesinju, Glasincu (Romanija), Sarajevskom polju i područnom Jeleču, Dubočanima i Živinji, susjednom Necvijeću i Vrbnu (Bileća). U Boki Kotorskoj od oko 1630. god.; u Risnu su srodnici Kovača, porijeklom od Zvečana (Kosovo); Toci (Pljevlja); svojataju se sa Ninkovićima u Bosni: Bugojnu i Bistrici (Livno), Ašanima (Krupa), Jelenskom (Tešanj), Derventi, Donjoj Dubici, Kolu (Banja Luka), Novom Gradu (Derventa), Tešnju, Glamoču i podrčnoj Glavici, Gradiški (Liminačkoj), Gracu (Ključ), Dolcu i Zabrđu (Sarajevo), Junuzovcima (Gradiška), Koštunici (Rogatica), Kralupima (Visoko), Mašićima i Romanovcima (Gradište), Pazariću, Pofalićima i Pale (Sarajevo), Sarajevskom polju, Sarajevskom gradu, Sokolovu (Ključ), Crnom Lugu i Čelebiću (Lijevno = Livno), Bistrica (Banja Luka), Osinje (Tešanj), Galipoljcima (Prnjavor) i Rogoušcu (Bugojno)
Ninonić, u Bjelopavlićima
Ninoševići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Nipoš (Cucić), Vusanje (Gusinje)
Ninčić (Nincić), Medun i Liješta (Kuči); Barice i Zalug (Pljevlja)
Niretić, Budva
Niseteo, Kotor
Nićiforović, ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu
Nic (Nica), Azra i Špilja (Tuzi)
Nicević (Nicović), u Balote kod Rožaja doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kolašin
Niculović, Orahovo (Kuči), potomci Pak Nika iz Selaca (Klimeljdi), sjeverna Albanija
Ničić, u Prčanju, Boka Kotorska
Nišavić, Šaranci u Drobnjaku; Ivanje i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), ogranak Pešića (Vasojevića), od njih su u Beranama
Nišić, u Donjim Crkvicama (Piva) grana Đuričića iz Drobnjaka; Boljanine, Rasova, Bijelo Polje, Bistrica, Boturić i Zaton (Bijelo Polje)
Nišići iz Pive (D.Crkvice), ne zna se odakle su, po nekima iz Drobnjaka
Nišović, Nikšić
Nobić, Budva
Nobile, o, (Radović), ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu
Nobrin, Kotor
Novak, kod Risna su iz Dubrovnika a u Herceg-Novom i kao: Novaković; Kotor; Škaljari kod Kotora; Risan; u Sasovićima iz Vrbonke (Dalmacija)
Novakov, Radovanići (Tivat); Nikšić
Novaković, Vrijesno (Presjeka Paštrovska) i Pržno paštrovsko 1413. god., Mišići (u Spiču), Bar 1424. god., u Banjanima (Nikšić) 1428. god. porijeklom iz Paštrovića; na ostrvu Silba (kod Raba), Zadar i kao: Paštrović. Preci došli u Paštroviće od Niša u 8. v.; Kotor 1423. god. Iz Paštrovića odseljeni na ostrvo Krk, prešli u Kninsko polje i Liku pa od njih jedni u Srbiju; Budva iz Mišića (1876. god.) jedni su prešli u Bijelu, Herceg-Novi; Mišići (Spič), Bar i poslije 15. v.; Sutomore (Bar); Ulcinj; u Piperima; Lekići (Lješkopolje) Mataguži (Zeta); Savina, Herceg-Novi i kao: Novak; u Kurbatovini (Dabarsko polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje), od 1834. god.; Njeguši (Cetinje); Crkvice u Oputnim Rudinama (Nikšić) porijeklom sa Čeva (Cetinje); u Ćeklićima i Cuce (Cetinje) 15. v.; Crmnica u 15. v.; Cetinje iz Zadra; u Glavici (Bjelopavlići) ogranak Vukovića - Petrušinovića, grana Mitrovića; u Piperima ogranak Janića, od njih su u Donjem Necu (Đakovica); u Vasojevićima potomci Novaka Vasova, razgranati. Od njih su u Bijelom Polju; Mali Krčmari (Lepenica), Srbija jesu iz Crne Gore; Pod Goč planinom (Novo Selo) doseljenici od Kolašina, porijeklom Moračani; Pješivci (15. v.) preselili