CRNOGORSKA PREZIMENA...Š,T,U.

Š
________________________________________



Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje)
Šaban, ranije Dragoslavljević, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje) prešao u Mužoviće (Ceklin), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom Vlahu (Srbija). Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, drugi u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Ivanišević i Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje)
Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šabanagić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog Pazara
Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srodnici Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 1879. god.
Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović)
Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj)
Šabanović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna Bistrica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Nikšića, jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić); Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), srodnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal (Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušovićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše (Pljevlja)
Šabanovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do) porijeklom izpreko Tare (muslimani)
Šabanji, Rječ (Ulcinj)
Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj)
Šabeljić, Nikšić
Šabić, u Herceg-Novom
Šabo, Mojdež, Herceg-Novi
Šabović, u Mojdež kod Herceg-Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Žabljak) kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš iAdamović u Selcu (kod manastira Dovolja), Zatarje. Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje se dosele i neki od Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u Nikšiću, gdje je došao Panto Đorđijev Šabović; 1878. god. iz Kuča, jedni od Đurđevića pređu kod Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku (Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrađu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gornjim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava; Boljanine, Zaton i Stabna (Bijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Plavu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni), Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimira (Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, Herceg-Novi
Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići.
Šaboj, Rastiš (Ulcinj)
Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj)
Šabotić, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko Bubanja)
Šabotić, Bijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograđeni (Bijelo Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić
Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potiču od Bubanja
Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje;
Šabatofović, Kravari (Ulcinj)
Šavanin, vidi: Šabanin
Šagin, Oblik (Ulcinj)
Šagovnović, Baljuše (Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore
Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima
Šagovnovići, rod u selu Zeljusi
Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili iz Popova (Hercegovina)
Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polje (Piva) oni su od Božovića
Šainagić, Župa Nikšićka
Šainaj, Ckla (Ulcinj)
Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bratonožića; Srpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovović; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj); Brijeg (Božurov Do), Piva, došli iz Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u Piperima ogranak Vulikića
Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja
Šaja, vidi: Šobajić
Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Šakabend (Šakabenda), Pljevlja
Šakić, potomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz grupe Bajkovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od njih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.; Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sarajeva i u Anadoliji (Turska)
Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama
Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila (Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji (Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Nikšića
Šakote, rod u Rudini
Šaković, Bratonožići
Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić)
Šakotić, vidi: Šakota
Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina
Šaletić, Počioke (Bjelopavlići) ogranak Grupkovića
Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i Toci (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj)
Šaloun, Budva
Šalta, Bar
Šaltić, Bar
Šalukić, u Krivošijama
Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god.; u Podgorici
Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Albanija); u Plavu 1879. god.
Šaljević, ogranak Milovića u Kučima
Šaljić, Velika i Gračanica (Plav)
Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka)
Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. god.), doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija)
Šaman, Grnčari (Plav)
Šamanin, Prnjavor (Gusinje)
Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči)
Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu
šamić, Pljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica)
Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima prije preseljenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal
Šaner, Herceg-Novi
Šan (Šani), Bar
Šaninović, Zasmreče (Kolači) iz Kuča, vidi: Šahovac
Šanit (Šaniti), Bar
Šanić, Kričak (Pljevlja)
Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja
Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić
Šanjević, Podgorica
Šaović, u Podgoricu sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja
Šapaljak, u Ulcinj 1875. god.
Šapić, Kričak (Pljevlja)
Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić
Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića
Šaptina, Paštrovići, 17. v.
Šaraba, vidi: Radović - Kisin
Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina)
Šarabić, Baošići, Herceg-Novi
Šaran, Kotor
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci Mijaila Vlastelinovića. Odatle pređu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mihailov sin Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u Gacku i Mostaru, Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku,Parežanin u Paniku, Šarenac u Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. Sva mjesta u Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren između Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana Kolašinska i tu se sasvim oformi bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od jednog Anđelića (Miloševića - Šaranca), povratnika su Anđelići u Hercegovini. Na području Plane Kolašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anđelić, Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popović,Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković, Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Šaranaca razvije se i pleme Šaranci, na području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Gradini, Odrage, Ramovo Ždrijelo, Podima, Paležu, Njegovođi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Njugo, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranaca Babići između Bileće i Gacka. U Plani Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i Novović (Šaranski) na Đedovom Polju (Žabljak); Bećkovići pređu u Rovca (Podgorica); od Raičevića su i Zakić, Džajivuć, jedni iz Šaranaca pređu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; od bratstva Ćosović jedni pređu u Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Međužvalje (Pirlitor), Žabljak; Nedajno (Piva) od Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićima (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavnika; od Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici, Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; neki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja);Knežević, grana Šaranaca i njihov ogranak Radošević nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj obali i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče (Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugarskoj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i jednih i drugih u Sijerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima (Pljevlja) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od Bileće
Šaranci, pleme u Hercegovini
Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (Bjelice), Cetinje; Bjelopavlići, ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Međulužju (Mladenovac)
Šaranovici, bratstvo u Mikulićima
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka)
Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodnici Radojičića u Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šavnik) 1909. god. iz Zatarja kao: Šarac
Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj (Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti)
Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - Mijomanovića
Šarbejić, Bar
Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbor i kod Risna (Boka Kotorska); Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac
Šarenci, rod u Bilećkim Rudinama
Šarenci, rod u Drobnjacima
Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje)
Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronomik po babi Šara; Krstac (Golija), Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od Bijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti
Šarič, vidi: Šarkić
Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogranak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković
Šarkinović, u Plavu i područnim Brezojevicama 1820. god. iz Kuča
Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v.
Šarov, Bor (Bihorska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija)
Šarović, Đurička Rijeka (Plav), ogranak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima (Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija (Čarađe), Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar; Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine) prije Kosovske bitke, drugi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice (Gacko), od njih su u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić), porijeklom od plemena Riđana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a kasnije Petrović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive
Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje
 i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih Komova
Šaronjić, Bijedići (Bijelo Polje), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima, Radijelju i Ćosovićima u Sjenici
Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičina iz Stabana
Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija); Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica (Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar
Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Šarhomović, Plav
Šata, Kotor; Ulcinj
Šatić, Ulcinj
Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v.
Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili iz Koleša (Nevesinje)
Šaćević, Podgorica
Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupljaka, odseljenih u Kominu (Novi Pazar)
Šaub, Herceg - Novi
Šaula, Bar
Šaulić, Žabljak i Junča Do, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića - Mandića; Nikšić
Šaunig, Meljine, Herceg-Novi
Šafranović, Kotor
Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine
Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja
Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ranije Gruda, od njih su u Lozni i Jagoču (Bijelo Polje)
Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šahmar, Kotor, vidi: Šahman
Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god
Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kalače), Rožaje porijeklom iz Kuča
Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjednom Tomaševu i kao: Ljubović; Mrđenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg-Novog
Šačević, muslimanin iz Podgorice
Šačnagiš, Nikšić
Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnjake, ogranak Perunovića
Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god.
Šaškić, vidi: Šašikić
Šašović, u Pivi srodnici Vojinovića, od njih su u Srbiji
Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića
Šašoroga, Zlostup (Golija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje), porijeklom od Vukalovića
Švamadli, Herceg-Novi
Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
Švarcer, Budva, po majci
Švarcapel, Herceg-Novi
Švalaj (Švalej), Nikšić
Švec, Kotor
Šglović, Orahovice (Risan) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović
Šebek, područje Bistrice i Zaton (Bijelo Polje); u Podgorici
Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana
Šebec, Bistrica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz Tušine (Žabljak)
Šebović, Bijelo Polje
Šeboj, Kuči
Ševalja, Donji Stoliv (Tivat)
Ševaljević, Cetinje; Kotor
Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje)
Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima
Ševaljevići, rod u Novom
Šević (Kiković), Kuči
Šegahić, Pljevlja 1867. god.
Šegon, Kotor
Šegotić, Kotor
Šeinagić, Nikšić
Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u Ulog (Kalinovnik) kao: Pekara
Šekić, Pljevlja 1898. god.
Šekujez, i, Ulcinj
Šekularac, potomci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevcu, Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna, Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije, porijeklom iz Šekulara (Vasojevići)
Šekularci, iz Šekulara kod Andrijevice
Šelović, u Plavu
Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane)
Šenebek, Herceg-Novi
Šenk, u Podgorici
Šenker, Kotor
Šenkol, Ulcinj
Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić
Šenkotić, Nikšić
Šenović, Donji Banjani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava
Šeović, Rudo Polje (Plav); Brezojevice (Gusinje) i toj varoši
Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja
Šepić, Kričak (Pljevlja)
Šeremet, Herceg-Novi
Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (Njeguši), Cetinje, ranije Lukrecija; Kotor
Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka Crnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić, srodnici Ostojića u Crmnici
Šestavić, u Gusinje došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škrelja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u 14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić
Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović = Stijović iz Lješkopolja
Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer (Bijelo Polje)
Šestokril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje)
Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima
Šestokrili, staro bratstvo u Perastu
Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v.
Šećerkadić, Pljevlja
Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cetinje
Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka
Šećković, u Drobnjacima, grana Đedovića - Novljana
Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeđine (Trebinje) došli iz Risna (Boka Kotorska); Podgorica
Šehovci, vode porijeklo od Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva)
Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši
Šešević, Tuzi
Šešelj, vidi: Šešlija
Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu i Bilećima (Nevesinje), Miruše (Nikšić), ranije Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj
Šešoval, Podgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje)
Šian (Šiani), Bar
Šibalija (Brašković = Potolić), u Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli u Pitomine (Drobnjak) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode Bogdana Potoljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići = Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god.
Šibalije, bratstvo u Jezerima drobnjačkim
Šibalić, vidi: Šibalija
Šibek, u Perast (Boka Kotorska)
Šibenčanin, Kotor
Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogranak Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančanin
Šigarević, Morinj (Boka Kotorska)
Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija
Šijaković, Gusinje 1910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja)
Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ogranak Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god.
Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima
Šilić, Herceg-Novi
Šilković, ranije Šiljković, u Plavu
Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje
Šilobadi, bratstvo u Slivnici
Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović
Šilojević, Nikšić
Šilop, Perast (Boka Kotorska)
Šiljak, ogranak Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lađanima, a u Pušini, Ritošići i Pablaću iz Bličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao: Kljejević, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao:Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore
Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak
Šiljanović, i kao: Štiljanović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini
Šiljević, Nikšić
Šiljegović, Kuti (i kao: Nikolić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji)
Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković
Šimakić, Ulcinj
Šimac, Kotor
Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac, došli iz Stare Crne Gore
Šimić, Bar
Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska)
Šimović, Orahovo (Kuči), identično Šilović u Kučima
Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja (Hercegovina); kod Perasta su iz Bosne
Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Piva), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj)
Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljevo) porijeklom od Vukovića iz Mratinja
Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v.
Šindić, u Pašinu vodu (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god.
