PREZIMENA U BOSNI

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv.Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv.Iliju).

Macnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su porijeklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela) (326,222).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merćepi su porijeklom iz Riđana u Crnoj Gori-.Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su porijeklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu Gordići, a porijeklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan) (326,255).

Mostarci su porijeklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su porijeklom iz Hercegovine.

Nikšići su ponjeklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su porijeklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su porijeklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana) (326,249).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su porijeklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan) (326,252).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparića (slave sv. Jovana).

Otasovci su iz Crne Gore.

Padežani su porijeklom s juga Srbije (326,253).

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa) (326,235).

Palavestre su porijeklom iz Hercegovine.

Paruh je porijeklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan) (326,248).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu).

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su porijeklom iz Fatnice u Hercegovini (326,259).

Predojevići su porijeklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini (326,243).

Santrači su porijeklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijev dan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha (326,257).

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač (326,255).

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići porijeklom su s karsnog platoa između donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan) (326,249).

Smoljevići i Smoljo porijeklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevića u Gacku, Hercegovina,

Stiraci su porijeklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa) (326,247).

Tice su iz Polimlja. Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su porijeklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijev dan) (326,251).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini (326,244). Ubavići su od višegradskog kraja (326,246).

Ugarčići su porijeklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ugarca su iz Hercegovine.

Ugrenovići su porijeklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore. Here su porijeklom iz Hercegovine. Cikote kod Dubice su porijeklom iz Starog Vlaha.

Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa) (326,244 i 252).

Džepine su porijeklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan) (326,241).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave
Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan). 

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuća u Crnoj Gori (slave Mitrovdan) (326,244). 

Šolaje su porijeklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa). 

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine. 

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovića u Priboju, gdje se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan). 

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini. 

Šunjići su porijeklom iz Hercegovine. 

Šumani od Dubice i Gradiške porijeklom su od Polimlja. 

Šurlani su porijeklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije

Kod stanovnika Potkozarja svježe je predanje o ovom doseljavanju iz Dalmacije i Like, preko Unca, Bosanskog Petrovca, Glamoča i Zmijanja, odnosno Vrhovine. 

Jedni su ostajali na zauzetim kućištima, a drugi iz istog bratstva išli i zauzimali zemlju dalje, pa su zato i ista prezimena na ovom migracionom pravcu. 

Navedenim migracionim putem u Potkozarje, između ostalih, došla su i sljedeća bratstva: 

Arežine, 

Balaći, Balabani, Balorde, Bančići, Banjci, Basare, Basurići, Bašići, Berići, Bilbije, Bjelajci, Blagojevići, Bodirože, Bodići, Bokani, Bosančići, Bosnići, Bundali, Bursaći, 

Vejnovići, Veruše, Višekrune, Vranješi, Vrhovci, Vujasini, Vujasinovići, Vukoradi, 

Gajići, Gvere, Gvozdenovići, Glamočani, Glamočaci, Grahovci, Grabići, Gračani, Grbići, Grubiše, Grubar(n)i, Gotovci, Guzijani, 

Dalmajije, Damjanovići, Debeljaci, Devići, Desnice, Dobrnjci, Domuzi, Dragajaci, Dragajlovići, Drljaće, Drče, Duvnjaci, 

Eruezi, Žeželji, Žunići, Zagarci, Zganjani, Zelići, Zeljkovići, Zmijanjci, Zorići, 

Inđići, Injci, 

Jajčani, Japundže, Jungići, 

Kajtezi, Kalabe, Kalabići, Kalinići, Kaponje, Karalije, Karani, Karanovići, Kauri, Kaurinovići, Katanići, Kačavende, Kekoduši, Kerkezi, Kesići, Keseri, Kecmani, Klinovci, Kovjenići, Kokoruši, Koljani, Komadine, Korenovići, Kordići, Kosovići, Kočići, Kraljevići, Kresojevići, Krnete, Krčmari, Kualje, Kudre, Kuliđže, Kupješaci, Kuprešaci, Kupreševići, Kupeši, Kurde, Kuridže, Kučine, 

Latinovići, Livnjaci, Lukači, Luščani, Ljevljevići, Ljubibratići, 

Majdanci, Marjanovići, Marčete, Matavulji, Mataruge, Mastikose, Macnoge, Macure, Medići, Meseldžije, Miletići, Misaljevići, Mokronoge, Morače, Mudrinovići, 