u Srbiju; Ulcinj ogranak Zubera, sa Uganja (Očinići), Cetinje; Mrke (Gornji Kraj), Piperi, grana Mrka; Žabljak na Skadarskom jezeru (16 - 17. v.), od kojih su Popovići u Zeti; Podgorica; Bijelo Polje i područna Majstorovina potiču iz Kuča od njih su u Tomaševu, pa jedni u Štitaricu, Mojkovačkim Poljima i Žarima (Mojkovac); Goleš, Potrlice (ogranak Mateljevića) i Džurevo (Pljevlja) i Mažići iz Prekotarja, u Patrlicama (Đurđev dan krsna slava) od njih su u Nikšiću od 1878. god.; Drenac (Gajtan), Južna Srbija doseljenici iz Morače; Lutovo i Trebaljevo (Kolašin) i Krnja Jela (Drobnjak); ogranak Mateljevića, grana Balotića (Novljana) u Drobnjacima, od njih su u Vaškovu, Previšu i Potrlici (Pljevlja), a jedni 1878. god. u Nikšić; u Bavaništu i Crvenoj Crkvi (Banat) iz Crne Gore; Novakovići - Mletičak (Jezera), Žabljak; na Žabljaku na Skadarskom jezeru; grana Šaranaca (Vlastelinovića) iz Krša (Šaranci), Drobnjak odselili u Srbiju
Novakovići, rod u Ulcinju
Novakoski (Novakovski), Herceg-Novi; Kotor
Novalić, Lagatore (Bihor), Bijelo Polje; Azanja i Petnjica (Berane), ogranak Vukalovića (Bjelopavlića) iz Bjelopavlića
Novarin (Novarino), Baošići, Herceg-Novi
Novačić, vidi: Novačićević
Novačićević (Novačić), u 1655. god. pripadaju Dmitrovićima = Mitrovićima u Paštrovićima
Novelić, doseljenici iz Pipera u Podgoricu
Nović (Novićević), kod Plava, Gusinja (selo Prnjavor), Kralje (Andrijevica), Podgorici, porijeklom iz Pipera; Kotor
Novica, Lozna (Jagore), Bijelo Polje, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
Novicki, Herceg-Novi
Novićević, vidi: Nović
Novičić, ogranak Drekalovića u Kučima; Božići (Andrijevica) i kao: Vulić, grana Kovačevića
Novlić, Azanja i Lagator (Bijelo Polje), jedni su prešli u Novi Pazar
Novljanin, potomci Novljana sa Banjske visoravni (rudine) jedni u Mulj (Gacko)
Novo, Herceg-Novi. Od njih su u Podgrađu Blagajskom (Hercegovina)
Novljanović, Herceg-Novi, po majci
Novović, u Šarancima (Žabljak) grana Vlastelinovića; Prenćane i Maoč (Pljevlja); Kosanica i Bistrica (Mojkovac) potomci Nova; u Porebiće (Bijelo Polje) doselili iz Bjelopavlića; u Vasojevićima: 1) ogranak Ćulafića, grana Novakovića, 2) grana Dabetića, 3) ogranak Golubovića (Raketića), 4) grana Mijomanovića; Jablan (Bratonožići), od njih su kod Gusinja
Novovići, selo Gornja Ržanica kod Murina (Bratonožići - doseljeni iz Kuča)
Novosel, Čevo (Cetinje) i kao: Deković - Ivanović prešli u Uskoke (Žabljak); Cetinje
Novotni, Herceg-Novi
Novčić, Herceg-Novi
Noga (Nogi), Ulcinj; Bar; Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore
Nogača, kod Rijeke Crnojevića, ogranak Ulića
Nogić, Bar
Nogja, u Široke (Primorska krajina) došli iz Šalje (Albanija)
Nogulović, i kao: Ilić (Nogulović), Krivošije, Kuti i Presjeka, Herceg-Novi došli iz Hercegovine
Noja, u Rijeku Crnojevića došli iz Albanije
Nojaj, Ulcinj
Noka, Kotor
Noki, Štoj (Ulcinj); Bar
Nokić, kod Rožaja, porijeklom iz Klimenata (Albanija), starinom iz Pipera
Noković, u Zeti od Raičkovića iz Lješkopolja, od njih su u Vraki (Skadar)
Nokoloža, u Buljarici (Paštrovići)
Nolović, Livari (Bar)
Nonveler, Kotor
Nongulović, Herceg-Novi
Nonković, Njeguši (Cetinje)
Nosaković kasnije Damjanović i Milanović, grana Bubića u Bjelopavlićima
Noćnica, Paštrovići 1533. god.