Šinid, Herceg-Novi
Šindiš, Žljijeb (Boka Kotorska); Risan od njih Riđanović u Riđanima (Nikšić) pa u Lukavac, Vrenoj Dubravi i Piragiće (Hercegovina)
Šindler, Herceg-Novi
Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta)
Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj)
Šinožar (Mihajlov), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci Mihajla doseljenika iz Crne Gore
Šinolić, Kosijeri (Cetinje)
Šipek, Nikšić
Šipilović, Pljevlja
Šipić, Kotor
Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić
Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje)
Šipovac, Rast (Hercegovina), porijeklom iz Drobnjaka
Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje)
Šipura, Podgora (Pljevlja)
Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka grana Maleševaca i neki pređu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu i Dragovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u Nikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao:Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje
Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama
Širibek, Herceg-Novi
Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god.
Širnbek, Herceg-Novi
Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje
Širovići, staro bratstvo u Cucama
Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi
Širočanin, iz Široke (Primorska krajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić
Širć, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Šit (Šiti), Štoj (Ulcinj)
Šitić, Meljine, Herceg-Novi
Šifrić, Baričje (Piva)
Šiša, Herceg-Novi
Šišević, ogranak Popovića - Lipovaca, doselili iz Građana 1796. god. Od njih su: Kopilović u Skadru, odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Zeta)
Šišelović, Lješkopolje (Podgorica)
Šišić, Herceg-Novi
Šišković, Pljevlja
Šišlović, Lješnjani (Podgorica)
Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović
Šišović, grana Šišojević - Šišovića, potomci su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja Zeta), pa jedni pređu kod Rijeke Crnojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače; u Morači grana Rakočevića
Šišojević, Vranjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god.
Šišojevići, staro ime plemena Građana
Škaban, u Kotoru
Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škaljarin
Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Škampra, ogranak Bulajića
Škanata, Donja Lastva (Tivat) i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat) porijeklom iz Grčke
Škanatić vidi: Kanata
Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore
Škanović, u Bar prešli iz Budve
Škanjara, Prijevori (Budva)
Škarić, Podgorica
Škaro, Herceg-Novi
Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda
Škaperin, u Zeti
Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od kojih u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar)
Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi
Škerletić, Žljijeb i Presjeka, Herceg-Novi
Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje)
Škerović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, Herceg-Novi
Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu
Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima
Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac)
Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić)
Škiljevići iz Pive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića
Škejz, Ulcinj
Škobalj, Podgorica; Podi, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u Muslim Rijeci; Kotor i kod Risna
Šković, u Rožaju
Škoda, Pljevlja 1879. god.
Škodra, Ulcinj
Škopelj (Škoplja), Đurmani, Bjelila, Đenđinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz Stare Crne Gore
Škordio, Kotor
Škoro, Nikšić
Škof, u Podgorici
Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje)
Škrapulja, Prekornica (Cetinje)
Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj)
Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura), porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorđe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje)
Škrema (Pkremi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Škretić, Vladimir (Ulcinj)
Škretović, Krute (Ulcinj)
Škrivanić, Radovanići (Grbalj)
Škrijev, vidi: Tutić
Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj
Škrijelj, Dašča Rijeka, Javorje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj
Škrnjić, Uskoci (Drobnja)
Škroboca, Kotor
Škudra, u Kotoru 1585. god.
Škukja, Široke (Donja Krajina), došli iz Brdica
Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadija), Žabljaku (Drobnjak); u Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje
Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Škuljić, Savina i Žljijeb, Herceg-Novi
Škundić, Miločane (Nikšić)
Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz Pipera
Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija)
Škupor, Nikšić
Škurić, Bar i Kotor
Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god.
Škutar, Budva
Škutić, u 16. v. u Spič (Sutomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru
Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj
Šlaković, Bar
Šlang (Šlangu), Bar i Ulcinj
Šljakić, Police (Berane); Zagrađe (Andrijevica)
Šljaković, Dobre Vode (Bar)
Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurevića, Grana Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima Vukićević i Bulić
Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčevice, Bukovice i Gradac (Pljevlja)
Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Jabuka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda, Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riđana (Nikšić)
Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka
Šljukar, Nikšić
Šljukić, Nikšić; Bršno (Župa Nikšićka); Gradac (Pljevlja)
Šmaković, Dobre Vode (Bar)
Šmigović, Pljevlja
Šmirak, Sasovići, Herceg-Novi
Šnicar, Herceg-Novi
Šnuro, Kotor i susjedni Muo
Šnjajder, Podgorica
Šobajić, Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni pređu 1885. god. od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su ogranak Bajagića
Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana
Šobotić, Tucani (Bijelo Polje), srodnici Bubanja
Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću
Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore
Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta
Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 1742. god., vidi: Šoljaga
Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i Vuksanović, vidi: Dujović
Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Spiča (Bar) prešli u Drobnjake
Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: Šolaga, pa jedni kasnije i kao: Đurović iBrežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su iz Paštrovića
Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje)
Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910. god.
Šomlać, kod Bara
Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlastela
Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoraja, Ćeklići (Cetinje)
Šoraji (Šorai), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoran, Zalazi (Kotor)
Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrelu
Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuđemilima (Bar); Crmnica
Šorovići, bratstvo u Limljanima
Šorovići, staro bratstvo na Ugnama
Šorovići, bratstvo u Tuđemilima
Šortan, u Morinju (Boka Kotorska)
Šot, Kotor
Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši), Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Pazar), Grilu i Malom Boriču (Vraka), Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević
Šoćević od Šoć, u Vraki (Skadar); u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god.
Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac
Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjakpotomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima, Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god.
Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak Dašića
Šošić, Bar; u Podgorici
Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih u Gračanici, Kraljima, Ulotini (Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vojnom Selu, Meteh i Viševu
Šošković, Vojno Selo (Plav)
Šoštarko, Kotor
Špadijr (Šapadijer), Donji Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici, Grliću (Bjelopavlići); Kotoru; Budvi; Nikšiću
Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Špadijeri, bratstvo u Brčelima
Špadijeri, bratstvo u Limljanima
Špadić, Herceg-Novi i okolina
Špajak kasnije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica)
Špalek, Cetinje i Herceg-Novi
Špan (Španjola), Borkovići (Piva)
Špancig, Herceg-Novi
Španja od Španja, Lužani starosrbi, na području rijeke Zete i Morače
Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci
Španjan, Bobota (Crnogorsko Primorje)
Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici
Španjola, vidi: Špan
Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu iz Nikšića
Špeković, Gornji Ulići (Rijeka Crnojevića)
Špikulj, Nikšić
Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta
Špirkić, Cetinje
Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg-Novi u 16. v. došli iz Grčke
Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete
Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god.
Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Spiča), Sutomore
Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje)
Šprem, Dobrota (Kotor)
Špuzić, Ulcinj
Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici
Špur, u Podgorici
Šramadci, Herceg-Novi
Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore
Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Krajina, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač
Štampić, Kotor
Štancing, Herceg-Novi
Štanjan, Bobice i Mala Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine
Štedović, Zvjezd (Pljevlja)
Šteković, prezime pretku glavnih bratstava u Vitasovićima
Štern, Kotor
Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz Sombora
Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči)
Štibić, Podgorica
Štikula, Nikšić u 17. v.
Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crne Gore
Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce (Srem), drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: Stilanović, Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica)
Štiljanović, bratstvo u Boljevićima
Štipar, u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića
Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skadru (Albanija) jesu iz Crne Gore
Štirović, Podgorica
Štitalj, u Vasojevićima
Štitar, Kotor
Štjefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar
Šthefni, Štoj (Ulcinj)
Štogić, Bar
Štrbac (Štrpac), Banjani (Nikšić) 1428. god.
Štratiko, Meljine, Herceg-Novi
Štrikić, srodni Mrčaricama iz Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar
Štrihaljenović, Boljevići (Crmnica) 1694. god.
Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja)
Štripac (Štibpi), u Štrpcima (Banjani), odselili
Štrul (Štrol), Herceg-Novi
Štukanović, Perast (Boka Kotorska)
Štukelja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić)
Šturanović, Ozrinići (Nikšić)
Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac
Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, Vasojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo Polje) kao:Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i Petronijević. Neki su prešli kod Valjeva, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić
Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja
Šćepal (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava
Šćepan Mitrov, predak bratstva Bigovića
Šćepanica, Milovići (Grbalj)
Šćepanov, Bar
Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Donju Moraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac, Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe (Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješivci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci); Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. kao: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz Popova (Hercegovina), ogranak Vulovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima (Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz Bratonožića; Kosijeri (Cetinje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići (Budva); u Nikšiću grana Vulovića
Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku
Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje
Šćepanovići - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju
Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepančević
Šćepić, Bar; Sutomore (Bar) 1909. god.
Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god.
Šćepković, u Cuce (Cetinje) 1566. god.
Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Plavnice (prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podgorica, od kojih su u Rijeci Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz Rasnog
Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica); Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović
Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću
Šćepčevići u Herakovićima
Šćetbradić, Podgorica
Šćetović, Kržanja (Kuči), od njih su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk
Šćut, Selca (Plav)
Šubara, Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi
Šubarica, vidi: Šubarić
Šubarić, Prenčane i Maoče (Pljevlja); Nikšić
Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi
Šubert, Kotor i Muo
Šubić, Đurđevića Tara (Pljevlja); Bratonožići
Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Grančaru i Budimlju (Vasojevići)
Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šujaci
Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Šujić, u Kotoru oko 1400. god.
Šukačević, Zeta
Šukić, Nikšić
Šukić (Milenković), u Nemini kućama (Kosaj), Sopot
Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, Sandžaku i Americi; Zaton (Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Štitarice (Mojkovac); Bakovići (Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ogranak Vujačića, od njih su u: Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz Boke Kotorske
Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brestovik (Bijelo Polje)
Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u Ulcinju
Šulović, Pljevlja 1863. god.
Šulmenster (Šulmenšter), Meljine, Herceg-Novi
Šulc, Cetinje 1871. god.
Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva
Šuljan, Herceg-Novi
Šuma, vidi: Dojčević
Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, od njih su i Marković - Mlatišuma, kod Kragujevca
Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u Brajićima i Poborima (Budva); Budva
Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumić, ogranak Riđića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva
Šumići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci
Šumpe, Herceg-Novi
Šumtić, Berane
Šundek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke
Šundić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj, Sandžaku, Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od Dipića, grana Trebješana i kao: Bušković
Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz Hercegovine
Šundrak, Herceg-Novi
Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa jedni sišli u Berane (Vasojevići)
Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanovića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni kao: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podgorici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki kao: Ćorović = Pranvera = iMrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Šupeković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero
Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji kasnije Perišić; ogranak Nikolića iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje), Hercegovina; u Podgorici
Šupkić, Pelino (Bar)
Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, doselili iz Cuca (Cetinje)
Šupljoglavi, rod u Hercegovini
Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Gornjih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje
Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića
Šurić, Nikšić i dotični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur
Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrike, jedni kasnije kao: Brašnja
Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića
Šuster i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-Novi
Šusterović vidi Šuster
Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Šusteri, zagranak bratstva Šustera-Dobrilovića
Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Šutal (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riđana (Nikšić); Podgorica
Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal
Šutanović, u Bjelopavlićima jesu ogranak Pavićevića
Šutilović, Kuči
Šutinović, u Komanima (Podgorica)
Šutić, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog Pazara
Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaje) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor
Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak Komnenića
Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča
Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Dragovoljićima i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u: Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkvine (Glasinac), Romanija; Kotor
Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovoljaci (Lukovo) kod Nikšića
Šućurović vidi: Šućur
Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja (Polimlje)
Šuše, isto što i Šuša
Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlatnopojasovića (od Jova Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Drobnjak); Donje Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelobrda (Bjelobrković); drugi u Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče (Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore; Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje); Kleuti i Gradina (Gacko), Reljino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović, Kreči Kruščice, Trnovice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević
Šuškavčević, ogranak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani, Vranj (i kao:Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija)
Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bjelopavlića (Crna Gora)
Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja)
Šušnjar, Risan
Šušnjara, u Podgorici
Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz grupe Stanjevića u Piperima



T
________________________________________


Taba, Vrbovo i Potpeće (Pljevlja)
Tabajić, u Pljevljima 1863. god. i područnim Mačićima
Tabajica, Mažići (Pljevlja)
Tabaković, Maoče (Pljevlja); Berane; Njivice, Herceg-Novi; u Mrežicama i Mirušama (Nikšić), ranije prezime je bilo Barjaktarović porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Tabaš, Potpeće i Bobovo (Pljevlja); Podgorica
Tabor, Bar
Taborski, Zelenika, Herceg-Novi
Tavanat, Kotor
Taga, Bar
Tagaj, Rastiš (Bar)
Tagan (Taganam), Krute (Ulcinj)
Taganam, vidi: Tagan
Taganović, Krute (Ulcinj)
Tagić, Bar i područni Livari
Tadić, u Pivi: Smriječno, matično, potomci Tadije Branilovića (od polovine 16. v.), Magudi, Plužine, Seljani. Od njih su u: Ustikolina (uz Drinu), Vrhu Prače (Podromanija), Vrbnom (Anđelići), Zazvođu, Đedićima i Dobočanima (Trebinje). Odande jedni u: Nikšić i susjedno Gornje Polje (oko 1840. god.). U Đedićima, od Tadića jesu Đedić iSparavalo, Kotoru, Budvi, u Srbiji: od Tadića u Valjevu, Beogradu, Soko Banji, Užicu, Dragocvetu, Beloj Palanci, Kučevu. Oko 1700. god. neki Tadija (od Tadića iz Pive) kasnije kao: Tadić u Azbukovici i Drljačama, uz Drinu, od kojih su u Kelnu (Njemačka), Ljuboviji, Malom Zvorniku, Kostajniku (Krupanj), Šapcu, Skoplju (Makedonija); u Koljanini kod Vrljike u Cetinjskoj krajini, u gornjem slivu Cetine, porijeklom su iz Hercegovine ili Crne Gore; U Starom gradu Hvar, porijeklom su iz Hercegovine, granično Crnoj Gori, došli kao pravoslavci; Krtova kod Lukavice (Bosna), porijeklom od nekuda iz Crne Gore; Amajlije i Janja kod Bijeljine, odnekuda iz Crne Gore; Podrilje (Vinkovci), kao: Antić doseljenici od Pljevalja
Tadići iz Pive (Smriječna, Stabna), starosjedioci
Taipović (i kao: Taitović), Katrkol (Ulcinj)
Tairagić, Gusinje, doseljenici iz Šalje (Albanija), srodnici su sa Dizdarevićima i Osmanagićima
Taitović, vidi: Taipović
Taić, ogranak Mijovića - Vasojevića u Vasojevićima
Tajić, grana Kovačevića - Vasojevića u Vasojevićima
Tajkić, Grude (Tuzi), jedni njihovi preselili u Podgoricu
Tajković, Grude (Tuzi) i neki su prešli u Podgoricu
Tajlović, Podgorica
Tajsić, Aleksinac (Srbija), porijeklom su iz Morače (Kolašin)
Talabučić, Gornja Brezna u Pivi
Talić, Pljevlja, doselili se iz područnih Bermaša (Talića) 1867. god.; Sutomore (Bar)
Talamiš, Nikšić
Talau, Kotor
Talaš, Potpeće (Pljevlja)
Talević, Trpezi (Bijelo Polje), srodnici Taranaša u područnoj Vrbici
Taliafer, Ulcinj u 13. v.
Talić, Brce i Šušanj (Bar). Od njih su u Dubrovniku
Talović, Borkovići i Plužine u Pivi, ogranak Radovića iz Borkovića Boričja i Rudinica (Piva)
Talovići iz Pive (Borkovići), od Radovića s Borkovića
Taljanović, Tuzi i Podgorica, iz sela Đon Marija (Grude), Tuzi, srodnici Radičevića
Tamarić, Zeta i Bar
Tanasijević, ogranak Andrića, Vasojevića. Od njih su u Bijelom Polju (Donje Polimlje); Vitanovcima (Gruža Kragujevačka); Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovice (Pljevlja)
Tanasković, ogranak Andrića, vasojevićkih. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Vitanovcima (Gruža Kragujevačka) i Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovine (Pljevlja)
Tangaj, Fraskanjeli (Ulcinj)
Tani, Ulcinj 1436. god., od njih u Prištini (Kosovo); vidi: Tano
Tankosić, Bihor (Bijelo Polje)
Tano, Ulcinj (u 13. v.) i Kotoru; u Ulcinju (1436. god.) Tani
Tanović, Njeguši (Cetinje); Podostrog (Budva) 1766. god. i Budva. Doseljenici iz Podgorice, od njih su u Stepenu (Gacko), a u Certice (Gacko) i Ključu (Hercegovina) potomci žene Tanje iz Maina (Podostrog), Budva; Cetinje; Nikšić. Srodnici su njihovi u Muhalju (Gacko); Ulcinj 1895. god.; Kotor; Piva; Lepeten (Srbija). Doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje)
Tanovići, muslimani u Gacku
Tanta, Perast (Risan) i Morinj (Boka Kotorska)
Tanfani i kao: Tanta, Baošići, Herceg-Novi; Kod Perasta doselili iz Dalmacije
Tanhini, Herceg-Novi
Tanci, i kao: Tarančević, u Ulcinju
Tančer, Kotor
Tanjević, Bobovo (Kolijevka), Ograđenica i Slatina, svi kod Pljevalja; Donja Sabanta (Lepenica Kragujevačka). Porijeklom su od Kolašina
Tapalaj, Štuf i Murići, uz Bojanu. Porijeklom su iz Miridita u Albaniji
Taparčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Taponi, Kotor
Tapušković, ogranak Bulatovića u Rovcima, od njih su u: Kolašinu, Štitaricama (Mojkovac) i Muslićima (Bijelo Polje). Jedni se, od njih, (1892. god.) odseliše u Toplicu (južna Srbija) i tamo su kao: Puranović, ranije u Bjelopavlićima kao: Bulatović - Šaranović
Tarabat, Ulcinj
Tarana (Tahrana), Slano (Trebinje), ogranak Milojevića, doseljenici iz Slanog (Nikšić)
Taranin, Donja Sabatna i Knić (Kragujevac). Došli od rijeke Tare, kao: Tomić, a u Borač Brestovački kasnijeMarić
Taraniš, Bihor (Bijelo Polje). Jedni se preselili u Ibarac (Rožaje)
Taranović, Čumići i Lepenica (Srbija), doseljenici od rijeke Tare
Tarandži = Tarančev, Jasenovac (sjeveri Banat), porijeklom iz Crne Gore
Tarančević, vidi: Tanci
Taraholić, Pričalice (Bihor), Bijelo Polje, srodni tamošnjim Rebronjama
Tarac, Herceg-Novi
Tare, Kotor
Tarićević, Dobrotići (Lješnjani), Podgorica
Tartun, iznad Duljeva i Kuljača u Paštrovićima (oko 1435. god.) doseljenici iz Albanije
Tarus, Tukovići i Godijevo (Bijelo Polje)
Tarhanić, u Bihoru (Bijelo Polje)
Tasić, Bijela na Starom Vlahu (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Grahova (Nikšić)
Tasovac, ogranak Štekojevića - Štekovića - Bobića (potomci Teša) iz Pješivaca neki se naselili u Trebijevo (Trebinje). Od njih su u: Gacku (Hercegovina) jedan odatle se preseli u Pljevlja, Pivu, kod Nikšića, Mojkovca (u Lepenici evidentirani 1445. god.), u Korjenićima (Trebinje), od kojih su u Repajama (Trebinje), od kojih su u Kutima i Kruševicama, Herceg-Novi, ima ih odseljenih kod Doboja (Bosna)
Tatalović, Podgorica
Tatar, Lastva Čevska i kao: Tatar (Kešić), ogranak Vukotića; Donji Ceklin, Bobija, ranije Radovanović (od Radovana Lješova sina Krstića Lekina) i Žabljak (Rijeka Crnojevića), od 1880. god., jedni od njih i kao: Lješević,Vodičanin, u Ulcinju i Cetinju
Tatari, ili Kesići, rod u Kčevu
Tatarinović, Bijelo Polje
Tati, Završ i Podgora (Pljevlja)
Tatić, Banjani (Nikšić), doseljenici iz Srednje Hercegovine; Tulare (Prokuplje) i Kruševac (Srbija), ogranak Radovića iz Morače (Kolašin); Kolašin; Borač (Gruža Kragujevačka) kao: Ćurčić, porijeklom iz Vasojevića; Gornja Ljubovođa (Srbija), doseljenici iz Pive (Crna Gora)
Tatica, Podgorica 1416. god.
Tatković, Kotor
Tauzović, Kotor; Kod Herceg-Novog doselili se 1692. god. iz Hercegovine
Taunhini, Herceg-Novi
Taušan, ogranak Vračara u Pivi, od njih su u Žabljaku i područnim Jezerima u Kokorišu (Gacko)
Taušani iz Pive (Bezuje), od Vračara
Taušanović, Žabljak na Durmitoru
Taušević, Kotor; Nikšić
Taf, a, Kravari (Ulcinj); Podgorica
Tafili, Tuzi
Tafilović, Plav
Tafiljević, kod Plava, vidi Tafić
Tafić, Bar; Ulcinj i Plav, porijeklom iz Bratonožića od Čađenovića
Tafica, Ulcinj i područni Vladimir; Bar
Tafović, Bobovište (Primorska krajina), Bar i u Ulcinju
Tahirbegović, Pljevlja
Tahirović, Đerđek (Kuči), od njih su neki u Crnokrpama i Ćosovićima (Rožaje); Klanac (Rožaje) od područnih Murića; Vladimir (Ulcinj)
Tahmaz, Bukovice (Pljevlja)
Tahmazović, Pljevlja
Tahrana, vidi: Tarana
Tacovac, Tupan (Banjani), pa prešli u Gacko (Hercegovina) su iz Velestova (Cetinje); Jedno vrijeme u Pješivcima kao: Spasojević
Tacović, Kolašin
Tacanović, Pljevlja 1911. god.