Neretvljanci, 

Oljace, Omčikusi, Opačići, Ožegovići, 

Pađeni, Peulje, Peulići, Pinteri, Plavanjci, Plemići, Podgorci, Popare, Predojevići, Primošljani, Puhali, Puhače, 

Rađenovići, Ratkovci, Race, Reljići, Rodići, Ružvice, 

Sabljići, Santrači, Sanaderi, Sjenožete, Smoljani, Skenderije, Sovilji, Soldatići, Srdići, Suvajci, Stupari, Stojanovići, 

Timarci, Timotari, Tišme, Torbice, Travari, Tromošljani, Trijebovljani, Trkulje, Trninići, Trubarci, Tubini, 

Ćermanovići, Ćulibrci, Ćurguzi, 

Unčani, 

Here, 

Cikote, Crljenice, Crnobrnje, 

Čekići, Čenići, Čapljaci, 

Džapine, 

Šakote, Šarenci, Ševe, Šerbule, Šerbići, Šipke, Šikmani, Škorići, Šoboti, Šolaje, Šormazi, Šljivanjci, Štekovići, Štrpci, Šurlani (326,245 -264). 

Prema nekim podacima, jedna migraciona struja iz Starog Vlaha, Vasojevića i Polimlja kretala se preko Visokog, Zenice na zapad za Potkozarje do Une i Save. 

Za vrijeme turske okupacije u ovom pograničnom kraju oko Save stanovništvo je migriralo sa desne strane Save na lijevu na teritoriju Austrije. 

Oni koji su prelazili istim imenom nazivali bi svoje novo naseljeno mjesto, pa su zato ista imena naselja na jednoj i na drugoj strani Save. 

Tako imamo varošice Gradišku i Srpsku Gradišku, Dubicu i Kozarasku Dubicu, Kostajnicu i Srpsku Kostajnicu. 

Većina sela od Kozarske Dubice do Slavonskog Broda ima isto ime sa jedne i druge strane Save; Svinjar, Kobaš, Jablanac, Greda, Dvor itd. 

Tako je i sa prezimenima stanovništva. Ovo je jedan od dokaza da je stanovništvo selilo s jedne strane rijeke na drugu, iz jedne okupatorske carevine u drugu. 

Početkom XIX vijeka kod Dubice se graniče tri carstva: francusko, austrijsko i tursko. 

Prve srpske porodice u Kozarskoj Dubici naselile su se iz obližnjih sela, iz okoline Prijedora, Sanskog Mosta, pa iz daljeg Glamoča. 

Od srpskih porodica doseljena je među prvim porodicama Bakić 1848. godine, zatim su došli Grgići iz Rakovice, Gajići iz Vrhovice, Misaljevići iz Bugojna, Mataruge iz Demirovca, Vujasinovići iz Klekovaca; Cikote (ranije zvani Reljići iz Jasenja, a starinom iz Cikota), Blagojevići iz Bjelajaca, Kosovići iz Dvorišta, Macure iz Jasenja i drugi (1,23). 

Naseljenici iz obližnjih sela bavili su se obično raznim zanatima, najviše kovačkim, pekarskim, kalajdžijskim, terzijskim itd. 

Ostali, ako bi imali više novca, bavili su se trgovinom. 

Među njima su se naročito isticali Hercegovci (274,13). 

Tako je bratstvo Bančić u Banjoj Luci, doseljeno iz Bančića od Ljubinja u Hercegovini, razvijalo kujundžijski zanat. 

Kujundžijski zanat u Bosni i Krajini nije stariji od XVI stoljeća. 

Porijeklo naroda Krajine izučavali su Skarić, Milan Karanović, B. Milojević, Petar Rađenović, G.R. Grujić (73,207). 

Mitropolit Savo Kosanović skupio je podatke za mitropoliju Dabrobosansku o porodicama i slavama i to je štampano 1883. godine (73,208). 

Spiro Kulišić utvrđuje naseobinu Mataruga. 

Kad je ustanak Srba u Krajini 1858. ugušen, narod je prebjegao preko Une i Save na područje austrougarske okupacije. 

I u ustanku 1875. i 1876. godini narod je bježao na teritoriju koju su bili okupirali Austrijanci. 

Poslije okupacije (Bosanske) Krajine, Bosne i Hercegovine od 

strane Austrije 1878. go-dini otpočelo je masovnije naseljavanje Ličana na ovom području, a došlo je i do unutrašnjeg seljakanja stanovništva u Potkozarju.