Pleme PODGOR

Podgor (2 pad. jedn. Podgora ili Podgori, 3 p.j. Podgoru ili Podgori itd.; stanovnici: "Podgorani").
Ovo je pleme predvojeno zemljištem plemena Brčela, tako da ne čini jedinstvenu predionu cjelinu. Ovakav izuzetan slučaj, da je pleme sastavljeno iz dvije zasebne oblasti, koje su sasvim odvojene jedna od druge, mogao je i nastati samo na sasvim izuzetan način.
Narodno je predanje sačuvalo o tome i sasvim pouzdanu uspomenu. Priča se, kako se najprije Podgorom zvao samo zapadni dio današnjeg plemena, onaj u gornjem slivu rijeke Oraoštice. A u istočnom dijelu današnjeg plemena, i to u njegovu naselju Orahovu, bilo je jako vlasteoško bratstvo Mikovići. Od samih Mikovića bilo je na "70 vlasteličića" a na čelu im je bio kao starješina pop-Šilj (očito da mu je ovo bio nadimak, pr. autora) koji je ujedno bio knez Orahova. Tada je u Orahovu imalo na "300 pušaka". Podgorani se nađu u nevolji od svojih susjeda, i kako su bili slabi da se sami brane, zamole Mikoviće, da ih prime u zajednicu, da budu jedno pleme, te da se zajednički brane od okolnih plemena. Mikovići pristanu na to, i njihov starješina postane zajednički knez cijeloga novoga plemena. Bez sumnje je na njihov pristanak najviše uticalo to, što Orahovo nema svojih "planina" sa ispašom za stoku (nego ima samo Lug u riječnoj dolini niže Orahova, a on je sasvim nedovoljan), dok ih Podgor ima u izobilju. Kako je pak Podgor postao jedno pleme s Orahovom, sve su im "planine" s pašnjacima i sa gorom postale "plemenska komunica", zajednička za sve plemenike. I tako još i sad, ovi ozdo, iz istočne Podgori, imaju pravo napasati stoku po zapadnoj Podgori, kao i obrnuto: oni ozgo, iz zapadne Podgori, imaju pravo pasti stoku po Lugu orahovskom. - Osim toga kad su Crmničani u 18. vijeku dijelom preoteli a dijelom prekupili od Turaka ribolove na Skadarskom Jezeru, pa ih podijelili na plemena, tada je i Podgor dobio za sebe ribolove na tome jezeru, i oni su od tada pa sve do danas ostali zajednička plemenska svojina za obje polovine Podgori.
U kom je vijeku bilo ovo spajanje Podgori sa Orahovom u jedno pleme? I tu nam daje narodno predanje dosta pouzdane oslonce za odredbu. Zna se, da se je rat između Crmničke i Riječke Nahije tek onda odlučio u korist Crmnice, kad je došao i stupio u borbu pomenuti pop-Šilj Miković sa svojim Orahovcima. O tome ratu ove dvije nahije bilo je već riječi i rečeno je da je bio negdje u drugoj polovini 17. vijeka. Sada to isto možemo utvrditi i drugom vrstom podataka takođe iz narodnog kazivanja. Kaže se, da su u pomenutom ratu mnogi Mikovići izginuli, a drugi se od njih uskoro poslije toga (iz nepoznatih uzroka) odsele u Primorje (I sad ima Mikovića po Boki Kotorskoj). Poslije odlaska Mikovića starješinstvo nad cijelim plemenom Podgori pređe na drugo jako bratstvo u Orahovu, na Barjamoviće. Prvi knez "iza popa Šilja" bio je knez Ivan od Barjamovića. Poslije Ivana bio je knez Marko, za koga se zna pouzdano, da je knezovao u doba vladike Danila Petrovića. Prema tome je Ivan Barjamović bio knez u drugoj polovini 17. vijeka ili bar u poslednjoj četvrti toga vijeka. A njegov prethodnik, pop Šilj Miković, knezovao je dakle svakako oko sredine 17. vijeka i vjerovatno još i u trećoj četvrtini toga vijeka. Pošto se spajanje Podgori s Orahovom desilo za vrijeme njegova starješinstva, to je dakle moglo biti oko sredine 17. vijeka.
Zašto se je novo pleme nazvalo Podgorom, a ne Orahovom, kad je baš Podgor tražio zaštitu od Orahova? O tome se nije moglo dobiti u narodu obavještenje; ali je najvjerovatnije ovo: kako je Podgor već i prije toga bio pleme i tako se nazivao, a Orahovo nije nikad bilo pleme, da je i novo pleme nazvano imenom dotadašnjeg plemena Podgora.
Zapadni Podgor, ili "Podgor" u užem smislu, je visok planinski predio, ograđen sa svih strana brdima i planinama. Na zapadu ga odvaja od Paštrovića i Brajića onaj dio crmničke granice, što je između Maloga Sokola na jugu i Tatarije na sjeveru. Sjevernu i sjeveroistočnu granicu ovoga Podgora čini onaj dio crmničko-riječke granice, što počinje od Tatarije a završava se na Sjenokosu prema ušću Smokovjenačkog Potoka u Velju Rijeku. Između Sjenokosa i Malog Sokola je međa zapadne Podgori sa plemenom Brčelima. Ona ide najprije Smokovjenačkim Potokom do na česmu Smokovjenac, pa se penje dalje na vrh glavice Čemerikovca, zatim silazi na Bijelu Rudinu i dalje kosom izlazi na planinu Štrbinu, a sa nje se spušta ka Malom Sokolu.