Taševski, Nikšić
Tašaković, ogranak Banjevića u Kosoru (Kuči)
Tašović (Džukelić - Vuljević), Kuči (1889. god.), odatle su jedni odselili u Kuršumliju (Srbija)
Tašutović, Gornji Stoliv (Kotor)
Tvica, Bukovice i Boljanići (Pljevlja)
Tvrdić, Riđani (Nikšić) u 16. v.; Herceg-Novi, po nahočetu
Tvjedarčević, Nikšić u 15. v.
Tvrdišić, Žiljak, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja, porijeklom iz Kuča
Tvrdović, kod Nikšića u 15. v.
Tvrdonić, Riđane (Nikšić)
Tvrtko, Herceg-Novi
Tegaj, Rastiš i Donji Oblik (Ulcinj)
Težak, Kotor
Tekla, u Baru 1247. god. a u Kotoru 1330. god.
Teklić (Ivanović), Ledenice (Risan)
Teklić ili Ćeklić, prezime
Tekličovci, rod u selu Radičevcima u Zaglavku
Tekol, i, Bar
Tekušić, Balabani (Zeta)
Tel, Bar
Tela, Animalsko polje (Sukobin), Ulcinj
Telaj, Rastiš i Oblik (Ulcinj)
Telać, Pljevlja
Telaćević, Pljevlja
Telačević, u Pljevljima
Telešević, Zatrijebač (Kuči)
Telić, Rastiš (Ulcinj)
Telč, Kotor
Tema, Kravari (Ulcinj)
Temak, Kotor
Temal, Sutomore (Bar), porijeklom iz Skadra (Albanija)
Temalit (Temal), Bar
Temač, i, Bar
Teminović, Zvjezd (Pljevlja)
Temović, Berane
Temporić, Kotor
Tenal, i, Bar
Tenić, Trnače (Mlava), Srbija, ranije: Ivković, iz Crne Gore
Teodorides, Cetinje
Teodoro, Bar; vidi: Tuero
Teodorović, Podgorica i područni Piperi
Teodosić, Mrčajevci (Čačak), ogranak Mrčajića iz Bjelopavlića
Teofilović, Herceg-Novi
Tepavac, Orahovo (Kuči), od njih su u Šumadiji; u Podgorici 1561. god.; u Kotoru 1561. god.
Tepavčević, Oborište (Meka Gruda), Bileća, ogranak Baćevića, iz Donjih Banjana (Nikšić). Od ovih su Zečević u Nevesinju (Hercegovina); Viš, Mijokusovići i Martinići (Bjelopavlići). Od njih su jedni u Vratkovićima (Gacko), pa odatle, neki u Bobutovo Groblje (Golija), Nikšić; u Trajni do (Gacko) prešli iz Čerađa (Golija), Nikšić; Velimlje (Nikšić), grana Orlovića
Tepavčevići u Čarađu
Tepavčić, u Kotoru
Tepić, Ulcinj, po nahočetu
Tepla, Kuči
Tepo, predak Tepavčevića u Čarađu
Tereta, Prčanj (Boka Kotorska)
Terzija, Paštrovići; kod Herceg-Novog
Terzić, Trnovica (Bileća), matično. Odatle u Bodežište (Gacko), od tih jedni u Zetu: Berislavcima, Golubovcima, Srpska i Matagužima, od njih su u Vranjini na Skadarskom jezeru, Goliji (Krstac), Nikšić; potiču iz Srbije. Njihovi su Vitorovići i Mivić (Mikić) u Dupljama (Kolubara); ogranak Miljanića iz iljanića prešli kod Bileće, u Koleško (Nevesinje); pa u Bodežište (Gacko) i jedan u Podravsku Slatinu; Podkom (Dabarsko Polje), došli iz Golije (Nikšić); Nikšić; Podgorica, iz područne Zete; područje Bistrice (Bijelo Polje); Miljevići; Zabrđe iz Bušnje i Krća (Pljevaljsko područje), posebni u Boljenićima; Rječ (Ulcinj); u Boki Kotorskoj; ogranak Danilovića (u 16. v.) iz Zubaca (Trebinje) preselili se u Mokrine, Dobrotu i Herceg-Novi (Boka Kotorska); Mokrine, Herceg-Novi doselili se (oko 1892. god.) iz Dabra (Hercegovina); Pridvorice, Terzića prodo (zaseok Javorja) u Jezerima (Žabljak), oni su ogranak tamošnjih Mandića, spominju se 1405. god.; Donji Dobrić (Loznica), porijeklom su iz Drobnjaka; Požegina Kičava (Bijelo Polje); Boturići (Bijelo Polje), doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica); Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika (u 16. v.) iz Starčeva uz Skadarsko jezero; u Podgoricu iz Zete
Terzović, Mateševo (Kolašin)
Terić, Muževine (Banjani), ogranak Komnenovića iz Donjih Banjana (Nikšić), od njih su u: Presjeci (Nikšić), Breznima (Piva), Drobnjacima odatle u Moraču (Kolašin), Potarju i Polja (Mojkovac). Najprije su se preselili na Brezna (Piva), pa prebjegnu u Drobnjake i navedena mjesta. Jedni su iz Drobnjaka odselili u Nove Zamke (Ugar), Mađarska, drugi u Polja (Kolašin) pa u Prijepolje, Strumicu i Beograd
Tercet, a, Zita (Ulcinj)
Tesla, ogranak Draganića iz Banjana (Nikšić)
Tesolato, Kumbor (Boka Kotorska)
Testa, Kotor
Tetovac, Dubrave u Bihoru (Bijelo Polje), doseljenici iz Tetova (Makedonija)
Tefil, u Ulcinju
Tešanović, Tupan (Banjani), Nikšić. Grana Banovića. Oko 1840. god. odsele u Meku Grudu (Bileća) i jedni kasnije kod Trebinja, srodni su Tomovićima (Bojovićima) iz okoline Bileće
Tešić, Zatrijebač (područje Kuča), Podgorica, ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Reska (Šumadija) i preseljeni u Srpski Kostur (sjeverni Banat), kasnije naznačeni kao: Jajagin, porijeklom iz Crne Gore
Tešović, Godijelji (Žabljak). Ogranak Jovanovića. Najbliži Pedovićima - Novljanima. Od njih su u Nikšiću; Ogranak Vilarega u Pivi, od njih su u Ograđenici, Bobovo, Višnjica, Premćani i Slatina (Pljevlja)
Tešukić, Balabani (Zeta)
Tivar, Ulcinj
Tiganj, Godijevo i Vrbica (Rožaje)
Tidler, Herceg-Novi
Tijana, uz obalu Skadarskog jezera i sišli u područno Zaganje (Bar)
Tijanić, Stabna (Piva), od njih su na Kovrenu (Višegrad), Maloj Crnoj Gori (Piva) kao: Dakić kod Nevesinja kao:Tunguz. Od odseljenih u Kolašin jedni su prešli u: Zakute, Gledić (Čestin) i Grbavac (Kragujevac); Beran Selo (Berane); Rastoder i Skakavac (Bijelo Polje); Kosanička Rača i Podujevo (južna Srbija), porijeklom iz Vinića (Bjelopavlići)
Tijanići iz Pive (Stabna, Kovači -zas. Stabna, Stubica), starosjedioci
Tikvica, Perast (Boka Kotorska)
Tilović, Orahovo (Kuči)
Tinauer, Herceg-Novi
Tin, e, Tičevine (Dobrilovina) uz rijeku Taru
Tine, vidi: Tin
Tintar, Podgorica
Tiovi, Herceg-Novi
Tiodorović, Piperi i Fiba u Mahali (Zeta) 1888. god. njihov ogranak jesu Vušković u Zeti, ogranak Radetića - Petrovića iz grupe Lutovaca, Bratonožića, od njih su u Mahali (Zeta); Nikšić
Tipa, Cetinje
Tiptikov, Bar 1431. god.
Tirlić, Herceg-Novi
Tironi, Kotor
Tisinović, Risan (Boka Kotorska)
Tisulić, Herceg-Novi
Titze, Meljine, Herceg-Novi
Titić, Podgorica
Titović, Palež (Uskoci), Žabljak 1882. god., oni su iz Završi (Foča)
Titotić, Radovanići (Grbalj) i područnom Tiću (Mrkovi), starosjedioci
Tihobratić, Kotor oko 1440. god.
Tihodar, Mašnica (Berane) 1485. god.
Tihoja, Kotor
Tihomir, Dinoša (Tuzi), od njih su u Orahovu (Kuči)
Tica, Prekornica i Ljubotinj (Cetinje); Tičevina (Dobrilovići), Pljevlja; Konjsko (Župci), Trebinje, ogranak Raičevića (i kao: Trećac) doseljenici iz Grahova (Kuči); Podgorica, vidi: Tičić
Ticak, Crljenice (Pljevlja)
Tičević = Tičoje, Bar
Tičić, ranije Tica, iz Nikšića preseljeni u Tivat, Glavatina i Bigovu (Grispuli), Grbalj u 14. v.
Tičoj, e, Kotor, vidi: Tičević
Tidžević, Bijelo Polje
Tišica, Lješansko područje u 14. v.
Tišioe, Bar u 13. v.
Tjur, Igalo, Herceg-Novi
Tjuta, Odesa (Ukrajina), potomci Trebješana iz Nikšića a pošli iz Morače (Kolašin), gdje su jedni 1802. god.