Nofelj, Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore
Noc (Noci), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nocit, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Nređečović, Donja Briska (Ulcinj)
Nrek, Ulcinj i područna Klezna, Pistula i Sustjel; Bar
Nrekić, Vladimir i Gornja Klezna (Ulcinj)
Nrov, u Široke (Krajina) došli iz Zadrma (Albanija)
Nukov, Laništa (Mojkovac)
Nuković, Pljevlja
Nuovo, Herceg-ovi
Nurak, Bukovice (Pljevlja)
Nuribeg, Ulcinj
Nurković, u Grahovu (Nikšić) u 16. v. došli sa Meduna (Kuči), od njih su u: Petnjici, Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), Podgorici, Ibarcu (Rožaj), u Seoštici (Rožaje) rođaci Ferovića, Nurkovića i Rastodera. Jedni kod Rožaja iz Lučica i kao: Suljović
Nurović (Džukelić), Lazarice (Kuči), grana Perišića odseljenih kod Plava i Gusinja
Nuhanović, Pljevlja
Nihadžić, Bijelo Polje i područne Grubače
Nuhi, Ulcinj
Nuhović, u Akovima (Bijelo Polje) i područna Grubovača, iz Turske
Nuhić, Bijelo Polje i Ulcinj
Nuhodžić, Bijelo Polje
Nuculović, potomci Pak Nika iz Selaca (izvorišta Cijevne) došli u Orahovo i Lazarce (Kuči), pa odande u Zatrijebač i Bar, jedni su kasnije Nikić, Pajović u Kučima; vidi: Nikić
Nušović, iz Krivog Dola (Kuči) prešli kod Gusinja i Plava


 
Nj
________________________________________



Njalo Peraška naselja, Boka Kotorska, potiču iz Njemačke
Njegal, Paštrovići 17. v.
Njegomir, Podgorica
Njegomirov, Kotor 1285. god.
Njeguš, Njeguši (Cetinje) 16. v. iselili u Žabljak (Drobnjak) kao: Varezić i Sutić; Kotor; Bar; Golubovići (Buljarice), Paštrovići 1825. god.
Njeguši, ime plemena Njeguša
Njeguši, pleme u Katunskoj Nahiji
Njegušić, Kotor
Njegušević, Trnova (Njeguši), Cetinje i kao Bogdanović
Njeguševići (Bogdanovići), bratstvo u Trnovu
Nježić, Podgorica
Njerš, Nikšić
Njirić, Prčanj (Boka Kotorska)
Njunjić, Nikšić
Njuharević, Nikšić



O
________________________________________


Obadović, grana Kovačevića u Vasojevićima
Obarina, Nikšić
Obačić, u Paštrovićima (Budva) 1398. god.
Obilić, Kameno u Boki 1692. god. i Herceg-Novi, doseljenici iz Hercegovine u 17. v.
Obilović, Kameno, Herceg-Novi i kod Bara
Oblačić, Baošić (Boka Kotorska), po nahočetu; Paštrovići 1399. god.