U ovom dijelu Podgori ima sad svega dva veća naselja: jedno je skoro u sredini njegove oblasti, Utrg, a drugo je na jugoistocnom kraju, Ovtočići (ili Optočići).
Utrg
(stanovnici: "Utržani"). I ako je ovo poveliko naselje i dijeli se na manje djelove, ipak ga narod označava kao "selo", bez sumnje zbog toga što je jako grupisano, jer su mu se kuće morale zbiti pod stranama dvaju krševitih stupnjeva što se dižu jedan više drugoga. Pod višim i sjevernijim stupnjem su Vukmanovići ili Kuće Vukmanovića sa "58 domova" od samog bratstva Vukmanovića (tu je uračunata i 1 kuća Stojanovića, "koji se drže pri Vukmanovića"). - Južniji i niži dio "sela" se zove Skaličani ili Podskaličani. Glavno stanovništvo čini tu grupa od tri blisko srodna bratstva: Hajdukovići (25 kuća; oni čine i zaseban kraj sela pod imenom "Kuće Hajdukovića"), Jovetići (22 kuće) i Strahinje (ili "Strahinja"; 13 kuća). Osim toga ima i dva manja zasebna bratstva: Mijači (8 kuća) i Čalovići (2 kuće).
Ovtočići ili Optočići
Tako se zovu i stanovnici, a pojedinac:"Ovtočić" ("Optočić"). - I Ovtočiće narod redovno označava kao "selo", jer čine svega jedno poveliko, dosta grupisano naselje. U njemu se ipak razlikuju "četiri glavna dijela", četiri grupe od jače zbliženih kuća, a u svakoj od njih opet pojedina bratstva zauzimaju zasebne krajeve, te se svaki od njih zove po imenu svoga bratstva. Ta su četiri "dijela" sastavljena po bratstvima ovako: 1) Vujačići, 2) Grabovica, Ljutica i Janjevići, 3) "Šćepčevič" i "Tomović" (tako u jednini, i ako ih ima mnogo), 4) "Vukanović" i "Petanović" kao u prethodnom).
Od ovih su bratstava "Vujačić" (27 kuća), "Šćepčević" (26 kuća), i "Janjević" (10 kuća) zajedničkog porijekla; "Vukanović" (9 kuća) i "Petanović" (10 kuća) su združeno bratstvo ("Petanović" se pribratio Vukanovićima); a "Tomović" (8 kuća), "Ljutica" (11 kuća), "Grabovica" (6 kuća) i Kosovići (2 kuće) su zasebna manja bratstva.
Istočni Podgor je najprije činilo samo veliko naselje Orahovo sa svojim prostranim zemljištem na istoku i sjeveroistoku, do Skadarskog Jezera. Kako je vrlo davno na tome zemljištu postalo i selo Kruševica, i ono je ušlo u sastav plemena Podgori. Međutim malo naselje Braćeni, koje je postalo tek oko sredine 18. vijeka na zemljištu, koje je na neki način bilo postalo privatnom svojinom bratstva Radomana iz Ljubotinja (Riječke Nahije), nije ušlo u sastav plemena Podgora. Ono je istina uvijek stojalo pod upravom podgorskih starješina, ali nije dobilo - i nema ni sad - udjela u plemenskim komunima i ribolovima.
I danas u cijeloj istočnoj Podgori nema nijednog velikog  i jakog bratstva (najveće su Barjamovići od 20 porodica), a u cijelom tom predjelu ima svega 54 porodice. Međutim su u njegovom susjedstvu velika i jaka plemena - Dupilo, Brčeli i Boljevicć - koja su se zbog rodnosti, pitomine i župnosti podgorskog zemljišta stalno širila na njegovu štetu.
Orahovo
je glavno i najveće naselje istočne Podgori. Ono zahvata gotovo cijelu južnu polovinu njegova zemljišta. Dijeli se na 'selo' Orahovo i 'seoce; Mikoviće.
'Selo' Orahovo je južnije, dijelom po stranama ispod velikih greda (koje se i zovu: Greda i Gredice) a dijelom kraj dolaca i na pločama (Lista Ploča, Krvava Ploča). U njemu su bratstva: Barjamovići (20 kuća), Mašanovići (6 kuća), Boljani (1 kuća), Mijači (2 kuće od onih iz Utrga) i Kneževići (1 kuća).
'Seoce' Mikovići je sjevernije a niže 'sela' Orahova većinom po stranama od brda i humova (Mikovićski Humaec). U njemu su bratstva: Mikovići (ili 'Đalac'; 2 'ognjišta'); Jovetići (4 kuće, od onih iz Utrga); Vojvodići (1 kuća, od onih iz Građana) i Humaec (1 kuća).
Kruševica
je malo 'selo' u jednoj srazmjerno plitkoj vali, koju sa svih strana opkoljavaju povisoka brda i planine. Najvećim je dijelom po dnu velikog brda Krušeštaka, koje mu je s južne strane. - U Kruševici živi samo bratstvo Dabovići, koga ima 8 kuća.
Braćeni
su takođe malo 'selo'. Glavni mu je dio, kao i kod Kruševice, u srazmjerno plitkom ulegnuću, koje je sa svih strana okruženo brdima. Tu su 6 kuća bratstva Radomana. Osim toga ima na jugozapadu od ovog glavnog dijela seockog još dvije kuće pri stjenovitoj strani Na Vrh Polja (orahovskog) ili na Vrhpolju. Jedna je od tih kuća Laković a druga Zagora.