Tlav (Tlavi), Herceg-Novi
Tlozenino, Herceg-Novi
Tmušić, Bare Sirovačke, Prošćenje i Sirovac (Šavnik), pa jedni pređu u Paljež (Pljevlja), drugi u Nikšić, porijeklom su od Popovića - Drekalovića, Kuča; Podgorica; Nikšić; Raspori i Skakavac (Berane) i Gornja Sela (Vasojevići) i u Lazama (Gusinje) i u Gusinju; Prenčane na Maoču (Pljevlja)
Tmušići, bratstvo u Skakavcima, Berane
Tovetić, Kuti, Herceg-Novi
Tovijanić, Podgorica
Tović, Pljevlja
Toga, Bar
Togić (Toganj), Livati (Bar)
Togner, Kotor
Todić, Raće (Kuči) i Bar, ogranak Bulatovića, iz Rovaca; Piperi, ogranak Vukanovića; Podgorica
Todorić, Tuli (Trebinje), ogranak Vukovića iz Riđana (Nikšić), od njih su u Grahovu. Jedni kasnije kao: Kuraica; Cetinje u 16. v. i Ulići (Rijeka Crnojevića)
Todorica, Buljarica (Paštrovići), ogranak Midžora
Todorov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) od Tominih, porijeklom iz Crne Gore
Todorović, Bjelice (Cetinje), ogranak Milića; Žari (Mojkovac); Nikšićko Prekovođe, ogranak Banovića iz Banjana, od njih su u Gornjoj Morači; Zaljuge (Grahovo), Nikšić, odatle su jedni prešli u Bijelu (Boka Kotorska) oko 1694. god., i odatle jedni u Igalo i Sasoviće, Herceg-Novi; peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornji Zagarač (Danilovgrad); Nikšić; jedni u Jasenovo Polje i Šipačno (Nikšić), srodnici Durutovića. Porijekom su iz Markovine (Cetinje); Od njih su u Uskocima (Žabljak); Vir, Orah, Preseka i Tisa (Nikšić) iz Mačve; posebni jesu u Rastovcu (Nikšić); kod Nevesinja, Konjica (Hercegovina), Dobrelja (Gacko) i Rogača (Nevesinje), potomci popa Todora Bulajića iz Grahova (Nikšić); Podgorina (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Rženi Do i Grepca (Cuce), Cetinje i kao: Drceta = Trčeta; Morinj (Risan), sišli iz Cuca (Cetinje); Paštrovići, kasnije kao: Režević; Gledići i Stragari (Gruža Kragujevačka); ranije Rajić iz Pipera (Crna Gora); Bioče (Kuči); Sotonići (Crmnica); Lipovo, Orah i Liverovići (Nikšić), porijeklom iz Pješivaca; Boljesestra (Bratonožići); ogranak Vlahovića iz Rovaca, jedni pređoše u Dobrinje (Požarevac); Bujačići (Valjevo), porijeklom iz Bjelopavlića; Kod Svete Trojice (Pljevlja) 1765. god. i u područnom Tomaševu Dolu; Brezojevice (Plav); Mojstorovići (Bijelo Polje), od njih su u Dragušnici i Ratarcu (Kragujevac); Lipovska Bistrica (Kolašin); Trnovica (Pljevlja) kao: Todorović (Zečević), potiču od Zečevića iz Vasojevića, gdje se jedni iskazuju i kao: Nenadović; Perast i Lepetane (Boka Kotorska); Cuce (Krug), Cetinje
Todorovići, rod u Bjelicama
Todorovići, bratstvo u Zagarču
Todorovići, bratstvo u Sotonićima
Todorovići (Trcete ili Drčete), bratstvo u Krugu veljecuckom
Todorovići iz Pive (D.Brezna) , potiču iz Šipačna kod Nikšića
Tozluk, iz Sutorine, Herceg-Novi, kasnije Draganić, po predanju porijeklom iz Raške
Tojerdačević, Riđani (Nikšić) 1435. god.
Tojožić, na Baljcima (Bileća) srodnici Komnenića iz Oputnih Rudina (Nikšić)
Tojici, staro bratstvo u Kobiljem Dolu
Tokin, Herceg-Novi i područna Bijela
Tojić, Cuce (Tojička greda i Kobilji Do), Cetinje
Tokić, Ubalac (Kuči), od njih su u Baru
Tokmanović, Pljevlja 1864. god.
Toković, i kao: Tocković, u Budvi (1650. god.), porijeklom su od Smedereva; Srđevac (Bijelo Polje), od njih su u Zajčićima (Sjenica), oni od Kolašina, srodnici su Grgovićima u Beranama; Pljevlja
Tol, Podgora, Zores i Ograde (Pljevlja) i kao: Toli u Podgaru (Pljevlja), vidi: Toljić
Toli, vidi: Tol
Tolarin, Cetinje
Tolija (Talija), Sutomore (Bar)
Tolinger, Cetinje
Tolić (Toljić), Gornje Polje (Nikšić), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Kčevo (Ozrinići), Boan pri Pješivcima 1335. god., vidi: Toljić, Baculjel, Tol i Turuntaš
Tolović, Bar
Tologa, Mrčevo (Pljevlja)
Tolj, Podgorica, vidi: Toljić
Tolja, vidi: Turuntaš
Toljanović, Podgorica
Toljević, Drobnjak (iznad Polja Radovića pri planini Kravici); iz Somine (Nikšić) u Korita (Bilećke Rudine), vidi:Tolj
Toljić, Čevo (Kčevo 1335. god.), kasnije kao: Tolić (Toljić) u Rastovcu i Gornjem Polju (Nikšić); Mokrome (Šavnik) kasnije Radojević (Babić); Stubica (Gornji Pješivci); Podi, Đenovići i Lepetane (od Cetinja), a u Peraškim naseljima iz Zubaca (Trebinje), vidi: Tol, Tolj
Toma, Štoj (Ulcinj)
Toma Markov, otac vladike Petra II
Tomaj, kod Bara
Toman, predak bratstva Tomanovića u Cucama
Tomanović, iz Kuča, prešli u Cuce (Cetinje). Od njih su u Rastovcu (Nikšić), od 1837. god.; Jedno vrijeme živjeli u Riđanima (Nikšić); Trnjine (Rovine) kao: Tomanović - Perišić, od njih su u: Krivošijama; Domaševo (Trebinje), od njih su kod Nevesinja; Konjsko (Zupci), Trebinje, od njih su područni Mihović; u Bilećkim Rudinama kao:Cuca; u Mirušama, lijeva obala Trebišnjice kao: Inić; Riđane, Lukovo i Štedim (Nikšić); Cuce (Cetinje); Cetinju i područnim Ćeklićima; Na Žabljaku (od 1860. god.). Oni su Jabučani sa Cetinja; Duboka (Užička Crna Gora); Dobričevo (Berilja), Srbija; Morinj (Risan); Kostanjica, Podi i Lepetane (Boka Kotorska); Njeguši (Cetinje); Donja Lastva (Tivat); Kotor; Krnjače iz Ograde (Pljevlja); Baru, od njih u Mačagaj (Čako), Argentina i Njujorku (SAD); u Bogdašiće i Domaševo (Hercegovina), došli iz Rovina (Cuce), Crna Gora; u Dodoš
Tomanovići, bratstvo u Cucama
Tomanovići u Boki
Tomanovići U Domaševu
Tomanovići u Kostanjici u Boki
Tomanovići u Dubokom u Užičkoj Crnoj Gori
Tomanovići u Rudinama, "u Nikšiće", na Lukovu, Boki, Cetinju, Hercegovini, Baru, Srbiji i Americi
Tomanovići, rod u Bajicama
Tomanovići (Crnogorci) u Sarajevskom Polju
Tomanovići (Prosedoljci), bratstvo u Prosenom Dolu
Tomanovići, grana bratstva Kaluđerovica u Kućištima ćeklićskim
Tomanovići, bratstvo u Brčelima
Tomanovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Tomanovići (Prosedoljci) u Baru, u Rudinama, u Srbiji i u Boki
Tomas, Kotor
Tomasin, Herceg-Novi; Risan
Tomaš, Kotor
Tomašević, iz Kosovske klisure, kao: Tomaš, pa u Čarađe (Golija), Nikšić, a odatle kao: Tomaševići u Donji Kraj (Čevo), Cetinje i jedni u područni Proseni Do i Lipu (Cuce) te područnom Ržanom Dolu. Od njih su u: Pod Lješnicom u Nikšićkim Rudinama, Baru, Risnu, Perastu, Loznici (Mačva); u Vrutcima i Lužanima u Sarajevskom Polju i kao: Crnogorac, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje; u Ćeklićima (Cetinje) 1443. god.; Gluhi Do (Radače) i Gornje Brčele (Srednja Mahala), Crmnica; Bajice (Cetinje) ogranak Martinovića; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića (od Tomaša Đorđina); kod Herceg-Novog iz Cuca; Raćesi (Kuči) ogranak Bulatovića; Herceg-Novi 1715. god. Cetinje, iz Kuča u Baru i kao: Radulović, potomci Bulatovića; u Bjelopavlićima; u Banjanima (Nikšić) su potomci Tomaša, vidi: Klenčanin, porijeklom sa Kosova; Nikšić; Komani, ogranak Radulovića; u Kotoru; Štitarice i Žari (Mojkovac); Lužac (Berane), iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), vidi: Popović u Lušcu; Gornji Brčeli i Bukovik (Crmnica); Luto (Bratonožići), ogranak Mirkovića; Buljarica (Paštrovići) 1834. god.; Zaluge (i kao: Crnković i Kolović), Mataruge, Babino, Žitnik, Strmećica i Kamena Gora (Pljevaljsko područje); Ljubovo, Podi (Sretnje), Ćurioc i Kosovi Lug (Bjelopavlići), 17. v.; Ljubomir (Trebinje); Ubli (Orahovac), Sasovići, Savina i Herceg-Novi (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Trebinje), jedni kao: Kokić ili Kokoča; Dobrinja (Bijelo Polje) iz Tomaševa (Pavino Polje), Bijelo Polje, vidi: Tomaši
Tomaševići iz sela Banjane opština Nikšić
Tomaši, u Srem (Klenak) došli sa Kosova, pa kod Visokog (centralna Bosna) i kao: Avlijaš, a odatle u Banjane (Nikšić) i naselje nazovu Klenak pa jedno vrijeme kao: Klenčanin (Tomaši) i Avlijaš. Jedni pređu u Podbožur, Sominu, Miljaniće (Nikšić). Razgranati kao: Mulina pa Antović (od njih u Srbiji), Baćović, Lučić, Gligović,Đurković (od njih u Srbiji), Orbović, Tomašević (od njih u Srbiji) i drugi; vidi: Tomašević
Tombar, Kunje (Ulcinj)
Tombarević, Kunje (Ulcinj)
Tomboj, Kunje (Ulcinj)
Tomilović, Njeguši (Cetinje)
Tomin, Kotor 1326. god.; Budva 1650. god.; Paštrovići 1685. god.; Začir u Ljubotinju; Srpska Crnja (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore, prvo u Žombolj, pa u susjednu Crnu Gredu, kasnije Srpsku Crnju. Prezivali su se Čojić ili Tomin; vidi: Čojić; u Kotoru u 14. v.