Oblik, Franskanjeli (Ulcinj)
Obradović, Riđani (Nikšić) 15.v.; Banjani (Nikšić) 16. v.; Godijelji (Žabljak), starinci; potomci Trepčana u Žabljaku, na Durmitoru i odatle su odselili u Bosnu i Srbiju; Tepca uz Taru, doselili se iz Drobnjaka; Šumanovac (Žabljak), ogranak Jakšića iz Pridvorice; Pljevlja i područna Bukovica, jedni su iz Drobnjaka; Miločani (Nikšić); iseljeni iz Pive u Kostajnik (Valjevo); Bijelo Polje i područni Zaton i Rasova; područje Bistrice (Bijelo Polje); iz Bihora, Bijelo Polje odselili se i kao: Obradović = Mavren u Gugolj (Užička Crna Gora); Njeguši (Cetinje) odseljeni u Moraču i Lubnicu (Berane) i Štavalj (Sjenica), kasniji rod Šukovića i Kujovića; Ćeklići (Cetinje); Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore oko 1692. god.; peraška naselja u Boki Kotorskoj iz Stare Crne Gore; Miljevci (Sutomore), Bar 1850. god.; Nikšićka Trepča, ogranak Stanišića, potomci Trepčana iselili u Tepačko Polje (Žabljak), pa u Bosnu i Srbiju; Herceg-Novi i područno Kameno; iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Šukovića odselili se u Popadiće, uz Kolubaru (Srbija); Udovičica (Lubnica), Berane; Ogranak Kovačevića u Božićima (Andrijevica); Cetinje; u Plavu 1912. god.; iz Drobnjaka u Bosnu pa u Liku (Hrvatska); Bruvno, Divno selo, Dobašnica, Doljani, Mišljenovac, Bušević, Kestenovo, Kopuš, Donji Lapac i Gospić; u Jablanicu (južna Srbija) iz Velike (Plav), vidi: Andrijević u Vraki
Obradovići, vjerovatno prezime jednog starog bratstva u Ćeklićima
Obrvaš, Bar
Obrez, Ulcinj
Obreković, Ulcinj
Obrenić, ranije Spahić u Matarugama i Ljutiću (Pljevlja), srodnici Šarcima, Kartalima i Gačevićima, Obrenović iz Bratonožića
Obrenović, Bratonožići i odatle, kao potomci Bogićevi: u Ljutić (Pljevlja) i kao: Obrenić; Moraču (Kolašin) i odatle u Ravnu Rijeku (Bijelo Polje) i u Srbiju, od njih i u Herešt (uz rijeku Arđeš, Rumunija); Lipovo (Kolašin); Nikšić; Grahovo (Nikšić); Crmnica pa u Šestane (Primorska krajina) vidi: Andrijević, Andrijini potomci
Obrikovac, Cuce (Cetinje) 15. v.
Obrina, Donji Poplat (jugozapadno od Stoca), Hercegovina, ranije u područnom Popovu potomci Kolaka-Nikšića iz Riđana (Nikšić)
Obrićević, vidi: Obričević
Obričević, i kao: Obrićević, Dobronovići i Gradac, u Lješkopolju (Podgorica) 15. v.
Obrusnik, Zelenika, Herceg-Novi
Obručić, Paštrovići (Budva) 1399. god.
Obukalović, Kotor, po nahočetu
Obućina, Kozica i Zvjezd (Pljevlja), doseljenici iz Kolašina
Ovnović, u Podgorici
Ovčariček, Podgorica
Ovčina, Nikšić, ranije Vujović, srodnici Slimovića u Hercegovini i Tuzli
Ovsine, nadimak bratstva Pejovića u Ržanom Dolu
Oglečevac, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ognić, Kotor
Ognjanović, patronimik Ognjan iz Njeguša (Cetinje) odseljeni u Gružu Kragujevačku; iz Podgorice u Plav, odselili u Sočanicu (Leposavić), Srbija; iz Velike (Gornji Vanjojevići) odseljeni u Kosovo Polje
Ognjematović, Herceg-Novi
Ognjenović, u Risnu i područnom Strpu (Boka Kotorska), u Miljanićima i Dubočkama (Nikšić) i Pivi, a odatle jedni u Srbiju 1889. god., srodni po majci sa Radojevićima i Kosanovićima u Miljanićima i Dubočkama, od Ognjenovića su Pištalo u Željušima (Hercegovina). U Pivi (na Mratinju) se jedni prezivaju i kao: Ćurudije, a drugi kao: Mitrić(od odive) u Miljevcu (Gacko), kao: Ristić; Nikšić; Kotor; Sasovići (Boka Kotorska) iz Čeva (Cetinje); Velika (Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske Župe (Rijeka Crnojevića), od njih u Srbiji i Kosovu; Klasna kod Gline iz Crne Gore; u Maudžer Babuš-ušće (Sliv) u Lepencu porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); iz Njeguša (Cetinje) u Gornji Crnić (Kragujevac)
Ognjenovići iz Pive (Mratinje, G.Crkvice), starosjedioci, po nekima iz Banjana
Ogorličić, Kotor oko 1400. god.
Ogrizek, u Podgorici
Ogrizović, Unač i Crkvice (Piva), kasnije Mušović, doselili su se iz Srđevca (Gacko), porijeklom od Travnika (Bosna)
Ogrizovići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), porijeklom iz Nevesinja
Ogrudović, Pljevlja 15. v.