Tominić, Budva
Tomić, Paštrovići (7-8. v.), od njih su u Kotoru (oko 1423. god.) vidi: Armenko (Rmenko); Kotor, po nahočetu; Dobrota (Kotor); Crmnica, 16. v.; Podgorica; Podbišće, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); pa u Velike Krčmare (Lepenica), Srbija; Bovan (Višegrad), ranije Mrvić, kasnije Tomić, iz Korita (Crna Gora); Nikšićka Župa, potomci došljaka Toma; u Kotoru 1397. god.; Čevo (Cetinje) u 14. v.; Gornja Morača (Donja Morača) 12. v., od njih su Marić u Jezerima (Žabljak) i Đedović u Sirovcu (Žabljak), iz Jezera (Žabljak), jedni su odselili u Novi Pazar (Raška), pripadaju plemenu Trebješana Nikšićkih, od njih su u Kragujevcu (Srbija) Davidović; iz Bjelica (Cetinje) u Dajbabe i Lješkopolje pa u Podgoricu; Herceg-Novi; Gornja Lastva (Tivat) i Perast (Boka Kotorska) iz Glogovca (Stara Crna Gora); kod Valjeva (Srbija) došli iz Pive (Crna Gora); Previš, Gornja Bukovica i Šavnik u Drobnjacima, potomci Balotića iz grupe Novljana, od njih su u Risnu, kod Valjeva, Nove Varoši, kod Šibenika (Dalmacija); Podbišće i Lepenac (Mojkovac); Timar (Žabljak), ogranak Srbljanovića tamošnjih od prije 1389. god.; Kuči, ogranak Bulatovića iz Rovaca, od njih su u Baru; Bobovo, Bobani i Mataruge (Pljevlja) iz Drobnjaka; Kričak (Pljevlja); Laće i Grlić (Bjelopavlići); Kotor; kod Plava, ogranak Pupovića, ranije: Pešić iz Bjelopavlića; Cetinje; u Petrovićima (Banjani), potomci Tome Vukašinova, sina Ilina; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč-Tomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac), ogranak područnih Bakovića. Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića. Od nih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska Krajina); Višnjića Do u Goliji (Nikšić). Od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža; Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik). Pripadaju grupi Novljana. Od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke (Vasojevići); Nikšić
Tomići, bratstvo u Drobnjacima
Tominčić, Cetinje
Tomicić, u Nikšiću i Lužacu (Berane) jesu iz Drobnjaka
Tomičić, Gornja i Donja Lastva i Radovanići (Tivat); Žiljevo i Šurić (Hercegovina) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Kakmuža (Pljevlja) i Mala Crna Gora na ušću Sušice u Taru, ogranak Mandića - Šipčića iz Šipačna (Nikšić)
Tomković, Jastreb, Osojnik i Spuž (Bjelopavlići); Kotor
Tomljenović, Kotor
Tomnić, Brezojevice (Plav)
Tomov, Bar
Tomović, Velika (Plav), grana Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Vojno Selo (Plav); Lijeva Rijeka (Podgorica) , ogranak Miloševića vasojevićkih. Od njih su u Zagradu (Bijelo Polje), a kod Plava i kao: Ćeković; Murino (Plav); Spalevići, Radmuževići i Laze (Šekulari), oni su potomci Vuka Ljevaka (ogranak Babića), od njih su u Murini (Plav), Beranama, Rovcima (Podgorica), Beogradu i Kragujevcu; Komarnica (Šavnik); Veluđe (Berane), ogranak Milikića iz grupe Novakovića, od njih su u: Lijevoj Rijeci (Podgorica) i Donjem Necu (Đakovica), Kragujevcu, Beogradu; Dobri Do (Ivanjica), pa u Ratare (Donje Dragačevo) i kao: Tomović - Arnaut, oni su od Stiovića iz Vasojevića; ogranak Miličića - Novljana; Granice (Bileća) iz Banjana i kao: Bojović, Višnjića Do (Golija), Nikšić istorodni sa Višnjićima; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč - Tomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac) ogranak područnih Bakovića; Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Polja (Mojkovac) potomci Toma iz Kuča od Drekalovića, kao isti u Lipovu (Kolašin); Mojkovac i područni Lepenac i Podbišće; Đurđevića Tara, ogranak područnih Đurđevića, od njih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno: Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska krajina); Višnjića Do (Golija), Nikšić, od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža i Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik), pripadaju grupi Novljana, od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke; Vasojevići; Nikšić
"Tomović", bratstvo u selu Ovtočićima
Tomovići, rod u Ćeklićima
Tomovići ili Kraljine ("Krajištani"), staro bratstvo u Kućištima cuckim
Tompsa, Kotor
Tomuk, Kotor
Tomušić, Kumbor, Herceg-Novi
Tomčić, Kakmuža (Pljevlja); Nikšić
Tomčići iz Pive (Crna Gora), od Adžića iz Lisine
Tomštić, Kumbor, Herceg-Novi
Ton, i kao: Tonagić, u Briskoj Gori, Svetom Đorđu i Štoju (Ulcinj); Bar
Ton agi, Briska Gora, Sveti Đorđe i Štoj - Ulcinj, vidi: Ton
Tonagić, vidi: Ton
Tone, Herceg-Novi
Tonkić, Vojno Selo (Plav)
Tonković, Ros, Herceg-Novi, od njih su u Kninu (Kninska Krajina); Podgorica
Tonsain, Kotor
Tončić, Mala Crna Gora, na ušću Sušice u Taru, ogranak Adžića; Nikšić; Grnčarevo (Bijelo Polje)
Topa, Bar
Topal, Ćeklići (Kućišta), Cetinje
Topali, Herceg-Novi
Topali (Topalji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Topalović, Piva, grana Branilovića (Đukanovića), od njih su u: Bukovici, Krće, Strajilovićima, Bušnju i Zvjezd (Pljevlja); u Rožaje porijeklom iz Kuča, ranije kao: Bećiragić; Nikšić iz Pive; Kolašin iz Pive, pa u Donjem Dragačevu i nekim mjestima Srbije; iz Pive u Barajevo (Šumadija) kao: Topalović i Vasiljević (Blagojević) i u Glumačkom brdu i Draženovcu, a kao: Davidović i Markovac u Nenadovcu; Borač Kragujevački i kao: Vesović. Oko 1804. god. doselili se od rijeke Tare; Nešigor (Donje Dragačevo), Srbija i dalje, doseljenici od Kolašina; Velje Selo (Bar); Turment (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore; Kunje (Ulcinj); Strajilovići (Pljevlja); u Ljeroši (Pljevlja), ogranak Jakića grana Miloševića iz Bijele (Šavnik). Vidi: Milošević; Bušnje i Zvjezd (Pljevlja)
Topalovići iz Pive (Plužine), starosjedioci
Topisir, Čadinje i Straševac (Pljevlja)
Topović, kod Mojkovca, ogranak Medojevića
Topoli, Herceg-Novi
Topalić, Herceg-Novi
Topuz, Murina (Plav), pa u Rožaje i područne Baće, i kao: Topuzović, predak Murića, porijeklom od Murinja (Skadar); u Pivi ogranak Jovovića, iz grupe Branilovića
Topuzović, Plav, vidi: Topuz; Kanje (Bijelo Polje)
Topčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Topdžijić, Gubovac (Bijelo Polje)
Torina, Nikšić 1787. god.
Torić, Krušić i Gornja Polja (Mojkovac)
Torjelica, Kotor
Torlak, Pljevlja i područna Bukovica
Toroba, Pljevlja, iz Livna (Bosna) oko 1884. god.
Torobić, Lepetane (Boka Kotorska)
Toroman, Njeguši (Cetinje); Srednje Polimlje; Poblaće i Borak (Pljevlja), od njih u Bjelušinama (Rudo)
Toromani, grana bratstva Popovića u Njegušima
Toromani u Srednjem Polimlju
Tortić, Kotor
Tosan, Kotor
Toska, Podgorica u 16. v.; Ulcinj
Toskano, Kotor
Toskić, Grnčari (Gusinje) i Bar
Toso, Lepetane (Boka Kotorska)
Tosković, vidi: Toković
Totić, kod Plava i kod Peći (Metohija), od Pešića Bjelopavlićkih. Od njih su u Bačinama (Varvarin), Sićevac; Prijedor (Višegrad), ogranak Bajčetića
Tofalo, Kotor
Tofohodžić, Pljevlja
Tofula, Velji Zaljev (Bar)
Toholjev, 1477. god. u Bijeloj (Šavnik)
Tohslov, Čevo (Cetinje) u 14. v.
Tocilj, Herceg-Novi i Budva
Toš, a, Kravari (Ulcinj)
Tošević, Nikšić
Tošić, Uskoci i okolina (Žabljak), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Ninkovići (Žabljak), doselili se od Čajniča, početkom 20. v.; Prnjavor (Plav) ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Rastiš (Bijelo Polje) i kao: Kremić, porijeklom su iz Kuča; Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom iz Banjana, navodno; Kolašin; Babino brdo, Boljanići, Bukova šuma, Strajilovići i Ritošić, Gotovuša i drugi u Židovićima; Bušnja i Kakmuža (Pljevlja); Mrčajevci (Čačak), porijeklom su iz Vinića (Bjelopavlići)
Toškić, Brskut (Bratonožići), ogranak Čađenovića, od njih su kod Plava
Toško, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Tošković, Stijena Piperska, prešli na Pelev Brijeg i Brskut (Bratonožići); Podgorica 1889. god.; Morača, ogranak Janketića
Tošović, Đurašići, Ljeskovac i Retoševine (Pljevlja)
Tošojević, Grahovo (Nikšić) 1459. god.
Tošutović, Stoliv i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine u 16. v.
Travagini, Budva
Travaja, Bar
Travilo, Ulcinj
Travinja, Podgorica
Travirka, Prčanj (Boka Kotorska)
Traživuk, Bakoš (Đenovići) i Igalo (Herceg-Novi); Kotor, porijeklom iz Knina (Kninska Krajina); Risan; Budva
Trajanović, Zabrđe i Đenovići (Herceg-Novi)
Trajković, Kosijeri (Cetinje); Kod Plava i Bijelo Polje
Trajkovski, Podgorica
Trak, Nikšić
Traković, Pljevlja 1856. god.
Tramantani, Kotor
Tramožić, Ulcinj
Tramontana, Budva
Trampuš, Podgorica
Tranjan, Zaton (Bijelo Polje)
Traparić, Nikšić, porijeklo iz Hercegovine
Trapović, Presjeka, Herceg-Novi
Trbović, Podgorica i Nikšić
Trvković, Paštrovići; Nikšić; Presjeka (Herceg-Novi)
Trgovčić, kod Trnova (Bosna) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje)
Trebješanin, ogranak Gavrilovića iz plemena Nikšić i kao: Dipić u Ljevištima (Trebješan = Popović) a u Strugu (Šavnik) kao: Jokanović (Lopušina) i Vujačić, u Župi Nikšićkoj Šundić i Đoković. Od grane Trebješanin jesuLazarević, Balić, Kljajić, Raspop, Simonović, Vojvodić, Ninković, Dipić, Đoković i Šundić. Porijeklom su iz Grblja; od njih su u: Ljevišta (Gornja Morača), Strug (Žabljak), i u Nova Serbaja (Ukrajina). Odseljeni kao:Stepanovič Dragićević
Trevisani, Kotor
Treie, Kotor
Treka, Risan
Treke, Herceg-Novi
Treković, Podgorica
Tren, Podgorica
Trepoli, Kotor
Trepčanin, iseljenici (u 16. v.) srodnici Novljana iz Nikšićkih Trepača u Tepca (Žabljak), Međužvale, Kozile i Mokro (Šavnik), pa u 17. v. (u prvoj polovini) razgranati na više od 40 novih bratstava
Treti, Kotor
Trećac, Grahovo (Nikšić), ranije Raičević
Treck, Kotor
Treče, Budva
Trehelji u Komanima
Trib, Sutorina, Herceg-Novi
Trigori, Herceg-Novi
Tries, Budva
Trimpežić, Kotor 1482. god.