Ogurlija, vidi: Ogurlić
Ogurlić, kao: Ogurlija, iz Čepelice (Trebišnjica) preselili se u Presjeku (Kuti), Herceg-Novi. Perast u Boki i okolina su iz Stare Crne Gore
Odavić, iz Nevesinja doselili se u Pivu
Odak, u Podgorici
Odal, Lastva Grbaljska, porijeklom iz Stare Crne Gore
Odale (Vodale), bratstvo u Lastvi u Grblju
Odalović, grana Punoševića i imali su nazive: Vodalović, Vodale i Vodolija u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su: Glibavac (Nikšić), Nikšiću, Krivošijama (1850. god.), Sasovićima u Boki, kao i u Đenovićima i Peraškim naseljima; Herceg-Novi, po majci; Risan; Lastva (Tivat)
Odalovići, bratstvo u Krivošijama
Odalovići (Vodalovići), bratstvo u selu Glibavcu
Odović, Zagrad (Nikšićka Župa), ogranak Jakičića ranije Pejović, doseljeni (1820. god.) iz Kuča; Vasojevići ogranak Rajevića iz grane Miloševića - Lopoćana; u Drobnjacima su ogranak Grbovića potomaka Novljana
Odplović, iz Boke Kotorske preselili se u Grahovo (Nikšić)
Ozrenić, Kotor, preselili se u Dubrovnik
Ozrinić, ranije Radović, u Bajicama (Cetinje); Čevo (Cetinje) 1335. god. u područnim Perkovićima i kao: Ozrov. Iz Čeva 1687. god. odselili se u Sasoviće (Boka Kotorska), i u Azanju i Šekulare (Vasojevići), vidi: Orlović
Ozrinići (Kčevo, Čevljani), pleme u Katunskoj Nahiji
"Ozrinići", bratstvo u Bajicama
Ozrihnih, u Čevu (Cetinje) 14. v.
Ožegović, Kotor i područni Mio iz Ožegovice (Čevo), Cetinje; Peraška naselja i Herceg-Novi izČeva (Ozrinića), Cetinje ogranak Raičevića srodnika Rosića
Ojdanić, ogranak Pešića kod Berana; Nikšić
Ojdanović, Lubnica (Berane) doseljenici iz Bjelopavlića
Ojsteršek, Herceg-Novi
Okiljević, Krtole i Bogišići (Tivat) potomci Dapca (Dapka) doseljenika iz Dabca (Albanija); Primorska krajina; Nikšić i područno Čarađe u Goliji, jedni se odselili u Vareš (centralna Bosna)
Okica, Bukovice (Pljevlja)
Okičić, Kotor
Oklopdžija, Igalo, Herceg-Novi
Okomić, Prisoje (Andrijevica)
Okučić, Kotor
Okušić, Kavč u Primorskoj krajini, 1443. god.
Olaga, Sinjac (Piva)
Olević, ogranak Cirikovića, u Prnjavoru (Plav), porijeklom iz Anadolije (Turska); Rogami (Piperi), ranije Rajković
Olivo, Kotor
Olmić, Herceg-Novi, po nahočetu
Oltremari, Kotor
Oltremare, Kotor
Omakalović, grana Kosovčića - Novljana, doseljenih iz Banjana (Nikšić) u područje Durmitora, razgranati u područnim Drobnjacima, od njih su se iseljavali u razna područja
Omarović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Omarćević, vidi: Omarčević
Omarčević, kasnije Omarćević = Omerćević, u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su u Nikšiću, Skadru i Draču u Albaniji. Porijeklom sa Kosova; u Podgoricu došli iz Kastrata
Omarčevići (Omerčevići) u Žabljaku
Omeragić, kod Plava i Gusinja, doselili (1861. god.) iz Brovine (Đakovica), porijeklom iz Šalje (Albanija); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Berane
Omeragović, Dabezići (Mrkovići), Bar
Omerčevići (Omarčevići) u Žabljaku
Omerče(h)ajići, stara muslimanska porodica na Omerovoj Glavici
Omerbašić, Selca (Krajina), Bar i u Baru
Omerbožović, Žaj (Tuzi); Zeta
Omerbožović (Ivanović), grana Drekalovića u Omerovićima (Kuči)
Omeričić, Tuzi
Omero, Oštro; Herceg-Novi i Kotor
Omerović, Kuči, starosjedioci, ogranak Bojova ranije Maković. Drugi su u područnim Ublima ogranak Božovića i treći iz područnog Kosora odselili jedni u Biševo (Rožaj) kao: Mučović, a drugi u Grahovo (Nikšić) kao: Balotić; Nikšić; Podgorica; Pljevlja 1863. god.; Bjelopavlići ogranak Šaranovića iz grupe Petrušinovića; Žabljak na Skadarskom jezeru; Prenćani područje Bistrice i Potkrajci (Bijelo Polje) doselili iz Bajine Bašte (Srbija)
Omerćaić (Omerćehajić), brate se sa Popovićima u Zeti, u Virovima Koritskim (Malesija) i Kopiliku (Zeta) pa u Sinjac (Zeta) i Žabljak uz Skadarsko jezero
Omerćalić, Podgorica
Omerćević, Brčeli (Crmnica) su iz Vranja (Zeta); Crnogorsko primorje
Omerćehajić, Omerova Glavica i Dodoši (Podgorica) i Žabljak na Skadarskom jezeru i odatle u Podgoricu i Berane
Omerčić, Podgorica
Omurović, Goričani (Gornja Zeta) a u Podgoricu iz Kuča
Onković, Morin (Morinj), Risan
Onufruja, u Podgorici
Opančina, Grab i Pavino Polje (Bijelo Polje)
Oparenović, Dobrota, Muo i Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Oparnica, Pljevlja 1868. god.