Trimuntić, Donje Crkvičko Polje (Piva) i odatle u Bosnu
Trindel, Herceg-Novi, po nahočetu
Trinić, Kotor; Peraška naselja i Grbalj, doseljenici iz Konavala
Tripense = Tripence, Kotor
Tripinović, Rošići (Tivat) u 14. v.
Tripkov, Trebesene, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine
Tripković, Risan u 16. v.; Baošići, Kuti, Orahovice, Podi, Dobrota (Kotor), i Budva, doseljenici iz Konavla; Srbina, Perast, Prevlaka u 14. v. i Kameno (Boka Kotorska) u 15. v.; Piva, grana Ćirilovića; Iz Donje Morače, kasnije kao: Bijelić i Laketić u Dermenu (Kosanica), Pljevlja; Turjača (Nikšić) kao: Janjušević; Cetinje; Paštrovići; Glušice, Buljarica (Paštrovići) i Budva
Tripkovići iz Pive (Pišče, Orah Prisojni), starosjedioci, matica Plužine
Tripović, Baošići, Herceg-Novi i Tivat iz Dalmacije; Tivat, jedni iz Hercegovine; Kavač u Grblju su iz Stare Crne Gore; Nikšić; Morača, došli iz Čeva (Cetinje), jedni odselili u Sjenicu; Pišće (Piva), ogranak Branilovića; Dobrota (Kotor); Golubovići (Buljarica), Paštrovići; Pope (Bijelo Polje)
Tripunović, Mataguži i Golubovci (Zeta) i Doboj (sjeverna Bosna), ogranak Boškovića, sa Orje Luke (Danilovgrad), oko 1800. god.
Tripčević, Boka i Grbalj u 15. v.
Trisko, Budva 1650. god.
Tristin, Štoj (Ulcinj)
Tritoć, Brce (Spič), Bar
Trifunović, Zagrade i Tmušići (Berane), potomci Srbljaka; Vojno Selo (Plav), ranije Turković; Zabrđe (Andrijevica) i Tvrdiševo (Novi Pazar), ranije Trivunović i Komatina; Lozna, Bijelo Polje; Sveti Stefan (Paštrovići), kao: Vasojević, Voloić i Volojević
Tricinović, 15. v. i kao Tripinović, kod Tivta
Trklja, kod Bileće, ogranak Vučkovića, porijeklom iz Banjana (Nikšić)
Trkonjić, Nikšić u 15. v.
Trle, u Pljevljima
Trnović, Spuž (Bjelopavlići)
Trnović, muslimanin iz Spuža
Trnopoljac, Drlupe (Gruža Kragujevačka)
Trnut, Cetinje
Trnčić, Kuči, ogranak Prelevića
Trnjar, Bijelo Polje i područno Ivanje, ogranak Zajimovića, skraj Rožaja
Trović, Herceg-Novi, po nahočetu
Troglić, Podgorica
Trojan, Perast (Boka Kotorska)
Trojanović, Zabrđe, Herceg-Novi, po majci; Zabrđe i Porto Rose (Herceg-Novi), iz Grčke (5. v.), od njih su u područnim Đenovićima
Tron, u Kotoru 1520. god.
Tropović, Kuti (Risan), Vrtoglav (Boka Kotorska) i Tivtu iz Čičeva (Hercegovina)
Trohober, Mitrovići (Paštrovići)
Trošević, Bršno (Nikšićka Župa) 1557. god.
Trošić, Kotor
Trošović, Bršno i Rastovac (Nikšićka Župa), ogranak Jovanića iz Gornjeg Polja (Nikšić)
Trošojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.
Trpanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Trubačević, Paštrovići
Trublja, Nikšić
Trubljan, Lozna i Trubin u Bihoru (Bijelo Polje), ogranak Guberinića, vidi: Trubljanin
Trudić, Glasinac na Romaniji, porijeklom su iz Pive
Trukulo, Kotor u 14. v.
Truljić, Završ i Podgora (Pljevlja)
Truma, Ulcinj
Trumić, Kotor u 14. v.
Trupica, Zaljevo (Bar) i Ostros uz Skadarsko jezero
Trusma, Ulcinj
Trusta, Ulcinj
Truta, Bobine, Pljevlja
Trutanić, Kotor
Trutić, Otilovići (Pljevlja)
Tručalo, Kotor
Trhalj, Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Boki Kotorskoj
Trhulj, Pljevlja, porijeklom iz Foče, sa Drine
Trceta (Trcetić), Bar i Ulcinj, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Trčić, u Kotoru
Trčete ili Drčete (Todorovići), bratstvo u Krugu veljecuckom
Tugešić, Podgorica; u Kotoru 1437. god.
Tudorović, Paštrovići, prešli (oko 1423. god.) u Kotor, Ljuštica (Tivat)
Tuđemila, Tuđemili i Dobra Voda (Bar)
Tužaljka, Štitarice i Polja (Kolašin)
Tuz, i, (kao Tuzi), u 13. v. Zeta
Tuzi, Gusinje, došli od Tuzi
Tuzić, Gusinje iz Kuča
Tuzlančić, Bar
Tuzlić, Herceg-Novi, po nahočetu
Tuzović, ranije Skorać, Tuzović u Podgorici, Nikšiću i Tuzima, porijeklom iz područnih Gruda; porijeklo iz Konje (Izmira), Turska
Tujković, Sutvara i Nalježići (Tivat); Kotor; Njeguši (Cetinje) u 16. v., od njih su Miranović u Donjim Kokotima (Zeta). Porijeklom su sa Kosova; Đurašići (Grbalj); Cetinje
Tujović, Samobor (Gacko), porijeklom iz Pive
Tuk, a, Bar
Tukić, Batrovići (Trebinje); Stolac (Hercegovina); Lika; Podgorica; Skadar (Albanija) i Inđija (Srijem), porijeklom su iz Kuča
Tuković, 1599. god. u Paštrovićima
Tula, Rastiš (Ulcinj)
Tularević, Pljevlja u 15 - 16 v.
Tuleo = Tedoro, Bar
Tulić, Kričak (Pljevlja), Ulcinj iz Afrike. Od njih jesu Babaidriz u Ulcinju
Tulišim, Ulcinj
Tulišimi, Ulcinj
Tulović, Vladimir (Ulcinj); Herceg-Novi
Tulja, Ulcinj
Tunguz, Stabna (Piva); Kovren (Višegrad); Površi i Slivlje Nevesinjsko, ogranak Rasojevića, pivljana; Nikšić; u Drobnjaku su ogranak Stevovića; Rudinice i Crljenice (Pljevlja)
Tunja, Nikšić
Tuović, Plužine i Goransko (Piva); Orahovac (Ubalac), Kotor; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Tuhović
Tupanac, Vraćenovići (Nikšić)
Tupanja, Podgorica i Cetinje
Tupanjanin, iseljenici iz Tupana (Banjani) u Nikšić, Pivu i desnoj obali Trebišnjice
Tupanjac, Nikšić; u Trebinju iz Tupana (Banjani), Nikšić
Tupačić, Crmnica; u Crmnici 1434. god.
Tupčević, Paštrovići, porijeklom iz Niša
Tupša, Kotor
Turjaga, zapadni dio Paštrovića u 17. v.
Turanović, Biševo (Gusinje) iz Podgorice u 18. v.
Turin, Kotor
Turić, Budva 1650. god.
Turihešić (Šoljaga), Paštrovići
Turk, Donja Lastva (Tivat)
Turkalo, Podgorica
Turković, Podgorica, iz Gruda (Tuzi); Orašnica (Brodarevo); potomci Vujaša (Vuka) sina Lala Drekalovića iz Bezjove (Kuči); Gusinje i Andrijevica i Vojno Selo (Plav), potomci Drekalovića iz Kuča; Tuzi; Kotor
Turkovići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu.
Turlan, Paštrovići (oko 1599. god.), od njih su u: Herceg-Novom; Puli (Istra); Napulju (Italija)
Turnić, u Kotoru 1397. god.
Turović, Struga (Žabljak); 1) ogranak Gavrilovića - Nikšića; 2) ogranak Vujačića, od kojih su u Gajtanu (1879. god.), južna Srbija; Ogranak Erakovića iz Banjana (Nikšić) i Nikšiću; Ogranak Štiljanovića (Stiljanovića) u Frutku (Bjelopavlići); Bar; u Vasojevićima ogranak Mijomanovića
Turudija, Mratinje (Piva), ogranak Ognjenovića
Turukalo, Podgorica
Turusković, Tuzi
Turucković, ranije: Dinarić, iz Dukaćana i Tuzi i Carigrad, od 1879. god.
Turuntaš (Tolja), Trnovice (Vrbica), Nikšić
Turuš, Bar
Turusumović, Pljevlja
Turčinov, Kuljače (Paštrovići) 1867. god.
Turčinović, u Kčevu (Ozrinići), Cetinje grana Orlovića; Brajići (Uglješići), Budva; jedni kao: Gardašević na Čevu (Cetinje); Ogranak Perovića (Preobražana) u Cucama (Cetinje)
Turčinovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama
Tuskić, Plav, doseljenici iz Kuča
Tusnić, Kotor
Tutarak, Podgorica
Tutić (Škrijev), iz Tutića u: Pod Lepenac, Bjelojeviće i Pržišta (Mojkovac); Donji Kolašin i Buljanine (Bijelo Polje)
Tutomić, Ljuštica (Grbalj)
Tutormić, Rošići i Krtolska naselja i Polja (Grbalj)
Tutundžić, Pljevlja (1869. god.) područni Boljanići i Bukovica
Tufanjor, Ulcinj i područno Zagonje
Tufegdžić, Stabna (Piva) i Nikšić, ogranak njihov jesu Mutap u Srbiji
Tufegčići iz Pive (Stabna), starosjedioci
Tuhović, vidi: Tuović
Tucović, Pljevlja 1854. god.; Crljenice (Pljevlja)
Tučević, vidi: Tupčević, Kotor
Tuček, Budva
Tudž, i, Ulcinj
Tušejp, Meterizi, Herceg-Novi
Tušan, Kotor
Tušilac, Piva; Velje Selo (Plav)
Tušiljan, Bar
Tušup, Svrče, Herceg-Novi. Od njih su u Svrčugama (Kruševac) i Morinjama i Podima, Herceg-Novi; Nikšić pa u Loznu (Bijeljina)
 



U
________________________________________


Ubiparip, u Podgorici
Ugarak, Podgorica
Ugljanin, Bar
Uglješić, Uglješići (Brajići), Budva vlastela 1489. god.; Grbalj 1434. god.