Opačić, Meljine, Herceg-Novi; Budva
Oputić, u Tuležu (Šumadijska Kolubara) iz Bihora (Bijelo Polje)
Oraovac, Oraovo (Kuči) svi su potomci vojvode Gojka Mrnjavčevića, iseljeni u: Skadar, kao: Muhović i kao takvi u Podgoricu, zatim Vladnja u Zeti i Tuzima, kao: Oraovac, a kod Plavskog jezera kao: Ganik i Radonjića i odatle u okolinu Rožaja kao: Ganić. Od ovih Oraovaca ima u više krajeva
Oran, Kotor, po nahočetu
Orahovac, ranije: Milić u Orahovu (Kuči). Od njih su u: Sofiji (Bugarska); Podgorici; Tuzima; Vladnjami (Zeta) istorodni sa Pajovićima i Klikovcima. Od njih su u Skadru; Nikšiću; Ulcinju; Kotoru
Orahović, vidi: Rahović
Orahovljanin, Ulcinj 1887. god.
Orbović, oni su iz grane Tomaša kasnije Klenčana u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Klenka (Srijem). Porijeklom od Banjske (Kosovo)
Orgović, Nikšić
Orguljan, u Prčanju (Boka Kotorska)
Orehović, Cuce (Cetinje)
Oreščanin, Cuce (Cetinje); Lipovo (Kolašin)
Oržižek, Bijela, Herceg-Novi
Orić, Laće u Bjelopavlićima i Drenovštici u Pješivcima, kao potomci Lučana; Sirovačke Bare (Žabljak)
Orijentali, Boka Kotorska
Orland, i kao: Orlando, Škaljari, Muo i Kotor u Boki Kotorskoj
Orlandić, Orlandići kasnije Seoca u Crmnici i u Donjoj Krajini. Od njih su u Berislavcima (Zeta); porijeklom iz Klimenata (Albanija); Cetinje
Orlandići, bratstvo iz Seoca u Crmničkoj Nahiji
Orlić, Budva 1650. god. i Donji Stoliv (Tivat)
Orlović, Moštanica (Riđani), Nikšić (Orliban u 14.v.); iseljeni u: Čevo (Ozrinići), Cetinje, Miriloviće i dalje po Hercegovini; Petrovići i Prigredina u Banjanima, kasnije kao: Rajković u Vukovom Dolu (Bileća); u Đakovicu (Metohija) i dalje u Vrbešnicu (Kosovo) i jedni kao: Žarković pod planinom Žabe (Neum); Bajice (Cetinje) i odande u Lastvu (Grbalj); Bjelopavlići; iz Čarađa i Kazanaca (Gacko) pa u Prigredinu (Banjani), Nikšić, odande u Cuce i Čevo (Cetinje). Jedan u Bjelice (Cetinjesko polje); Orlovići od porodice Pavla Orlovića i drugih potomaka Orlovića; vidi: Martinović; iz Teočaka (Dragačevo), Šumadija. Vidi: Klikaraš i dr.
Orlovići, staro bratstvo u Bajicama
Orlovići, rod u Lastvi
Orljak, Pljevlja 1864. god.