Ugnjanin, Budva
Ugodoniko, u Kotoru (1398. god.) iz Bolonje (Italija)
Ugolin (Golini), Dobrota (Kotor) i Risan (u 16. v.) porijeklom iz Mletaka
Ugrenović, starinci (Lužani) na području Onogošta (Nikšić) još iz srednjeg vijeka i kao: Riđan; kao: Ugrenović- Ćorović, prešli od Nikšića u Brani Do (Bilećke Rudine). Pored nikšićkog vojvodstva, posjedovali su naselja u Banjanima i Zagradskoj Župi (Župi Nikšićkoj); Njeguši (Cetinje), vidi: Ugrin; kod Risna i kao: Ugrinović; Gračanica (Gornje Polimlje), ranije Raketić, Vasojevići
Ugrenovići - Ćorovići, bratstvo u Branom Dolu
Ugrin, kod Nikšića (1411. god.), a kod Risna identično Ugrinovićima; Podgorica
Ugrinović, u Risnu (1692. god.) doselili iz Nikšića, vidi: Ugrin
Ugrilić, kod Herceg-Novog
Ugursuz, Mokro (Gradac), Šavnik do 1719. god.
Udovčić, Očinići (Cetinje)
Udovičić, Šehovići (Zvornik), došla udovica Lazić (Blagojević) iz Pive i od njihovih sinova: Aleksić, Alimpić iUdovičić
Udovičići, staro bratstvo u Očinićima
Uzdanović, Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore
Uzelac, Bijela, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Tivat; Budva
Uzonović, Pljevlja 1857. god.
Ujanović, Vignjević (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića
Ujašević, Bar
Ujašković (Vujašković), Šišići (Grbalj) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore
Ujez, Nikšić
Ujkga, Bar
Ujkaj, Cijevna (Zatrijebač), Kuči, gdje su i kao: Ujkić; Tuzi
Ujka (Ujk), Donji Oblik uz rijeku Bojanu, prešli iz Postrobe (Skadar); Zagonja i Riječ (Ulcinj)
Ujkaš, Sukobin (Bar)
Ujkašević, Mikulići (Bar); u Podgorici, Tuzima, Sarajevu i Skadru, oni su Ledinjani - Kuči; i kao: Ivanoj po Ivanu Crnojeviću
Ujkić (Marković), Benkanje i Gornja Cijevna (Zatrijebač), Kuči (vidi: Ujkaj), došli iz Stare Crne Gore
Ujković, Rožaje; Gostilj (Zeta)
Ukaš (Ukašo = Ukašagić), Ulcinj
Ukašević, Gađi i Dujeva (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici, Vranjini na Skadarskom jezeru i Crmnici
Ukaševići, bratstvo u Građanima
Ukmanović, bratstvo u Gluhi Do (Crmnica) iz Ceklina  (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića. Od njih su u Đurmanima  (Spič), Bar i u Lici; Bar; Kotor; Herceg-Novi
Ukmirović vidi: Vukmirović, označeni kao: Donjaci u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića)
Uković, Rožaje
Ukomuza, Ulcinj
Ukropina, Kumbor 1692. god. Kuti i Igalo, Herceg-Novi, iz Ukropaca (Hercegovina); u Podgorici
Uksanić, Budva, po nahočetu
Uksanović (Vuksanović), u Sutomoru (Brce), Bar, iz Crmnice; Budva
Ukršanović, Boljevci (Crmnica); Podgorica
Uksanović, u Ulićima (Rijeka Crnojevića) u 16. v.; Kotor iz Gornjih Ulića (Rijeka Crnojevića); Nikšić; Boljevići (Crmnica), od njih su u: Glatunji (Skadar); Podgorici; Spužu (Bjelopavlići) i Ulcinju
Uksanovići, bratstvo u Boljevićima
Ukčević, Kotor i Cetinje u Crmnice kasnije Vukčević
Ulam, Crmnica, doselili iz Bora
Ulame, bratstvo u Sotonićima
Ulanj, u Crmnicu doselili iz Stare Srbije
Ulianović, Prčanj (Kotor)
Ulić, Ulići (Rijeka Crnojevića); iz Mrkojevića (Bar), a tamo iz Pipera, od njih u Zeti, Podgorici, od tri brata: Ulić, Sekulić i Batrićević; Kotor; Budva; Plav, ogranak Nuculovića iz Kuča, vidi: Sujković; Ulić iz Ulića u Derignjate (Skadar), pa Trabojan (Tuzi) i Vranjini i Gostilju (Zeta). Kao: Kaluđerović i Očinić - Kaluđerović (1694. god.) od njihovih potomaka: Skobaljević, Markinović i Prenkić
Ulićević, Brijege (Crmnica) pa u Zetu i kao: Vulićević doseljeni u Gluhi Do (Crmnica) iz Azanje kod Smedereva; Dupilo (Crmnica) i kao: Vulićević (Ulićević); Dabovići i Sotonići (Crmnica), od kojih su jedni odselili u Goričane (Zeta) i Vranjinu uz Skadarsko jezero; Bar
Ulićevići, bratstvo u Brčelima
Ulišević, Potkupić i Cerovo (Pješivci)
Ulniković, Dobrota (Kotor)
Urlih, Herceg-Novi
Ulcigradi, Kotor
Ulcinjanin, u Italiju prešao iz Ulcinja
Uljaj, Tuzi
Uljanović, Kotor
Uljarević, Petrov Do (Ćeklići), Cetinje (i 1687. god.) prešli u Šušiće (Grbalj), pa Pode (a 1672. god.) u Morinj, Risan od Cetinja; njihovi srodnici su u Peraškim naseljima i Oputnoj Rudini (Nikšić); u Podima, Herceg-Novi jedni se označavaju i kao: Uljarević - Šušić; Bogdašići (Bileća), Broćancu (Banjani), Nikšić, jedno vrijeme u Trnjinama (Cuce); Cetinje potomci su Riđana, skraj Nikšića
Uljarevići, bratstvo u Boki
Uljević, Gusinje
Umci, bratstvo (vidi: Humci i Milosevici)
Unanjević, Kotor
Unić, u Kotor došli iz Šibenika (Dalmacija)
Uničić, Ugnji (Cetinje) 1334. god.
Unkašević, Dračevica (Donji Šestani), Krajina. Ogranak Pecića - Lukića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Unković, Crljenice i Crni Vrh (Pljevlja); Mojdež, Herceg-Novi
Upala, Nikšić
Upornica (Opornica = Uporničić), 1399. god. i kasnije u Staroj Zeti
Upravić, Kotor, po nahočetu
Uraković, Topočelo (Lepenica)
Urban, Podgorica; Kotor (1459. god.); Budva
Uremović, u Podgorici su rod Latića; Trpezi i Lagatori (Bijelo Polje), doseljenici sa Peleva Brijega (Bratonožići); Herceg-Novi
Urdešić, ranije: Burdešić, u Mrkovima, Zabrđu i Radovanovićima (Grbalj) i područna Ljuštica
Urman, Herceg-Novi i područni Blagojevići; Sutomore (Bar)
Urošević, grana Ugrenovića, u srednjem vijeku kod Nikšića; Grede (Nikšićko Prekovođe); Kočani i Vraćenovići (Nikšić); Radulovići (Bihor), Bijelo Polje; Lučani (Donje Dragačevo), Srbija, ogranak Ostojića, doseljenika iz Crne Gore, vidi: Ostojić
Uručić, Ulcinj
Uršić, Kotor
Usanović, Lastva (Tivat) iz Hercegovine; Tivat (Grbalj) iz Stare Crne Gore, vidi: Vuksanović u Sutomoru
Usančević, Goričani (Zeta) i Dabovići (Crmnica)
Usančić, u Crmnici ogranak Vuksanovića. Od njih su u Goričanima (Zeta)
Useagić, Podgorica
Usezić, Ravni i Dobre Vode (Bar)
Useinović, Berislavci (Zeta); Podgorica; Spuž (Bjelopavlići); Ulcinj i u područnim Krvarima
Usenagić, u Zetu došli iz Podgorice, a onđe iz Bajica (Cetinje), srodni Adžagićima u Goričanima (Zeta)
Usenović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici a u Kunje (Ulcinj) ogranak Vučkovića
Usić, Sijerača uz Skadarsko jezero
Usković, Korneta i Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Podgorice
Uskok, Herceg-Novi
Uskoković, Pješivački Do (selo Ćurčić), Pješivci; iz Pješivačkog Dola, Bogeta se doseli u Riđane (Nikšić), pa su se njegovi sinovi preselili (oko 1874. god.) u Šavnik (Drobnjak); Pješivački Uskokovići sebe smatraju srodnicima Vukčevića iz Draževine (Lješkopolje), Podgorica pa jedni u Donje Kokote (Zeta) od 1879. god.. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo), a jedno vrijeme su živjeli između Medove i Lješa u Albaniji. Od njih su u: Rijeci Crnojevića; Baru; Ćurčićima (Pješivci) i Šavniku; Cetinju; Podgorici; Vraki (Skadar) i jedni preko Hasa prešli u Metohiju; Pljevlja; Visokoj (Užice); Ulcinju i Plandišu (Valjevo)
Uskokovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Uskokovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
Usmiani, Kotor
Usović, Slatina (Drobnjak), ogranak Strunjaša iz grane Srbljanovića-Novljana; Gačevac i Koljenica (Rožaje), iz Kuča; Bojka, Kosići i Mide (Ulcinj); Podgorica; Berane; Herceg-Novi; Bukovice (Kovačevići), Pljevlja; Kolašin
Usojev, Kotor
Ustaberić, Ulcinj
Ustahalil, Ulcinj
Ustić, Ulcinj; Tomaševo (Bijelo Polje)
Utešenović, u Kotoru
Utešinović, Nikšić, u 15. v., kasnije kao: Utješinović
Utić, Utići (Ckla), Donja Krajina
Utica, Široke (Primorska krajina), došli iz Koplika (Donja Krajina)
Utješinović (Utešinović), Rusina (Turija), Tivat i Kotor, vidi: Utepinović
Utnić, Prošćenje (Mojkovac)
Ućelin, u Kotor doselili se iz Šipana (Dubrovnik)
Ucović, Lastva (Tivat) u 16. v., došli iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Vitonjine (Konavli); Herceg-Novi; Gornji Stoliv (Kotor)
Učićević (Vukićević), Šišići (Tivat) došli iz Hercegovine
Ušić (Ušič), Ulcinj
Ušanović, Crmnica, vidi: Ukšanović; Ušanovići (Pećarska) i Sipanja (Bihor), Bijelo Polje, vidi: Sijarić
Ušianović, Bar
Uštović, Meljak i Podgradac (Pljevlja)
Uštreković, u Ljubotinju, ogranak Mašanovića
Ušćumlić, ogranak Adžića u Pivu, od kojih su kod Šavnika; Nikšića; Stepojevcu (Prokuplje), odakle su prešli u Pančevo, Beograd i Bačko Dobro Polje i Bijeli Potok (Beograd)
Uščumlići iz Pive (G.Unac, Nedajno, D.Crkvice - Brijeg); porijeklom od Adžića