Orman, ogranak Giljana u Ozrinićima (Nikšić)
Ormić, Kotor, po nahočetu
Orović, grana Novakovića u Vasojevićima i u Majstorovine (Bijelo Polje); Štitarice i Polja (Mojkovac)
Oroz, Žiljevo i Šurići (Hercegovina) ogranak Milovića iz Grahova (Nikšić)
Orsa = Orsi, u Kotoru
Orsak, Kotor
Orsi (Orš), Kotor 15. v. i Antibaru (Bar)
Ortolani, Kotor
Oruč, Štoj (Ulcinj) porijeklom iz Bobote (Ceklin), od njih su u Sarajevu
Oručević, Draževina (Podgorica) od Đuraša sa Sjenice (Kuči). Iseljeni u: Rudi (Zatrijebač), Kuči, i jedni siđu u Podgoricu; Tuzi; Velje Selo; Bar; Skadar (Albanija); Solun (Grčka). Rod sa: Đurašima, Nikmarašima kao: Cacović i Balo
Oručković, Kuči
Orš, vidi: Orsi
Osmajlić, grana Brajilovića u Pivi; ogranak Miloševića u Vasojevićima, posebni kod Andrijevice
Osmanagić, Podgorica, Skadar i u Sarajevu; Bukovice (Pljevlja); u Zeti i Žabljaku na Skadarskom jezeru do 1900. god.; kao: Koskić iz grupe Martinovića iz Bajica (Cetinje) u Nikšić
Osmanagići (Koskići), muslimani u Podgorici
Osmankadić, Pljevlja
Osmanlijević, grana Dabetića u Vasojevićima
Osmanljucić, Nikšić
Osmanović, Braišna (Anamali) i Lisna (Ulcinj); kod Bara; Vojno Selo (Plav) i u varoš Plav 1909. god.; iz Rovaca, kao: Bulatović iselili u Trpeze, Kanje i Kalnicu (Bijelo Polje). Njihovi su srodnici u Veljovićima i Bijeloj Crkvi (Rožaj); Orahovica (Bijelo Polje); Berane; iz Morače odseljeni kod Rožaja su ogranak Kurpejovića i od njih u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar); Nikšić; Podgorica; Orahovica (Vukotići), Bijelo Polje, ogranak Vukotića, od Vukote grana Lalevića
Osmanotović, u Podgoricu iz Vladanje
Osmanćević, i kao: Osmančević, u Plavu ogranak Đuričana iz grupe Đuraškovića, porijeklom iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Osmanćelić, u Plavu 1861. god.
Osmanćehajić, istorodni sa Osmanćevićima, ali jedni i kao: Đurašković u Plavu
Osmanćehić, u Plavu 1860. god.
Osmančekić, u Plavu 1890. god.
Osmović, u Nikšiću i područnom Busku
Ostajbašić, Paštrovići (Podbrežje) u 17. v.
"Ostović", zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Ostoja, Herceg-Novi i Kotor
Ostojić, Ostojići i Jezera u Ćeklićima (Cetinje) 1489. god.; kod Cetinja i u gradu; Kotor oko 1520. god.; Sutomore (Bar) 1886. god.; kod Nikšića; Gluhi Do (Crmnica) ogranak Ivčevića i kao: Ostović; u Kotoru jedni i kao: Brnić; Grahovo (Nikšić) 16. v. Od njih su u Mačagaj, provincija Čapo u Argentini; Nikšić; Vrela i Junča Do (Drobnjaci); Palež i Budečevica (Šaranci), Žabljak, od ovih su u Đurđevića Tari bili od 1875-1919. god.; Vasiljevići (Nikšićka Župa), jedni su iz područnog Zagrađa odselili u Prizren; u sjevernim djelovima Crne Gore bili su vlastela u 15. v.; Prage (Nikšić); Tušine (Žabljak), oni su grana Nemanjića, kod Prizrena, doseljenici iz Zagrađa (Prizren) pa odselili u Lučane (Čačak), kao srodnici područnih Uroševića; Prenča i Maoče (Pljevlja); Kozice, Mojstište i Zvjezd (Pljevlja), jedni su doselili od Kolašina kao: Jakšić; Budva i kao: Otstojić; Donje Dobro u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) pa odatle u područni Začir 1485. god., a 1494. god. kao: Šesta; u Junča Dolu, Pridvorica (Šavnik) i Vrelima (Žabljak) ogranak Mandića ranije Mileševića iz Pridvorice (Šavnik) u Velikom Barku (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča
Ostojići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Ostojići, staro jezersko bratstvo
Ostojići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Ostroški, Ostrog (Bjelopavlići); vidi: Brkić (Jovanović)
Ot, vidi: Hot (Hoti)
Otanasić, Perast
Otar, kasnije: Dubljević, u Pivi, porijeklom iz Duba (Cetinje). Od njih su u Gacku, Izgorima, Barcu, Tepcima, Ninkovićima i Jezerima (oko 1780. god.) kao: Popović u Nikšiću
Otaš, predak Otaševića
Otašević, Brskut (Bratonožići) ogranak Čađenovića. Jedni su preselili kod Plava; Raće (Piperi); Kurilo (Zeta); Vasojevići ogranak Đurišića, grana Kovačevića; Momče (Kuči) ogranak Vujoševića. Od njih su kod Plava i Gusinja (Vojno Selo) kao: Vujošević i Stašević; vidi: Radović - Kisin; Cerovo (Bijelo Polje); ogranak Bulatovića iz Rovaca preselili u Raće (Kuči). Razgranati i jedni odatle odselili u Crmnicu; Bezjova (Kuči) i od njih su u Gruži Kragujevačkoj, Jablanici (Srbija) i Palama (Sarajevo); iz Nikšićkih Trepača odselili u Bačku a drugi u Boliviju; u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči); Nikšićko Prekovođe; Piperi; Zagarač (Danilovgrad); Bjelopavlići; Gostilj i Kurilo (Zeta) su iz Bjelopavlića; Bijela Crkva (Rožaj) iselili u Barnjik (Raška); Gostilje (Zeta) došli iz Zagarača; jedna grana Mijanovića u Cucama, grana Adžovića, starina u Adžovića Vrbi, u Zeti; Njeguši (Cetinje); Sutomore (Bar) 1884. god.; Bar
Otaševići, bratstvo u Dugom Dolu
Otaševići - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Podnopolju
Otaševići, grana bratstva Mijanovića u Cucama
Otilović, Vrulja (Pljevlja)
Otović, ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje) odselili u Vasojeviće; Petnjik (Berane) grana Novakovića, Levorečana; Piperi; Drobnjaci; Vranj i Vladnja (Orahovo), Zeta i kao: Hotović pa Kovačević
Oturlić, Vladanja i Vranj (Zeta) kao: Hotović iz Hota (Tuzi); Herceg-Novi i područni Kuti i Srbina
Oćević, Oćevići (Rijeka Crnojevića); u Ćeklićima (Cetinje) i kao Oćevski = Hoćevski
Oćetek, Cetinje
Oficirčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ohić, Tivat, Kotor i područni Muo
Ocer, u Podgorici
Ocić, Katrkol (Ulcinj)
Očević, Kotor, po nahočetu
Očina (Očinja), predak Očinića
Očinić, Očinići (Cetinje), vidi: Pajović; Lastva tivatska doseljenici iz Očinića (Cetinje) 14. v.; Pobori (Budva); Stara Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Ostojić - Pajović; Ulcinj 1887. god. Oni su potomci Gucala
Očinići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Očinići - Pajovići, bratstvo na Vranjini
Očinja (Očina), predak Očinića
Odža, iz Albanije (u 16. v.) doselili u Šišiće (Tivat)
Odžaj, Oblik (Ulcinj)
Odžić, Brijeg (Piva), oni su iz Prekotarja. Od njih su u Vrčanje (Užička Crna Gora); u Podgorici doselili iz Zete; Donji Murići u Donjoj Krajini iz Klimenata (Albanija); Gorane i Pečurice (Ulcinj) su ogranak Popovića iz Ravne; Ćurjani, Bobot i Draginja, Mrkojevići (Primorska krajina) su od Krekuna iz Limljana (Crmnica) i jedni od njih su u Kanjoše i Buljarice (Paštrovići) 1843. god. ima ih i u Boki Kotorskoj; Osmine Mišićke (Spič) i u susjednom Gradištu; Tivat, porijeklom iz Hercegovine; Savina, Herceg-Novi; Kameno, Herceg-Novi 1692. god.; Nikšić; Bjelopavlići, kasnije Vuksanović; Gusinje, porijeklom iz Anadolije (Turska); Ibarac (Rožaj), oni su od Krasnića iz Metohije
Odžići iz Pive (D.Crkvice - Odžica Glavica), ispreko Tare (muslimani)
Ošić, u Nikšiću 1790. god.